Ressler: EP prepoznao da možemo štititi granicu EU-a

10.11.2022.

22:21

Autor: Otvoreno/P.F./HRT

Otvoreno o ulasku u Schengen

Otvoreno o ulasku u Schengen

Foto: Otvoreno / HRT

Velikom većinom glasova Hrvatska je dobila zeleno svjetlo Europskog parlamenta za ulazak u Schengen. Konačnu odluku donosi Vijeće Europe 9. prosinca. Hoće li Vijeće dati potvrdu? Je li sve spremno za Schengen? Koje obveze, a koje prednosti donosi ulazak u šengenski prostor?

Gosti u emisiji HRT-a Otvoreno urednice i voditeljice Zrinke Grancarić bili su Karlo Ressler, zastupnik u Europskom parlamentu (HDZ), Romana Jerković, zastupnica u Europskom parlamentu (SDP); prof. dr. sc. Marinko Ogorec, Veleučilište Velika Gorica i prof. dr. sc. Luka Brkić, Sveučilište Libertas.

Ressler: Potpuni hrvatski povratak u Europu 

Zastupnik u EP-u Karlo Ressler istaknuo je kako je odluka o ulasku Hrvatske u Schengen podržana velikom većinom.

- Radi se najvažnijoj odluci u našem mandatu zastupnika, o odluci koja kada se bude u potpunosti provela i kada uđemo u šengensko područje, jednako kao i uvođenje eura, znači jedan potpuni hrvatski povratak u Europu. U vrijeme nestabilnosti jasno je da takva dodatna sigurnost puno znači. Zato je ovaj dan povijesni u Bruxellesu bez obzira na to što još uvijek predstoji finalna odluka na razini Vijeća EU-a.

Dodao je kako je krajnja ljevica bila protiv pozitivnog mišljenja no dodao i da su to marginalne pozicije u EP-u.

- EP je prepoznao činjenicu da je Hrvatska u stanju štititi granicu EU-a. To je ono što je bitno, rekao je Ressler.

Jerković: Sloveniji odgovara da brigu o granicama preuzme Hrvatska

Zastupnica u EP-u Romana Jerković ne očekuje u Vijeću EU nikakve prijepore o finalnoj odluci.

- Vijeće koje donosi konačnu odluku je isto ono tijelo koje je prije godinu dana dalo zeleno svjetlo Hrvatskoj, ono koje je od EP-a tražilo mišljenje i glasanje. Ne očekujem da će se dogoditi nešto nepredviđeno. Pretpostavljam da će na sastanku ministara unutarnjih poslova biti više riječi o Bugarskoj i Rumunjskoj koje su dobile zeleno svjetlo od Europske komisije, ali ne i od Vijeća EU-a.

Referirala se i o tome što će učiniti Slovenija.

- Mislim da i Sloveniji odgovara da brigu o vanjskim granicama preuzme Hrvatska. Instrument koji Slovenija ima je da zadrži kontrolu na svojim graničnim prijelazima, ali je pitanje što će se dogoditi. Što god da bude to neće biti presedan. I druge države su posezale za time - to je Austrija napravila Sloveniji, to je Njemačka napravila Austriji, to je Francuske napravila Italiji još 2011. kada su Talijani pustili 25.000 migranata iz Tunisa. Za takvu odluku mora postojati snažan razlog za eventualnu odluku Slovenije i to je samo privremena mjera, istaknula je Jerković.

Brkić: RH odlučila biti u krugu zemalja koje podržavaju dublju integraciju

Luka Brkić
je govorio što je biti s gospodarstvom ulaskom u Schengen.

- Definitivno šengenski prostor je zamišljen kao jedinstveno tržište. To je nešto što dodatno potiče kretanje faktorne proizvodnje. Puno će se lakše poslovati nego dosad. Ulazak je dobar, u EU jednostavno prolazi izgradnja jedinstvenog europskog tržišta. Krucijalni i najveći problem u EU je izgradnja europske socijalne države. Dubina integracije je nešto što izaziva prijepore. EU i dalje ima višebrzinske komponente - jedni su u Schengenu, drugi nisu, jedni su u eurozoni, drugi nisu. Ne smije se zaboraviti da su konstitutivni elementi EU-a nacionalne države. Nacionalni interes vrlo često nadvlada nad nečim što bi se moglo europski ili nadnacionalni interes, istaknuo je.

- Tu su i vječni prijepori u okviru europskog establishmenta odnos dubine i širine integracije. Ide li EU prema totalnoj integraciji odnosno političkoj uniji ili će se vraćati korak-dva unatrag. EU je u proširenjima od 2004, svaki puta, gledano po srednjim vrijednosti,a postajala sve siromašnija. To su bremenite stvari koje opterećuju EU, ali to nije od jučer. Hrvatska se odlučila da bude u krugu zemalja koje podržavaju dublju integraciju te se u skladu s time odlučila da uđe u eurozonu i Schengen, smatra Brkić.

Ogorec: Puno je izazova jer ako je olakšan tranzit ljudi olakšan je i tranzit kriminalaca

Marinko Ogorec
je govorio o sigurnosti s obzirom da više neće biti kontrole na granici s Mađarskom i Slovenijom.

- Apsolutna sigurnost ne postoji. Mi ćemo biti toliko sigurni koliko ćemo se sami pobrinuti za sigurnost. Kad govorimo o sigurnosti to se ne podrazumijeva. Mnogi ljudi misle da se sigurnost podrazumijeva, no to nije točno. To je itekako osjetljiv prostor, itekako osjetljiva struktura i sustav i jako se puno mora ulagati. I dalje se mora ulagati u stav nacionalne sigurnosti, istaknuo je.

Govoreći o prednostima i manama Schengena rekao je kako je prednost što je daleko olakšan tranzit robe, kapitala i ljudi.

- Uz taj tranzit ima i puno izazova jer ako je olakšan tranzit ljudi olakšan je i tranzit kriminalaca, terorista i svih pojedinaca sa zlim namjerama. To je jedan od aspekata koji čini neke nove izazove. Mi smo mala zemlja s velikim, dugačkim granicama. To su sada vanjske granice šengenskog prostora i mi smo odgovorni za njihovo štićenje, kontrolu i nadzor, dodao je.

O postupanju na granicama Hrvatske

O izjavi slovenskog europarlamentarca koji je potegnuo pitanje postupanja Hrvatske prema migrantima Ressler je rekao kako je Hrvatska već odgovorila na takve izazove.

- Odgovorili smo na izazov vrlo često usmjeravanih ilegalnih migracija, nezakonitih pokušaja prelazaka mimo službenih graničnih prijelaza pod okriljem noći. To je glavna težina posla preko 6500 hrvatskih graničnih policajaca, rekao je Ressler.

Dodao je i kako je Hrvatska prva država članica EU-a koja je osnovala neovisni mehanizam nadzora situacije s ljudskim pravima na granici.

- Za to smo čuli pohvale u EP-u. To dokazuje da želimo biti potpuno transparentni, dodao je.

- Europa bez unutarnjih granica nikako ne može funkcionirati bez jasno zaštićenih čvrstih vanjskih granica. Aktualni geopolitički trenutak uči nas da se kao kontinent moramo riješiti bilo kakve naivnosti i da moramo biti spremni zaštititi sebe i zaštiti Europu. Sve one vrijednosti koje Schengen nosi, slobodu kretanja, gospodarski prosperitet, neće biti mogući bez inzistiranja na sigurnosti, naglasio je Ressler.

Jerković je za postupanje na granicama rekla kako je očito da su se incidenti dogodili.

- O tome postoje svjedoci i videozapisi. Zadaća mene i mojih kolega u EP-u je bila uvjeriti kolege da se nije radilo o sustavnoj politici Hrvatske već o izoliranim incidentima koji su trebali biti sankcionirani. Hrvatska je spremna za ovo što je čeka da na kvalitetan način može čuvati šengensku granicu. No mora nam biti jasno da Hrvatska niti može niti smije biti sama. Vrijeme u kojem živimo vrlo je izazovno, vezano je i iza izbjeglice s ratom pogođenih područja, i za sekundarne migrante s kojima se borimo već dugi niz godina. Pitanje je ima li Europa snage, odlučnosti, političke volje da se s time ulovi u koštac jer je reforma šengenskog prostora itekako potrebna, kao što je potreban konsenzus o migracijama. To je važan dokument koji bi trebao regulirati ulazak migranata u EU, odnosno Schengena. Mislim da će to biti još jako dugo problem EU-a, a posebno će biti problem onih država koje će morati čuvati vanjske granice, izjavila je.

O ilegalnim migracijama

Ogorec je rekao kako sada imamo jedan drugi oblik ilegalnih migracija.

- Sad govorimo o dispergiranim migracijama koje pokušavaju kroz manje grupe na različite načine prijeći izvan graničnih prijelaza. To su ljudi koju pokušavaju biti nevidljivi. Kad dođu do svojeg krajnje destinacije oni se neće registrirati iz straha da ne bi bili vraćeni nazad. Ako nije registriran, ako je nevidljiv za sustav od čega će živjeti? Tu je cijeli niz problema koji ti ljudi sad nose ponovno sa sobom. Jedino čime se može baviti to je kriminal, to mu jedino preostaje ako se ne želi prijaviti. Mislim da će Europa tek imati ozbiljnih problema s ilegalnom migracijom. Već sada ima značajnih poteškoća, a bojim se kako je krenulo da će to tek biti u doglednoj budućnosti još intenzivnije i teže.

- U Hrvatskoj je bilo nekih incidenata, no potrebno je reći da se ne može nagrađivati kazneno djelo. U svim članicama EU-a ilegalni prelazak granice je kažnjiv. Ne treba stimulirati tako nešto, dodao je.

Brkić smatra kako EU po pitanja pakta o migracijama može načelno doći do konsenzusa.

- Hoće li ili neće to je drugo pitanje. To nije jedino pitanje u kojem Europa ima problem s postizanjem konsenzusa. Uz sve institucije EU-a najznačajnije tijelo je summit šefova država ili vlada gdje postoji pravo veta. Institucionalna izgradnja EU-a je još uvijek prilično deficitarna. No uz sve ovo što se događa u svijetu, kao i neizvjesnost, očito će akcelerirati spremnost EU-a da na takvo važnim pitanjima lakše dolazi do konsenzusa jer će je na to natjerati okolnosti, rekao je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!