Temeljita reforma zdravstva još se ne nazire

Vlada će, iz pandemijom ionako već načetog proračuna i novim zaduženjem izdvojiti 10 milijardi kuna za sanaciju dugova u zdravstvu. Dio je prošlog tjedna uplaćen veledrogerijama kako bi se normalizirala opskrba bolnica lijekovima. No već trideset godina svjedoci smo enormnih dugova koji se gomilaju u tom sektoru, a konačno rješenje, temeljita reforma zdravstva još se i ne nazire.

Od 2015. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje izdvojen je iz državne riznice i djeluje kao izvanproračunski fond. "Novim modelom upravljanja novcima od 2015. imat ćemo prostora za bolje, racionalnije poslovanje, vjerujemo da ćemo napraviti i određene uštede". Tako je uoči te odluke govorio tadašnji ministar zdravlja Siniša Varga.

Potez koji nije donio najavljene uštede

Izdvajanju se se opirali svi dotadašnji ministri financija jer proračun gubi izdašan prihod. Taj potez nije donio najavljene uštede. Rashodi za zdravstvo u 2020., doduše u COVID godini su, kazao je ministar financija Zdravko Marić - gotovo udvostručeni i iznose 34 milijarde kuna.

Prošle godine zdravstvene ustanove dosegnule su minus od dvije i pol milijarde kuna. Neke bolnice s plaćanjima kasne i dulje od 2 godine. Tomu treba pridodati 1,6 mlrd. duga zdravstvenim djelatnicima zbog obračuna prekovremenih sati.

- Sasvim sigurno da sadašnji prihodi nisu dovoljni, s tim da smo mi kao Udruga poslovdavaca protiv stope dizanja doprinosa. Sa stopom od 16,5% za obvezno osiguranje Hrvatska je među zemljama s najvećom stopom doprinosa za zdravstvo u Europi. A kada to pretvorite u apsolutne iznose onda to nije tako, onda je Hrvatska na dnu, kaže Dražen Jurković iz Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske.

Sanacija nije reforma

HZZO ima probleme i na prihodnoj strani. Država im svake godine uplati oko 2 milijarde, ali ostane dužna još toliko. Od izdvajanja iz državne riznice, prema izračunu Udruge poslodavaca, država je generirala 9 milijardi kuna duga fondu. No, mimo tog duga, država svake godine upumpava proračunski novac kako bi spasila zdravstveni sustav.

Za ovu godinu bilo je predviđeno 2,7 milijardi transfera. To će, kaže ministar Zdravko Marić, na kraju dosegnuti gotovo 10 milijardi kuna. Da krpanje financijskih rupa nije reforma, upozorava prof. Maja Vehovec, urednica knjige "O zdravstvu iz ekonomske perspektive". 

- Preduvjet svakoj reformi je da imaš sposobnog ministra, ali još sposobnijeg premijera. Bez premijera koji razumije problem reforme i koji čvrsto stoji iza reforme, ne može biti ništa. Ne postoji takav superman od ministra koji sam može provesti reforme, dodaje Vehovec.

- Nema smisla da za šest mjeseci imamo blokadu lijekova ili s drugim uvjetom, prijetnjama ili ucjenama. Mislim da su vrlo jasne i poznate reforme na prihodnoj i rashodnoj strani, smatra prof. Hrvoje Šimović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. 

Da se reforma može provesti, a poslovanje zdravstvenog sustava dovesti u red, dokazuje Slovenija. Ondje bolnice podmiruju svoje obveze u roku od 60 dana, a zdravstvo ne treba injekcije iz proračuna.