Građevnog otpada nikad više, stati na kraj ilegalnim deponijima

Građevnog otpada nikada nije bilo više. U odnosu na 2015., njegova količina do 2023. povećala se za čak 60 posto, pokazuju posljednji podaci Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

– Velik je broj gradilišta. Samo u ovom trenutku u obnovi je 1800 gradilišta. Možemo reći da investicijska klima na našem području nikad nije bila pozitivnija, izjavio je Tonči Glavinić, državni tajnik u Ministarstvu.

Zagrebački i petrinjski potres značajno su doprinijeli povećanju količine građevnog otpada. Nastalo je više od 600 tisuća tona, a do danas je čak 500 tisuća tona ponovno iskorišteno.

Recikliranje u službi održivosti

Davor Blažek, predsjednik Udruženja industrije nemetala i građevinskog materijala HGK, istaknuo je da industrija aktivno koristi građevni otpad kao sirovinu.

– Mi u našoj cementari zapravo koristimo građevinski otpad kao sirovinu u proizvodnji novog cementa. To znači da ne koristimo prirodni resurs iz rudokopa, rekao je Blažek.

I Alan Perl, predsjednik Grupacije za gospodarenje građevnim otpadom pri Udruženju za sekundarne sirovine HGK, naveo je konkretne primjere ponovne upotrebe.

- Sav frezani asfalt odveli smo u našu asfaltnu bazu i tamo ćemo ga koristiti za novi asfalt. Beton na lokaciji je izdrobljen i bit će iskorišten u temeljima. Zemlja i kamen nisu onečišćeni i oni će se odvesti na lokaciju gdje će služiti kao pokrov. Sav metal smo odvezli onima koji ga mogu pretvoriti u novi proizvod, kazao je Perl.

Problemi s papirologijom i nedostatak reciklažnih dvorišta

Naglasak je sve više na odvojenom prikupljanju materijala već na samom gradilištu, no izvođači radova ističu da je papirologija i dalje veliki izazov. Hrvatska gospodarska komora pokušava digitalizirati proces, ali problemi ostaju.

– Jedan od najvećih problema je to što male i srednje tvrtke nisu educirane kako sve to provesti. Uz to, nedostaje reciklažnih dvorišta. Međutim, procedura za njihovo dobivanje uključuje prostorni plan, plan nižeg reda, što bi možda trebalo pojednostaviti, rekla je Mirjana Čagalj, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore.

Borba protiv ilegalnih odlagališta

Kako bi se povećala stopa recikliranja, nužno je stati na kraj ilegalnim deponijima.

– Investitori i privatne osobe trebali bi inzistirati na tzv. čistim računima, kako bi bili sigurni da se njihov građevni otpad neće završiti u prirodi, poručeno je iz resornog ministarstva.

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković najavila je zakonodavne promjene.

– Pripremili smo određene izmjene Zakona o gospodarenju otpadom, potaknute nažalost aktivnostima koje su evidentno nelegalne. Inspekcija, kontrola – učinit ćemo sve da osiguramo dodatna dostupna sredstva i uvedemo određene segmente videonadzora, koji u svim resorima donosi dobre promjene, istaknula je.

Zaključeno je da je dobra suradnja svih dionika – iz državnog, gospodarskog i civilnog sektora – ključna kako bi se zaštitio okoliš i u potpunosti zaživjelo kružno gospodarstvo.