Otvoreno o nagomilanim dugovima u zdravstvu

04.05.2022.

22:55

Autor: E.L.S./Otvoreno/HRT

Otvoreno o nagomilanim dugovima u zdravstvu

Otvoreno o nagomilanim dugovima u zdravstvu

Foto: HRT / HRT

- Dug veledrogerijama je 31.3. bio više od 5 mlrd, no 30.4. dug je 4 mlrd kuna bolnica za lijekove i medicinske proizvode i 2,1 mlrd kuna HZZO za lijekarne. Zabrinjavajući je rapidan rast dugovanja HZZO-a prema lijekarnama i probijanje 200 dana plaćanja - izjavila je u emisiji Otvoreno Milka Kosanović iz Hrvatske udruge poslodavaca.

Veledrogerije su, kaže,dobro opskrbljene, nema razloga za paniku, ali dugovi rastu 400 do 500 milijuna mjesečno i ako se ovako nastavi, može doći do ozbiljnih problema. Dobro je, naglašava, da su uspostavili kontakt s Ministarstvom, započeli su razgovore o tome kako riješiti ovu situaciju.

- Ako je trenutno dug preko 6 mlrd. kuna ukupno za lijekove i medicinske proizvode, neophodna je hitna intervencija oko 3 i pol mlrd. kuna da bi se poslovanje veledrogerija stabiliziralo - poručila je Kosanović i napomenula da i u vrijeme najveće krize veledrogerije su odradile svoj posao i pacijenti su imali svoje lijekove.

Tomislav Dulibić, državni tajnik Ministarstva zdravstva je istaknuo da se taj ukupan dug vuče preko 24 godine. 1998. je, kaže, zadnji put HZZO imao pozitivno poslovanje, početkom 2000. godine se promijenio taj rok, tih 60 dana koji su bili zakonski rok za plaćanje, a veledrogerije su u tom trenutku nastavile pružati robu i iz godine u godinu se ta situacija vuče. Napomenuo je i da početkom korona krize 2020. nekoliko bolnica su bilo oko 1000 dana dužne, preko 3 godine, Vlada je reagirala i svela sve dugove na godinu dana.

- U reformi zdravstva ćemo povećavati prihode kako bi mogli povećati limite bolnicama - rekao je.

Danko Velimir Vrdoljak, predsjednik Savjeta za zdravstvo SDP-a smatra da se priča o zdravstvu ponavlja svake godine. Svi koji ne plaćaju preko 60 dana su u ilegali, a zakon je jasan, plaćanje se treba izvršiti u roku.

- 2015. godine je dug bio u silaznom putanju, bio je manji od 2 mlrd. s proračunom od 23 mlrd. Zdravstvo poskupljuje svake godine 7 posto u svijetu. 2021. je 32 mlrd. plus 9 mlrd. koliko je dala država kako bi popunila rupe u zadnje 4 godine. Govorimo o 40-tak mlrd. kuna, a inflacije nije bilo. Znači, događa se nešto. Stopa smrtnosti također je povećana, a imamo sve lijekove - pametne, kemoterapije... to je stanje sustava, a osnovni je problem nemar i neodgovornost - izjavio je.

Reforma se, kaže ne može izvršiti s jednim papirom, idu puno malih reformi, a onda se napravi struktura i tek onda se dobije reforma.

Na to je reagirao Dulibić koji je naglasio da reformu nisu započeli s jednim papirom, nego su počeli s izmjenama zakona, povećali plaće zdravstvenim djelatnicima i da su glavni trošak u zdravstvu plaće i lijekovi.

Davor Vagić, ravnatelj KBC-a Sestre Milosrdnice je istaknuo da je sve rečeno samo jedan dio početka reforme, a početak reforme, kaže bi moglo biti i rješavanje prekovremenih sati koji su također bili naslijeđeni, ali su riješeni. Ove godine će biti, kaže, riješeni svi ti dugovi.

- Želim reći našim pacijentima da je zdravstveni sustav siguran, ima svih lijekova, bolnički sustav definitivno funkcionira. Što se tiče dugova, naš KBC je u ovo vrijem prošle godine imao 300 dana dugovanja, sada smo na 150 dana. Sada imamo dobru početnu poziciju za ozbiljnu reformu - izjavio je.

Važan dio reforme je, kaže, prelazak s povijesnih limita kakvih ima sada svaka bolnica prema realizaciji. S time se mijenja sustav, kaže, pozicija je sada dobra.

Milan Vrkljan, predsjednik Kluba zastupnika Za pravednu Hrvatsku smatra da su veliki problem hrvatskog zdravstva i pacijenata liste čekanja te nemogućnost prelaska iz manjih bolnica u veće kada je potreban operativni zahvat ili nekakva dijagnostika. Jedina smo zemlja u EU, kaže, koja ne prati ishode liječenja, ishode učinka nekakvog lijeka. U Njemačkoj su, kaže, pronašli 30 posto lijekova koji su neučinkoviti, skinuli ih s liste, kod nas se to ne događa.

- U našim bolnicama, posebno u velikim KBC-ima pacijenti jako teško dolaze do liječnika. Također je problem da u velikim KBC-ima jedan veliki dio šefova klinika ima svoje privatne bolnice, što je direktni sukob interesa - napominje i naglašava da je o tome nejednom brifirao ministra Beroša.

Smatra da sve bolnice moraju imati medicinski ravnatelj te trebaju biti državne, a ne županijske i gradske jer županije ne mogu plaćati dugove.

- Zdravstvo se mora reformirati oprezno, korak po korak, a ne lomiti ga svakih 10 godina preko koljena - poručio je.

Da su jako važni ishodi liječenja, slaže se Davor Vagić i napominje da je to nemoguće prije nego što se uveo informatizirani sustav jer pacijent se mora pratiti od samog početka i znati siguran ishod. Tek sada, kaže, kada imamo taj sustav, dolazimo do ovaj nivou i moći ćemo pratiti ishod, što je jako bitno za liječenje, jer ishodi su, kaže, ključ priče.

- Svaka nabava kod nas završi u crnoj kronici, rekao je Vrdoljak, komentirajući preplaćenog uređaja. Vrijedan je to aparat koji se može dobro koristiti, ali ako govorimo o uštedama, s jednom odlukom ministra da napravi recimo "High volume" centre multidisciplinarnosti, imat ćemo 20 posto većih preživljenja od onkoloških bolesti, samo s jednim komadom papira. Ne može netko operirati karcinom gušterače ili debelog crijeva ako ga radi tri puta godišnje, danas je medicina mjerljiva, sve se može izračunati - rekao je.

Milka Kosanović se osvrnula na profit veledrogerija koji su, kaže imale promet 11 mlrd. kuna i neto profit od 150 mil. kuna. U prosjeku je, kaže, njihova neto profitna marža oko 1 do 1,5 posto. Na lijekovima, njihove neto profitne marže su od 0,2 do 0,4 posto. Zakonski mogu imati do 8,5 posto, ali je marža znatno ispod toga. Za usporedbu, HEP je imao 10 mlrd kuna prihoda i milijardu kuna profit, rekla je.

S tim se ne slaže Miljan Vrkljan, smatra da farmaceutska industrija ima velikog prostora da korigira svoje cijene.

- Nama treba u zdravstvenom sustavu snažan ministar i snažan direktor HZZO-a koji će moći s jedne korektne pozicije pregovarati s farmaceutskom industrijom jer jedan novi lijek u Hrvatskoj, koji je nekoliko puta skuplji od njegove prethodnice se kod 97 posto pacijenata propisuje već nakon 6 mjeseci, a u Njemačkoj to dođe tek do 30 posto, govorimo o uređenosti sustava - poručio je.

Vrdoljak smatra da Hrvatska ima zakonski solidarni zdravstveni sustav koji mora biti samoodrživ po zakonu i to je zadatak koji se treba ispuniti. 

Pogldajte emisiju u cijelosti.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!