Otvoreno o uhićenju župana Dekanića i pripremama za izbornu godinu

15.03.2023.

Zadnja izmjena 22:58

Autor: Otvoreno/IMS/HRT/S.M.

Otvoreno o uhićenju župana Dekanića

Otvoreno o uhićenju župana Dekanića

Foto: HTV / HRT

Vukovarsko-srijemski župan Damir Dekanić uhićen je zbog prikrivanja prošlogodišnje prometne nesreće i lažiranja službenih dokumenata o toj nesreći uz pomoć lokalnih policajaca. HDZ poziva na presumpciju nevinosti, no stranački sud časti suspendirao je uhićenog župana koji je ispitan u osječkom USKOK-u. Od same nesreće Draganu Bagiću zanimljivije su okolnosti slučaja. Vedran Đulabić objasnio je u kojem slučaju bi se mogli dogoditi prijevremeni izbori u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Uoči izborne godine mijenjat će se Zakon o izbornim jedinicama. Aleksandar Musić smatra da je svako prekrajanje izbornih jedinica prvoklasno političko pitanje onih koji su na vlasti, a i onih koji na nju pretendiraju.

Politički analitičar Aleksandar Musić kazao je da je u vezi s aktualnim uhićenjem komunikacija HDZ-a tijekom dana bila pomalo nespretna.

- Kapulica kaže jedno, a Banožić drugo. Ozbiljna stranka mora svoju priču ujednačiti i s tim izaći van, rekao je. Smatra da bi HDZ trebao na suptilan način Dekaniću poručiti da zbog dobrobiti stranke odstupi.

Ako gledamo političku strukturu u Vukovarsko-srijemskoj županiji Dekanić je, kaže, izbore dobio na "markicu HDZ-a", a ne na temelju osobne karizme.

- Ne može se utjecati na to kako se netko ponaša te je li nešto napravio ili nije, ali imate svu snagu ovoga svijeta postaviti se na ispravan način u pravom trenutku, prema van, prema svojim ciljnim skupinama, bilo lojalnim ili neodlučnim, pa i tom dijelu desnice koji će prelijevati se natrag u HDZ razočaran implozijom ili poluimplozijom Domovinskog pokreta. Na to se itekako može utjecati. A to je danas na neki način nedostajalo, rekao je Musić.

Govoreći o tome što misli pod implozijom Domovinskog pokreta rekao je da će na idućim izborima Domovinski pokret imati možda polovicu ili trećinu onih zastupnika s kojima sada raspolaže.

- Bilo je nekoliko izbornih ciklusa. U ljeto 2020. nisu uspjeli prisiliti HDZ da im ustupi neka kritična ministarstva. Potom su uslijedili lokalni izbori. Miroslav Škoro je posrnuo, kasnije su se svi međusobno posvađali, mnogi od njih soliraju, mnogi u Sabor više neće ući, ali to ne znači da jezgro oko Ivana Penave neće ponovno ući u Sabor. Ako gledate iz vizure HDZ-a, onda su tu izrazito interesantni birači i biračke skupine koje bi imalo smisla nekim strukturiranijim radom dobiti natrag, rekao je Musić.

Galerija
Aleksandar Musić, politički analitičar, Foto: Otvoreno/HRT
Vedran Đulabić, Pravni fakultet u Zagrebu, Foto: Otvoreno/HRTJerko Trogrlić, komunikacijski stručnjak, Foto: Otvoreno/HRTDragan Bagić, sociolog, Filozofski fakultet u Zagrebu, Foto: Otvoreno/HRT

Vedran Đulabić s Pravnog fakulteta u Zagrebu objasnio je u kojem slučaju može doći do prijevremenih izbora u Vukovarsko-srijemskoj županiji. U slučaju da mandat župana prestane u prve dvije godine njegova mandata onda se raspisuju izbori, a ako to bude u druge dvije godine, onda ga zamjenjuje zamjenik. No mandat još nije prestao i sve ovisi o tome hoće li župan dati ostavku.

- Osoba mora biti pravomoćno osuđena da bi joj po sili zakona prestao mandat. Znamo da brzina našeg pravosuđa sigurno neće biti takva da se postupak završi do kraja mandata. Tako da ostaje jedino čin ostavke, hoće li je podnijeti ili neće, a to ovisi samo o njemu i o stranačkoj stezi. Nažalost, ovo nije prvi put da imamo aktivnog dužnosnika u pritvoru, kazao je među ostalim Đulabić.

Sociolog Dragan Bagić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu istaknuo je kako su mu puno zanimljivije okolnosti kako se slučaj zapravo dogodio. Ovaj slučaj dobro ilustrira ključni problem lokalne i regionalne samouprave, rekao je i dodao da su politički akteri toliko moćni da mogu prisiliti ljude da rade nezakonite stvari.

- Ako smo doista imali zataškavanje i prikrivanje stvarne situacije u što je bio uključen i dio policijskih struktura, ako su u tome sudjelovali čak i neki građani koji nisu izravno vezani s tim političarem, onda nam to govori da su te političke strukture izrazito moćne i da mogu iskontrolirati faktički sve procese na lokalnoj razini, istaknuo je.

Bagić napominje da je župan uspio skoro godinu dana kontrolirati situaciju. Zahvaljujući novinaru Dragi Hedlu koji je sve uočio i pratio doznat ćemo što se ustvari dogodilo. Ponovio je da prevelika moć lokalnih političara značajno ugrožava mogućnost stvarne demokracije na lokalnoj razini.

Iz dva razloga se ne mogu dogoditi izbori u Vukovarsko-srijemskoj županiji, naglasio je Jerko Trogrlić, komunikacijski stručnjak.

- Župan nema razloga podnijeti ostavku da bi izašao iz zatvora kao što je to bio slučaj s Matijom Posavcem, koji je bio zadržan zbog mogućnosti utjecaja na svjedoke i mogućnosti ponavljanja djela, kazao je Trogrlić i dodao da se u ovome slučaju županu stavlja samo mogućnost utjecaja na svjedoke. U trenutku kada se svjedoci ispitaju, župan će biti pušten, pa ne treba davati ostavku da bi ustvari bio pušten, dodao je.

Drugi razlog zbog kojega ne vjeruje da se mogu dogoditi izbori je, kako kaže, situacija u HDZ-u u toj županiji.

- Nije izgledno da će HDZ u ovako lošem unutarstranačkom stanju u toj županiji i s teretom ovoga sebi dozvoliti da ide u izborni ciklus. Ono što će se dogoditi, prema mom mišljenju, je da će ili čekati do isteka ove druge godine mandata, do lipnja, kada ga može zamijeniti zamjenik ili će nekako vući taj mandat do kraja, rekao je Trogrlić.

"Razvio se stav da je moral i poštenje sekundarno obilježje politike"


U Hrvatskoj dijelu birača ne smeta kada se na izborima pojave osobe koje su bile zahvaćene aferama, pa i unatoč tome pobjeđuju i osvajaju mandate. Bagić smatra da se u zadnjih 30 godina kod nekih birača razvio stav da su moral i poštivanje pravila sekundarno obilježje politike, pa i javnog djelovanja.

- Njima je primarno obilježje, na temelju kojega procjenjuju, je li taj politički akter njima ili skupini kojoj pripadaju donosi neku materijalnu ili simboličku korist, rekao je. Smatra da se to obilježje odnosa prema javnim institucijama možda čak naslijedilo iz bivšeg sustava gdje je procedura bila nejasna, lako se mijenjala, pravila se prilagođavala željenom ishodu. Čini mu se da se hrvatska demokracija jako dobro uklopila u taj mentalni sklop i takvo razumijevanje politike i javnog posla te da se to dobro vidi na ovim slučajevima.

"Struje" unutar političkih stranaka

Musić smatra da Ivan Anušić (HDZ) ima snažan osobni politički brend te nosi HDZ-u osjetno više nego HDZ njemu.

- Pripomogao je svojim autoritetom pobjedi Ivana Radića u Osijeku, dok u Vukovarsko-srijemskoj županiji "markica HDZ-a", čak i u doba "škorizma", "penavizma" i različitih trvljenja na desnijoj desnici i dalje nosi daleko više nego ijedno pojedinačno ime. Naravno da bi bilo za rezultate idealno da imate i jedno i drugo, ali to se rijetko kada događa - izrazito karizmatičnog pojedinca koji osvaja različite biračke bazene i može ih nekoliko objediniti istovremeno, a i da imate stranku koja savršeno funkcionira od vrha do dna, pa jaku lokalnu organizaciju koja u savršenoj sinergiji daje neke rekordne rezultate, kazao je Musić.

Koji je temeljni problem lokalne i regionalne samouprave?


Đulabić smatra bitnim stupanj politizacije državne uprave, pa je podsjetio da su tri policajca uhićena. Oni su, kaže, državni službenici koji su godinu dana prikrivali nešto što je ozbiljan kriminal.

- To sad baca sasvim novo svjetlo na ono kada se kaže "neka institucije rade svoj posao". Institucije su očito radile svoj posao kako im je politika diktirala, kazao je. USKOK je odradio svoj posao, ali očito institucije na terenu nisu odradile svoj posao.

Dragan Bagić

Dragan Bagić

Foto: Otvoreno / HTV

U malim općinama, gradovima, pa i slabije razvijenim županijama kao što je Vukovarsko-srijemska nema građana, aktera, koji su egzistencijalno neovisni o politici, tvrdi Bagić. Kaže da niti opozicija na lokalnoj razini nije egzistencijalno neovisna o vlasti, posredno ili neposredno.

- Ključan problem lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj nije čak njihov broj, ni administrativna kompliciranost, nego što u tako malim, nerazvijenim jedinicama nema egzistencijalno nezavisnih aktera, pojedinaca ili skupina, koji mogu biti bilo koji oblik demokratske kontrole tih političkih aktera. Jedni drugima nisu kontrola, jer nisu nezavisni egzistencijalno. Posebno nema prostora za profesionalizam unutar državne uprave, napomenuo je.

Đulabić: Koliko će županu trebati da podnese ostavku, toliko demokratski napredujemo


Trogrlić je pak naglasio da smo u vremenu kada je najveći broj istraga i najveći broj maknutih dužnosnika, ministara zbog nečega o čemu prije 10 godina ne bismo niti razgovarali kao o nečemu spornom. Aktualni slučaj otvorio je, kaže, lokalni medij, a zaključila ga je državna institucija, USKOK. Stoga se ne slaže da "idemo unatrag". Što se tiče medija i institucija standardi se značajno podižu, izjavio je Trogrlić.

Bagić je uzvratio da je najnoviji slučaj pokazao da je razina funkcioniranja nacionalnih institucija, nacionalnih medija i nacionalne politike na puno višoj razini od lokalne. 

U Hrvatskoj imamo paradoks da je razina demokracije i funkcionalnosti nacionalne razine puno veća nego lokalne i regionalne.

Sociolog Dragan Bagić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Pokazatelj toga koliko napredujemo vidjet ćemo u tome koliko će županu trebati da podnese ostavku. Ako se vrijeme od afere do ostavke skraćuje, onda demokratski napredujemo, tvrdi Đulabić.

Što nas očekuje iduće, izborne godine?


Musić smatra da se mogu očekivati izborne borbe na centru. HDZ će vrlo vjerojatno biti relativno najjači, ali mu se, kaže, izrazito smanjuje koalicijski potencijal.

Za MOST je rekao da je pitanje hoće li se opet uspjeti regenerirati kao na prošlim izborima kada su s pojačanjima uzeli mandate u izbornim jedinima u kojima se to nije očekivalo.

Bit će interesantno vidjeti SDP i Možemo!, jer jedni druge trebaju.

- Grbin će to skupo platiti. Možemo! ako izađe sam na izbore, ne može ponoviti rezultat koji ima. S druge strane smatraju da zaslužuju barem jednako toliko. To će se direktno oduzimati od SDP-ovih prolaznih mjesta koji će opet imati sudbinu da dovlače slabije partnere u Sabor i da to skupo plaćaju vlastitim mandatima, kazao je. 

Potom je kao zanimljivo istaknuo i pitanje koliko će biti nezavisnih lista te je pritom spomenuo Filipa Zoričića u Puli i Darija Hrebaka u Bjelovaru. Ako ima nekoliko takvih koji uđu u Sabor to je, kaže, također jedna snaga koja ima neki sinergijski koalicijski potencijal.

Komentirajući rezultate izbora za mjesne odbore u Rijeci Bagić je rekao da jako dobro pokazuju koliko je SDP demobiliziran. Izlaznost na izbore za mjesne izbore je vrlo mala, kaže, pa ti podaci ne govore o potpori među širim biračkim tijelom, već samo o potpori unutar užih stranačkih struktura.

Izmjene izbornih jedinica uoči izbora


Ustavni sud ukinuo je Zakon o izbornim jedinicama. On prestaje vrijediti 1. listopada, što znači da Sabor do toga datuma mora donijeti novi Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Đulabić je podsjetio da je formirana radna skupina koja bi trebala predložiti izmjene izbornih jedinica. Prema njegovom mišljenju ići će se na minimalne korekcije zakona kako bi se zadovoljili formalni zahtjevi.

- Nisam siguran da smo kao društvo spremni ozbiljno promisliti izborni sustav. Ovih 10 izbornih jedinica je potpuno neracionalno, nelogično, odokativno postavljeno. Tako da bi to trebalo ozbiljno razmotriti i postaviti prave izborne jedinice koje bi odražavale geografske specifičnosti nekih područja i osigurale ravnopravnu zastupljenost svih dijelova Hrvatske u Hrvatskom saboru, dodao je.

Svaki preustroj svake izborne jedinice prvoklasno je ideološko političko taktičko pitanje kako onih koji brane vlast, tako i onih koji jurišaju.

Aleksandar Musić, politički analitičar

- Svi gledaju na kraju dana kako kroz određeni ustroj mogu malo više dobiti nego što bi inače dobili u drugačijem rasporedu odnosa. Nitko tu nije neutralan. Svi prijedlozi koji fluktuiraju u javnom prostoru imaju određene relativne i dobitnike i gubitnike. Nema tu ničeg neutralnog i nije to neko civilizacijsko pitanje onkraj političkog interesa i političke logike, dodao je Aleksandar Musić.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!