Ressler i Flego o ulasku u Schengen: "RH postaje članica elitnog kluba"

Hrvatska bi danas trebala dobiti pretposljednje zeleno svjetlo za ulazak u Schengen. Velika većina zastupnika u Europskom parlamentu tijekom sinoćnje rasprave podržala je Hrvatsku, a danas bi o tome trebali glasati. Nakon toga - našu zemlju od ulaska u zajednički prostor kojim se slobodno kreće više od 400 milijuna ljudi - dijeli još samo potvrda Vijeća Europske unije, koju očekujemo početkom prosinca. Ako sve bude prema planu, Hrvatska u Schengen ulazi 1. siječnja 2023. 

Eurozastupnik Karlo Ressler (EPP, HDZ) rekao je jutros u HTV-ovoj emisiji Studio 4 da je jučerašnja rasprava izgledala vrlo dobro te da su Europska komisija i gotovo svi zastupnici dali snažnu podršku hrvatskom ulasku.

- Ulaskom u Schengen i uvođenjem eura kao službene valute od početka sljedeće godine na neki način zaokružuje se hrvatski povratak Europi, a Hrvatska postaje članica elitnog civilizacijskog kluba kao jedna od samo 15 država koje su istodobno i članice EU-a, i NATO-a, i šengenskog područja, i eurozone, rekao je Ressler, dodajući da kao nacija moramo na to biti ponosni.

Eurozastupnik Valter Flego (Renew Europe, IDS) rekao je da ulaskom u Schengen sve postaje lakše.

- Ova odluka sigurno je najvažnija strateška odluka koju ćemo mi donijeti, koju će Europski parlament kad pričamo o Hrvatskoj donijeti, rekao je Flego.

- Mijenja se prije svega jedan osjećaj pripadnosti naših građana koji više nisu građani prvog i drugog reda, nego svi možemo upaliti svoj auto i ići od naše Hrvatske do Osla ili Lisabona, dodao je.

Flego je rekao i da su neke države zbog svojih unutarpolitičkih bodova htjele Hrvatskoj otežati ulazak u Schengen. Osvrnuo se i na spor oko granice sa Slovenijom i arbitražnog postupka, rekavši da bi sljedeće godine i tu temu  konačno trebalo skinuti s dnevnog reda. Ressler je rekao da su granica sa Slovenijom i Schengen dva pitanja koja nisu povezana.

Ressler je rekao da će ulazak u Schengen donijeti konkretne prednosti za hrvatske građane, prije svega pomoć i razvojni poticaj gospodarstvu, pogotovo izvoznicima koji će imati manje administrativnih opterećenja u prelasku granice. Istaknuo je i značaj pristupa šengenskim informacijskim bazama za hrvatsku policiju i državu u sigurnosnom smislu.

Cijeli intervju možete pogledati ovdje: