Momčilović: Problem je ako umjetna inteligencija počne razvijati samu sebe

Osjeća se velika nesigurnost, neizvjesnost vezano uz brzi razvoj umjetne inteligencije. Neupitno je da ima velik potencijal učiniti društvo boljim, no postavlja se i pitanje može li ga i uništiti ako tako sama odluči?

Postoji li mogućnost da umjetna inteligencija jednoga dana razvije nešto slično ljudskoj svijesti? Nameću se brojne etičke dvojbe, traži se učinkovita zakonska regulativa. 

Šegvić: Razlikujemo slabu i jaku umjetnu inteligenciju

Prof.dr.sc. Siniša Šegvić, Zavod za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave, FER naglasio je u HTV-ovoj emisiji "Otvoreno" da je umjetna inteligencija jedna grana znanosti, koja se sastoji od područja kao što su računarni vid, obrada prirodnog jezika, inteligentno planiranje i slično.

Razlikujemo slabu i jaku umjetnu inteligenciju. Slaba umjetna inteligencija je ovo što imamo danas, a jaka je ona o kojoj se puno priča, a ne zna se kada će doći.

Umjetna inteligencija danas može imati komponente inteligentnog ponašanja, kao što su razumijevanje slika, prirodnog jezika i inteligentno planiranje.

O jakoj umjetnoj inteligenciji govori se na veliko, posebice o tome pričaju velike kompanije, koje su preoptimistične. No, danas se još ne zna kada će doći jaka umjetna inteligencija, velika je neizvjesnost oko toga.

Rokova još nema, jer se smišlja nešto novo. 

Momčilović: Ozbiljno se treba odnositi prema tehnologijama za jaku umjetnu inteligenciju 

Suosnivač Instituta Global AI Ethics Aco Momčilović rekao je da se ljudi trebaju veseliti koje mogućnosti već sada nam daje umjetna inteligencija. Dodao kako bi i sljedećem desetljeću mogli imati nešto, što je slično jakoj umjetnoj inteligenciji.

Projekcije idu najkasnije do 2052. za transformativnu umjetnu inteligenciju koja može promijeniti cijelo društvo.

Smatra da se vrlo ozbiljno treba odnositi prema tim tehnologijama. 

Šarolić Robić: Treba promišljati otvoreno što sve umjetna inteligencija donosi

Pravna stručnjakinja, osnivačica Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju Marijana Šarolić Robić kazala je kako svako ljudsko djelovanje može imati dvojaki učinak, pa tako i kada se radi o umjetnoj inteligenciji. Ljudi su većinu toga napravili za dobrobit civilizacije.

- Umjetna inteligencija je samo jedan vid ljudskog djelovanja, koji bi trebao služiti da mi ljudi živimo bolje, kvalitetnije i da bolje koristimo svoje potencijale, poručila je.

Naravno, da je dobro razmišljati o zloupotrebama, jer poznajemo sebe, odnosno ljude oko sebe, koji su skloni malverzacijama i zloupotrebama. To pokazuje i rat, koji se vodi.

O umjetnoj inteligenciji trebamo promišljati otvoreno i početi promišljati što sve ona donosi. I paralelno sukladno tome što ona donosi, početi je regulirati.

Treba razumjeti mehanizme tih sustava, jer mi građani stavljamo podatke unutra. Mi isto utječemo svojim ponašanjem na ishod tih preporuka ili odluka, kao što su društvene mreže. 

Gršić: Čovjek treba upravljati umjetnom inteligencijom 

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić istaknuo je kako on ne bi potpisao pismo na šestomjesečni moratorij za razvoj umjetne inteligencije, kojeg su potpisali neki stručnjaci. Jer bi se time stopirao neki razvoj.

Moramo biti svjesni da je umjetna inteligencija među nama. I tu nema povratka. A da je na svima nama da napravimo jedan određeni napor da mi upravljamo tim procesima.

A ne da umjetna inteligencija upravlja nama. Čovjek treba biti u središnju zbivanja i ta umjetna inteligencija, ali i digitalna transformacija upravo služi čovjeku. 

Problem je ako umjetna inteligencija počne razvijati samu sebe

Šegvić je dodao da će umjetna inteligencija izmijeniti živote, a na ljudima je da je kontroliraju. Momčilović je naglasio kako su ljudi omogućili umjetnoj inteligenciji da kodificira razne stvari kroz ljudski jezik. Komunicira s nama i razumije naše ponašanje.

I to cijelu priču čini dosta kompleksnijom. Problem se javlja ako umjetna inteligencija počne razvijati samu sebe.

Gršić je istaknuo da je umjetna inteligencija alat koji može pomoći o odlučivanju, te nam može dati puno kvalitetniju i bržu informaciju od čovjeka. To su dobre stvari. Ali ne može zamijeniti čovjeka.

Šarolić Robić rekla je da zakonodavac treba osigurati, uvjete ako do štete dođe, te da država treba reagirati, primjerice ako autonomno vozilo napravi štetu.

Gršić je dodao da će država napraviti sve, kada do toga dođe. Zato je bitno da čovjek upravlja umjetnom inteligencijom. Šarolić Robić naglasila je da Europska unija prva želi napraviti regulativu glede umjetne inteligencije. 

Jesmo li u opasnosti da izgubimo svoje poslove zbog umjetne inteligencije? Odgovor potražite u nastavku: