22:24 / 10.06.2021.

Autor: Otvoreno/HRT/S.M.

Ljubičić: Kazna zatvora u teškim slučajevima obiteljskog nasilja izriče se u manje od 10%

Otvoreno o izmjenama kaznenog zakona

Otvoreno o izmjenama kaznenog zakona

Foto: Otvoreno / HRT

Učinkovitija zaštita žrtava obiteljskog i rodno uvjetovanog nasilja, brže i strože kazne za počinitelje cilj su prijedloga izmjena Kaznenog zakona. Ministar pravosuđa Ivan Malenica izjavio je u emisiji "Otvoreno" kako je svjestan da se nasilje ne može iskorijeniti, ali da će se kroz popisivanje novih kaznenih djela i postroživanje sankcija utjecati na smanjenje nasilja u obitelji. Kazna zatvora u teškim slučajevima i nešto lakšim, prema statistici, izriče se u manje od 10%, istaknula je Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. 

Ministarstvo je s predstavnicima udruga napravilo kvalitetan zakon i vjerujem da će u praksi polučiti određene rezultate. Svjesni smo da nasilje ne možemo u potpunosti iskorijeniti, ali kroz popisivanje novih kaznenih djela i postroživanje sankcija svakako ćemo utjecati na smanjenje nasilja u obitelji, kazao je ministar pravosuđa Ivan Malenica.

Napomenuo je da nakon izrade normativnog okvira slijedi daljnji dijalog i praćenje što se događa na sudovima i u radu Državnog odvjetništva, kako bi normativni okvir polučio rezultate postavljene u mandatu prošle i ove Vlade.

- Još 2019. godine kada smo prvi put mijenjali Kazneni zakon, Zakon o kaznenom postupku i Zakon o suzbijanju nasilja u obitelji postavili smo određene temelje. Vjerujem da ćemo i u budućnosti ići prema tome da postrožujemo sankcije i što je više da smanjujemo nasilje, izjavio je. Dodao je da je danas na Vladi usvojen nacrt prijedloga zakona te vjeruje da će do ljetne pauze zakon biti jednoglasno usvojen u Hrvatskom saboru. 

Malenica: Vjerujem da su mnoge novosti u prijedlogu zakona opravdale njegovo kašnjenje 

Na pitanje zašto se kasnilo u tome, ministar je rekao da je to zato što je trebala jedna šira radna skupina, rasprava.

- Vidi se na tekstu prijedloga zakona da smo usvojili i novo kazneno djelo osvetničke pornografije i proširili pojam bliske osobe. Proširili smo prvotni cilj koji smo si postavili, a to je bilo reguliranje kaznenog djela spolnog uznemiravanja tako da smo osim toga dodali i dosta novina. Vjerujem da je to opravdalo ovo čekanje, izjavio je ministar Malenica. 

Glasovac: Ne treba osuđivati žene ako odmah ne prijave spolno uznemiravanje 

Sabina Glasovac
(SDP), saborska zastupnica, kazala je da je SDP 9. prosinca 2020. godine predložio izmjene Kaznenog zakona u pravcu da se spolno uznemiravanje "goni" po službenoj dužnosti i da se na taj način otkloni prepreka odlaska u zastaru nakon tri mjeseca.

- U to vrijeme bio je aktualan slučaj spolnog uznemiravanja u jednoj instituciji gdje žene nisu mogle tražiti pravnu satisfakciju, jer su zakasnile prijaviti. Ponukani tim slučajem napisali smo izmjene zakona i očekivali od Vlade da prepozna kako je to zaista pitanje dana i mjeseci. Tri mjeseca brzo prođu. Kada su žene izložene spolnom uznemiravanju, narušeno im je dostojanstvo, u grču su. Očekivati od njih da u roku od tri mjeseca brzo trče i prijavljuju to nasilje, nije realno. Ne treba osuđivati žene ako nisu spremne u tom trenutku, da kada i egzistencijalno ovise o nekim stvarima ili psihički nisu spremne, da to ne prijavljuju odmah, izjavila je.

- Kada smo vidjeli da Vlada to ne stavlja na dnevni red, onda smo uoči Dana žena, inzistirali potpisima zastupnica da se ta tema nametne na dnevni red Sabora. Tada je Vlada reagirala tako da se obvezala da će to učiniti u roku do 31. svibnja. No i dalje ne mogu otkloniti tu dozu gorčine - koliko je žena u ovom razdoblju, od prosinca do usvajanja zakona, propustilo šansu da ih sustav posluša i da počinitelji budu kažnjeni. Apelirala bih na Vladu da reagira brže, iako to sve ne znači da ćemo riješiti problem, kazala je između ostalog.

Višnja Ljubičić

Višnja Ljubičić

Foto: Otvoreno / HRT

Prema statistici u proteklih pet godina, od ukupnog broja ubijenih žena, njih više od 40%, skoro 50%, ubile su njima bliske osobe, kazala je Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.

- Radi se o bivšim ili sadašnjim partnerima, a počesto se radilo i o intimnim partnerima bilo sadašnjim ili bivšim. Zbog toga nam je bilo važno, kroz analize takvih slučajeva, ugraditi ovu društvenu skupinu u krug bliskih osoba kada želimo procesuirati nasilje u obitelji ili rodno uvjetovano nasilje, dodala je. 

Ljubičić: Porast broja ubojstava žena refleksija je vezana za epidemiju Covida, "lockdown", zatvoren prostor...

Govoreći o nasilju u 2020. godini pravobraniteljica je istaknula da je evidentiran povećan broj ubojstava žena.

- Rekla bih da se radi o refleksiji koja se dogodila, a vezana je za Covid, "lockdown", strah od epidemije, zatvoren prostor. Partneri su bili upućeni jedni na druge. Dobivali smo mnogo poziva da se intervenira, kazala je.

Istaknula je i da je porast kaznenih djela u 2020. u odnosu na 2019. bio između 30 i 40 posto, a porast prekršajnih djela lani u odnosu na 2019. čak 40% - i po broju žrtava i po broju počinjenja.

Psihologinja Maja Mamula, voditeljica Ženske sobe povijesnim smatra da je ukinuta zastara za određena teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djece.

Seksualno nasilje u svijetu, a i u Hrvatskoj, spada u najteža kaznena djela koja se najmanje prijavljuju, istaknula je i smatra da je vrlo važna poruka koju šalje Kazneni zakon.

- Svi koji radimo sa žrtvama, posebno seksualnog nasilja, znamo da nije stvar o hrabrosti, već stjecaju životnih okolnosti, hoće li osoba to prijaviti. Izuzetno je rijetko da će se osoba koja je preživjela seksualno nasilje odlučiti to prijaviti u kratkom vremenu. Nemamo dovoljno servisa za potporu. I dalje nas je malo onih koji će ići kao pratnja na nadležne institucije prilikom prijave ili sudskog postupka, pa i koji ćemo im pomoći u procesu odluke da to prijave, kazala je.

Marina Ajduković iz Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izjavila je da se u Hrvatskoj nedovoljno uradilo u vrijeme Covid epidemije iako se znalo da je ona "faktor rizika".

- Dio nas je o tome pisao. Znali smo da treba kontaktirati ne samo žrtve već i počinitelje, da se vidi kako oni reguliraju stres. Za vrijeme Covida "nismo položili test". No mogu reći da sam zadovoljna suradnjom Ministarstva pravosuđa s udrugama. Tako bi trebala i druga ministarstva raditi, dodala je. 

Nakon što žena izađe iz skloništa i dalje su otvorena pitanja njenog stanovanja, zapošljavanja. Žene u suštini žele da prestane nasilje, a ne nužno partnerski odnos. To je područje na kome se može puno napraviti, smatra Ajduković.

Ivan Malenica

Ivan Malenica

Foto: Otvoreno / HRT

Malenica se složio s već rečenim da bi kroz pravosudnu akademiju trebalo dodatno senzibilizirati suce koji sude u ovim predmetima zbog specifičnosti svih okolnosti u tim postupcima. 

- Na pravosudnoj akademiji ćemo sigurno imati edukaciju na kojoj neće biti samo pravnici već i druge struke koje mogu dati i veći doprinos. Organizirat ćemo i okrugli stol o tome kako u budućnosti popravljati i poboljšavati zakonodavni okvir. Ne smijemo stati na ovome, već moramo pratiti kako se to sve provodi u praksi, dodaje.

Slaže se s konstatacijom Glasovac da određeni postupci pred sudom traju predugo. 

- I ovim zakonom smo učinili još tri dodatne sigurnosne mjere koje se trebaju izricati, a jedna od njih je udaljenje počinitelja iz kućanstva, dodao je.

Ljubičić: Kazna zatvora u teškim i nešto lakšim slučajevima izriče se u manje od 10% 

Osvrćući se sudsko procesuiranje slučajeva pravobraniteljica Ljubičić istaknula je da statistika pokazuje da se kazna zatvora izriče u teškim slučajevima i nešto lakšim, u manje od 10%, a udaljenje počinitelja iz stambenog, zajedničkog prostora je od 5% do 7%. 

- Ako gledamo sve sankcije koje se izriču one su uvijek u donjoj granici u rasponu nižih i viših kazni. Najčešće se izriču novčane kazne, uvjetne osude, a na kraju je tek kazna zatvora, dodala je. 

Marina Ajduković

Marina Ajduković

Foto: Otvoreno / HRT

Ajduković - terapeutsko pravosuđe 

U svijetu se sve više govori o terapeutskom pravosuđu, kazala je Ajduković i objasnila da ono treba imati ljekoviti učinak po žrtvu. U okviru pravosuđa osim što se primjenjuje zakon u ovim je predmetima bitno da postoji izlječujući učinak po žrtvu, naglasila je i dodala da je važna poruka počinitelju da je nasilje u obitelji neprihvatljivo. 

Na pitanje o osvetničkoj pornografiji Ljubičić je kazala da se to i u Hrvatskoj često pojavljuje. Italija, Francuska i još neke države to su već regulirale kroz kazneno pravni sustav. Pravobraniteljica napominje da se to ne treba shvatiti kao neovlaštenu produkciju privatnih snimki niti bi trebalo ući u neku povredu prava na privatnost. Kaže da žrtva ima takve štetne posljedice raspačavanjem snimki i sadržaja po kojemu onda to ima sve elemente rodno uvjetovanog nasilja, pa onda i treba biti u segmentu kaznenih djela protiv spolnih sloboda. 

U prijedlogu zakona kao kazneno djelo, osim osvetničke pornografije, uveden i "deepfake"

Malenica je spomenuo da se osim osvetničke pornografije kao jedno od kaznenih djela uvodi i "deepfake", kreiranje lažnih snimki pornografskog sadržaja s ciljem da se našteti drugoj osobi. Dodao je da je dosad samo nekoliko članica EU-a reguliralo kazneno djelo osvetničke pornografije i "deepfake".

U pripremi je i očevidnik kaznenih i prekršajnih djela, a bit će dostupan svim državnim tijelima, rekao je ministar i dodao da će njima biti omogućen uvid u to da je protiv određene osobe pokrenut prekršajni i kazneni postupak za kazneno djelo nasilja i prekršajno djelo nasilja u obitelji. Najavio je da će se do kraja godine formirati 15 obiteljskih odjela u sjedištima županijskih sudova gdje bi sudili specijalizirani obiteljski suci koji bi bili dodatno educirani. S odvjetničkom komorom dogovoreno je i dodatno certificiranje odvjetnika koji bi zastupali stranke u tim postupcima.

Sabina Glasovac

Sabina Glasovac

Foto: Otvoreno / HRT

Na pitanje što je učinjeno od usvajanja Istanbulske konvencije Glasovac je kazala da je donijeta Nacionalna strategija u borbi protiv nasilja u obitelji za razdoblje do 2022. godine. 

- Najveći je pomak u zakonodavnom okviru. Uvedena je 24-satna linija koja funkcionira kao SOS za žrtve nasilja. Kaskamo u edukaciji pravosudnih, policijskih djelatnika, sustava zdravstva i socijalne skrbi, a da ne govorim o obrazovanju. Nismo zadovoljni time da od 2018. godine i Istanbulske konvencije, i dalje u šest županija ne postoje skloništa. Ali i kad se otvore skloništa, pitanje je održivosti financiranja. No tu je i pitanje savjetovališta jer danas imamo samo "Žensku sobu", istaknula je. 

Glasovac: Poticati djecu na stvaranje društva tolerancije, kulture mira, rodne ravnopravnosti..

Smatra da sve ovo o čemu je danas riječ je liječenje posljedica, a da su uzroci ključni problem. Zalaže se za edukacije u vezi s rješavanjem konfliktnih situacija u obiteljima.

- Treba poticati djecu na stvaranje društva tolerancije, kulture mira, rodne ravnopravnosti. To je dugoročni projekt, ali što prije počnemo, to će biti bolje. Mi danas kroz našu djecu oblikujemo sutrašnje društvo, izjavila je Glasovac.

Ajduković je zaključno kazala da u svim ovim temama trebaju i muškarci malo više sudjelovati. Ljubičić se zalaže za edukaciju, kroz odgojno-obrazovni sustav, za pripremanje za partnerske i obiteljske veze, za odmak od seksizama te edukaciju službenih osoba. Mamula također smatra da je edukacija potrebna na svim razinama.

Glasovac je kazala da je ovo sve jedna od rijetkih tema oko koje postoji snažni društveni i politički konsenzus. Smatra da treba iskoristiti taj pozitivan moment i raditi na četiri stupa borbe protiv nasilja nad ženama, nasilja u obitelji - prevencija, zaštita, procesuiranje i dobra koordinacija. Malenica je pak istaknuo da žrtve treba ohrabriti da prijavljuju nasilje, a da im sustav treba omogućiti i psihološku, ali i pravnu podršku. Spomenuo je i da mrežu podrške žrtvama i svjedocima kaznenih djela, čiji uredi postoje u sedam gradova, treba razgranati. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!