Otvoreno o utjecaju klimatskih promjena na poplave

Mnogi dijelovi naše zemlje bore se s poplavama. Najteže je na području Hrvatske Kostajnice i Karlovca, a vrhunac se tek očekuje jer su pale ekstremne količine kiše. U kojoj su mjeri najnovije poplave posljedica klimatskih promjena?

Na početku Otvorenog iz Karlovca i Hrvatske Kostajnice javile su se HRT-ove novinarke Mateja Ribičić i Zrinka Grancarić sa svježim informacijama sa terena. 

- O situaciji na karlovačkom području najbolje govore sljedeći podaci: dostavljeno je 30.000 vreća s pijeskom, angažirano 150 pripadnika hrvatske vojske, 469 vatrogasaca sa 164 vozila. Probleme rade sve četiri karlovačke rijeke, a najveće Korana i Kupa koje su izjednačenih vodostaja, rekla je Ribičić, dodavši da ih od povijesnih visina dijele centimetri.

Grancarić je rekla kako je stanje u Hrvatskoj Kostajnici pod kontrolom.

- Una je narasla oko dva centimetra u zadnja tri sata. Hrvatska vojska ne spava, 50-ak vojnika i vojnikinja marljivo rade, pune vreće pijeskom, a svakih 15-ak minuta prođe bager koji pokupi te vreće. Dežuraju i vatrogasci, njihov zadatak su pumpe koje spašavaju da je razina vode na ulicama u centru niža nego što bi bila, rekla je.

Ivan Güttler, klimatolog, zamjenik glavne ravnateljice DHMZ-a rekao je da smo zadnjih dana imali specifično strujanje iz jugozapadnog sektora koji je donio vlažan zrak i velike oborine, ne samo u Hrvatskoj nego i u Sloveniji, BiH i Italiji.

- Iako imamo velika materijalna stradanja, na sreću nema ljudskih žrtava, što nažalost nije slučaj u Italiji, istaknuo je.

Na pitanje je li ovakvo vrijeme očekivano, Dunja Mazzocco Drvar, ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, rekla je kako je ovo ekstremni događaj, a da su ekstremni događaji u svojoj srži neočekivani.

- Međutim, ovo je očekivano na neki način, i u skladu sa svima što znanstvenici već gotovo desetljećima najavljuju, a to je da je ekstremno vrijeme prva pojavnost klimatskih promjena, istaknula je. 

- Kada govorimo o toplinskim ekstremima, tu je potpis klimatskih promjena vrlo jasan. Svijet se u zadnjih 100 godina zagrijao 1,2 stupnja, dijelovi RH se zagrijavaju otprilike 0,5 stupnja svakih deset godina, rekao je Güttler.

- Kada govorimo o sezonama imamo smanjenje sezonskih količina oborina tijekom ljeta, što potencira sušu i rizik od požara, ali zbog dodatne količine oborina možemo imati period kada na nekim lokacijama možemo očekivati 500 litara i više, dodao je.

- Za razliku od temperature, sa oborinom raste raspon mogućih promjena, naglasio je. 

Elizabeta Kos, ravnateljica Uprave vodnoga gospodarstva i zaštite mora Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja osvrnula se na infrastrukturu. 

- Ono što je izgrađeno to je u dobrom stanju, ali problem je onaj dio koji nije izgrađen, a to je dio uz Unu u Hrvatskoj Kostajnici i dio u Karlovcu. To su prioriteti vodnog gospodarstva, što se tiče izgradnje sustava obrane od poplava na tom području, rekla je, te dodala da su dodatno stradali i nasipi u Sisačko-moslavačkoj županiji.

- Sve smo nasipe prijavili na Fond solidarnosti, dobili sredstva i do 30. lipnja ih moramo završiti, istaknula je. 

- Hrvatska je zbog svog položaja jako ranjiva na poplave. Gotovo 15 posto kopnenog teritorija ranjivo je na poplave. Hrvatske vode godišnje ulažu 100 milijuna eura u održavanje, oko 5 milijuna na sustav obrane od poplave, a preko 40 milijuna eura na gradnju vodnih građevina novih sustava obrane od poplave, rekla je Kos. 

Marija Vučković, ministrica poljoprivrede rekla je kako misli da ova elementarna nepogoda neće imati značajan učinak na proljetnu sjetvu, ali da treba pričekati procjene kada se voda povuče.

- Nastojat ćemo sa dodatnim sredstvima i naporima taj učinak što više smanjiti, rekla je.

Rekla je i kako je teško prognozirati hoće li doći do porasta cijena hrane.

- Mi ćemo nastojati sa svim mjerama održati cijeli lanac u ravnoteži, istaknula je.

Na konstataciju voditelja kako mu se čini da su ekstremi najčešći u Hrvatskoj, Güttler je rekao da se s time ne slaže. 

- Generalno ono što se vidi u mjerilima: sjever Europe sve je kišniji, a jug Europe/sjeverna Afrika, sve suši. Hrvatska ima malo sreće jer je u prijelaznoj zoni, gdje se na ukupnim godišnjim iznosima ne očekuju značajne promjene u količini oborina, nego su unutar raspodjele, rekao je, te dodao da se ekstremi mogu dogoditi u bilo kojem dijelu Europe.

- Tu je specifično da cijeli Sredozemni bazen ima karakteristiku vrlo brzog porasta temperatura i vrlo brzog smanjenja ljetnih količina oborina i u tom smislu je specifična točka na planeti, naglasio je Güttler.

Na upit kakva nas budućnost čeka kada je riječ o hrani, ministrica Vučković rekla je kako se ne treba plašiti.

- Neke ocjene koje se iznose o ovisnosti sektora hrane o uvozu su pretjerane. Naravno, da mi trebamo težiti da budemo što prehrambeno sigurniji i da smanjujemo deficit, ali ono što čujemo - eksplozija uvoza..., ne odražava pravu sliku, rekla je. 

Güttler se osvrnuo i na projekcije do 2040.

- Sigurno nas čeka nastavak zagrijavanja, za koju godinu ćemo probiti zagrijavanje od 1,5 stupnja. Dolazimo u fazu kad se borimo za svaku desetinku stupnja, jer svaka desetinka stupnja zagrijavanja diže vodenu paru za 7 posto u atmosferu. Ako se svijet zagrije do 2100. godine za 3-4 stupnja, to su ogromni iznosi, rekao je.

- Klimatske promjene možemo u određenom dijelu ublažiti, možemo se prilagoditi na promjene, ali nam raste treća komponenta - štete i gubici. Prioritet je ljudski život, sve drugo ćemo popraviti, istaknuo je.