Rasprava o mobitelima u školama: zabrana i digitalna pismenost

U školama bi uskoro mobiteli mogli biti zabranjeni u potpunosti, pa čak i tijekom odmora. 

Postavlja se pitanje kakve će posljedice snositi oni koji pravila prekrše i koristi mobitel. Treba li se pritom ugledati na australski model i ograničiti pristup društvenim mrežama djeci mlađoj od 16 godina?

Stručnjaci upozoravaju na utjecaj mobitela na vid, pretilost, depresiju i poremećaje sna kod mladih. No hoće li takve zabrane izazvati samo bunt i otpor učenika?

Neka su to od pitanja kojima su se bavili gosti emisije HTV-a Otvoreno urednika i voditelja Mislava Togonala.

Selak Raspudić: Vrijeme je da Hrvatska zabrani mobitele u školama

Nezavisna saborska zastupnica Marija Selak Raspudić, koja je pokrenula priču o zabrani mobitela u školama na tragu iskustva nekih drugih europskih zemalja, rekla je kako su danas cijelo popodne raspravljali o tome u Hrvatskom saboru.

- Kada sam prije dvije godine prvi put pokrenula ovu temu, moram priznati da su me mnogi blijedo gledali. Čak je bilo neugodnih situacija oko toga da djeci ne treba ništa braniti. Međutim, danas sva istraživanja jasno pokazuju da imamo problem i da nešto treba učiniti. Kada sam prošli tjedan pokrenula ovu inicijativu i uspjela prikupiti potreban broj potpisa saborskih zastupnika da uopće dođe na dnevni red onda su krenule neke političke igre pa je HDZ potrčao da će oni to zapravo učiniti kroz pravilnik da ne bi prošao oporbeni zakonski prijedlog. Ali to su zapravo manje bitne političke igre. Ono što je bitno je da se nešto konačno promijeni, kazala je Selak Raspudić.

Dodala je svi vide da je ova tema važna i da Sabor više nije mjesto samo za ključne ideološke rasprave "ustaše i partizani" nego da se razgovara o problematici koja se tiče u budućnosti djece.

- Sad što to neće biti moj zakonski prijedlog, nego će HDZ ići sa svojim pravilnikom jer ne može podnijeti da oporba s nečim uspije to su klasične političke igre. Čini mi se da će se stvari početi kretati naprijed kada govorimo o zdravlju naše djece, rekla je Selak Raspudić.

Naglasila je kako to smatra najvažnijom problematikom našeg doba.

- Sva su istraživanja krajnje zabrinjavajuća, od koncentracije, poteškoća sa spavanjem, načina na koji su djeca fokusirana na obrazovne procese, problema s mentalnim zdravljem, ne samo mentalnim, nego i fizičkim zdravljem, problema s pretilošću koji su povezani sa stajanjem pred ekranima, pa i onima o čemu danas nismo govorili, problemima djece vrtićke dobi. Danas smo u situaciji da u Zagrebu svako deveto dijete dobiva odgodu upisa u prvi razred. I većina se stručnjaka slaže da poteškoće koje djeca imaju, što ranije nije bilo prisutno, su vezane uz to što oni previše vremena provode uz ekrane, pojasnila je Selak Raspudić.

Smatra da imamo golem problem, a mnoge zemlje su krenule već u tom smjeru.

- Sada i EU najavljuje da će ići prema zabranama, odnosno ograničenju društvenih mreža i vrijeme je da se Hrvatska konačno probudi i da mi nešto poduzmemo, navela je.

Na pitanje što je njezin prijedlog smatra da mobitele treba ograničiti i da ih se ne treba uopće koristiti u školskim ustanovama pa ni za vrijeme odmora da djeca dobiju jednu cjelinu vremena kada su djeca isključena iz virtualne stvarnosti.

- Tada se mogu fokusirati na nastavnu jedinicu, a možda i važnije - jedni na druge, rekla je Selak Raspudić.

Izuzela bi jedino edukacijske i zdravstvene svrhe.

Kekin: Mobiteli i društvene mreže ugrožavaju mentalno zdravlje djece, treba cjelovita zaštita

Predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Ivana Kekin kazala je da kada se budimo ujutro prvo tražimo mobitel te da je to sličan model kako funkcionira kockanje.

-  Što se tiče ove inicijative, ona je dobra. Mislim da je manje važno kako će ona postati na nacionalnom nivou jedinstvena. Mi znamo da su mnoge jedinice lokalne samouprave već uvele zapravo zabranu mobitela u osnovnim školama, pa je to tako napravio i Zagreb, kazala je Kekin.

Navela je kako informacije pokazuju da se djeca više druže, da imaju bolje obrazovne rezultate i da ima manje online nasilja.

- Kao psihijatrica mogu reći da to sigurno nije dovoljno. Mi već nekoliko godina pratimo, struka prati, nagli porast poremećaja mentalnog zdravlja djece i mladih. Ne samo u Hrvatskoj, pratimo to po cijelom Zapadu. Kad gledate uzroke što su u pozadini toga, jedan od osnovnih uzroka je digitalizacija i društvene mreže. Što nije niti čudno. Jer dijete kad izađe iz škole u kojoj možda i nije imalo mobitel, kao u zagrebačkim, riječkim, splitskim školama, ono uranja u taj svijet. A to je svijet u kojem je cilj onih koji kreiraju društvene mreže da dijete u njemu ostane što je moguće dulje i zapravo ga vrlo brzo vodi od vrlo nevinih do vrlo ekstremnih sadržaja, objasnila je Kekin.

Pokazala je tri grafa koja su, kako je rekla, jako plastična i koja jako dobro pokazuju što se događa s našom djecom zbog društvenih mreža.

- Prvi graf vrlo je jednostavan. Pokazuje kroz godine kako naša djeca sve manje vremena provode vani, kako sve manje vremena provode družeći se s vršnjacima i kako sve više vremena provode na ekranima, rekla je Kekin.

Drugi graf je bio kako društvene mreže utječu na san.

- Studija koja je napravljena na 85.000 djece u dobi od 11 do 15 godina pokazuje da samo ona djeca koja nemaju društvene mreže dobivaju više od 8 sati sna što je ključno za njihov razvoj. Onda, ovisno o tome koliko se puno koriste društvene mreže ta količina sna drastično pada, navela je Kekin.

Pokazala je i treći graf, po njoj najbolniji i najdramatičniji.

- Američka studija, ali isto ima i Europa, isto ima i Kanada, pokazuje kako djeca u dobi od 10 do 14 godina, otkad imamo društvene mreže, njihovim korištenjem raste samoozljeđivanje. Ono raste kod dječaka, a vrlo, vrlo rapidno, raste kod djevojčica, kazala je Kekin.

Pojasnila je zašto su te razlike u spolovima takve.

- Dječaci imaju i neke druge razloge. Ja sam birala grafove da vam to pokažem. Postoje razlozi zašto kod njih rastu više suicidalne misli, a ovdje raste samoozljeđivanje. Jedan od razloga je to što društvene mreže izrazito potiču opsesiju tijelom i ona je izražajnija kod djevojčica, više njima se to nudi, rekla je Kekin.

Smatra kako sve ovo pokazuje da definitivno nije dovoljno da se makne mobitele iz škola, nego da se mora pristupiti sveobuhvatnoj zaštiti djece.

- Mi smo radi toga, nakon temeljitog istraživanja i razgovora s nizom stručnjaka, već uputili u Sabor naš prijedlog koji je baš prijedlog cjelovitog zakona. Zove se Zakon o digitalnoj zaštiti djece. On je prevelik da ga cijelog predstavljam, ali istaknut ću dvije stvari koje tražimo i nadam da se ćemo isto imati konsenzus oko toga jer vladajući isto prepoznaju ovu problematiku, rekla je Kekin.

Predlaže se da se djeci u Hrvatskoj onemogući pristup društvenim mrežama do 15. godine, osim uz pristanak roditelja.

- To je na tragu francuskog modela. Uspjeli smo s informatičkim stručnjacima doći i do rješenja kako da ta provjera bude sigurna i da štiti privatnost i djeci i svih drugih korisnika - preko sustava identifikacije i autentifikacije. Mi već sada imamo NIAS koje je napravilo Ministarstvo pravosuđa koje bi se dalo nadograditi na način da vi samo dobijete informaciju je li netko stariji ili mlađi od 15, rekla je.

Primjerice Australci imaju kaznu od 50 milijuna australskih dolara za društvene mreže koje omoguće djetetu mlađem od 16. da otvori profil.

- Njihov zakon stupa na snagu u 12. mjesecu. Svi roditelji koji nas sad gledaju jako dobro znaju da kad vam dijete ide u osnovnu školu vi svaki drugi dan potpisujete suglasnost da ga se fotografira, da se fotografije izleta stavi na web, da ide na izlet. A to da vam dijete ode na Snapchat gdje mu može pristupiti bilo tko, bilo kada, od bilo kuda, gdje mu može poslati neprimjerene sadržaje, gdje se može lažno predstavljati, prijetiti mu, ucjenjivati ga - za to nema suglasnosti, naglasila je Kekin.

Navela je i druga stvar iz tog zakona koja joj se čini jako važna.

- To je aktivna borba države protiv online nasilja. Znamo da svako treće dijete barem jednom mjesečno žrtva online nasilja. Treba se obvezati društvene mreže, da osiguraju protokole, vrlo jasne prijave online nasilja koje razumiju i djeca i treba se državu obvezati da provede preventivne programe po školama i osigura psihološku podršku, kazala je Kekin.

Mužinić Bikić: Škole već provode zabranu mobitela, zakon nije potreban

Državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Zrinka Mužinić Bikić kazala je da je jako sretna što se danas opet priča o temi mentalnog zdravlja.

- Osobno sam zaljubljenik u tu temu i mislim da zbilja moramo u javnom prostoru što više vremena trošiti upravo na ovakve teme koje su poticajne i edukativne i za naše učenike i za naše roditelje, odnosno za sveopću javnost. Iz tih razloga sam danas i nekoliko puta u saborskoj raspravi istaknula koliko sam zadovoljna da o tome razgovaramo, koliko sam zadovoljna činjenicom da zapravo postoji određeni konsenzus, istaknula je.

No rekla je i kako nikako ne može prihvatiti primjedbu da se želi populistički nastupati.

- Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih radi jedan sustavan i odgovoran pristup u smislu edukacije učenika, nastavnika i učitelja i roditelja u kontekstu ovih tema o kojima razgovaramo. Već dugi niz godina, možda i 20 godina, ova tema je otvorena u svim našim školama i svaki put kad se ponovno pojavi u javnom prostoru, nekako mi se čini kao da se sva svjetla reflektora osvrnu prvo na škole, a škole su jedine, isključivo jedine ustanove koje imaju na nekakav način regulirane propise, koje imaju zabranu korištenja informacijsko-komunikacijske tehnologije za vrijeme nastave, navela je.

Rekla je da po podacima koje ima kod osnovnih škola otprilike 90% škola je već i ranije zabranilo upotrebu mobitela i za vrijeme velikih odmora, odnosno uopće u školskoj ustanovi. Oko 10% škola još uvijek je na ovom dijelu zabrane za korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije za vrijeme održavanja nastavnog procesa, osim ako to odgojno-obrazovni djelatnik dozvoli.

- Pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjera je jasno propisao kakva su ponašanja neprihvatljiva i na koji način se mogu kazniti učenici. Tako da u tom smislu se to apsolutno provodi u svim našim školama, istaknula je Mužinić Bikić.

Na pitanje zašto se ne donese zakon, a ne pravilnik jer se neki roditelji bune da se oduzima privatno vlasništvo te da to ima drugu težinu, a državna tajnica je rekla to nije tako.

- Pravilnik je u ovom slučaju podzakonski akt koji je na nacionalnoj razini propisao koje je to neprihvatljivo ponašanje. Kada govorimo o privremenom oduzimanju mobitela učenika u školi ili bilo kojeg drugog predmeta, kada se radi o ometanju nastave, kada se radi možda o nekakvoj povredi prava drugih učenika, o povredi dostojanstva učenika ili djelatnika škole, ne govorimo o trajnom oduzimanju vlasništva, već govorimo o privremenom oduzimanju nekog predmeta koji učitelj ili ravnatelj ili stručni suradnik stavlja sa strane i taj predmet se učeniku na kraju nastavnog procesa, odnosno u skladu s kućnim redom i etičkim kodeksom škole koji je donesen zajedno i s učenicima i s roditeljima i s učiteljima, vrati, objasnila je.

Dodala je da se ne može govoriti o povredi prava u tom smislu.

- Napomenut ću da ovim prijedlogom dopune zakona o odgoju i obrazovanju nije niti predviđeno da se u sami zakonski propis uvrsti ta odredba oduzimanja vlasništva, odnosno propiše na takav način, već je isključivo propisano ono što mi već imamo propisano pravilnikom - pedagoško djelovanje prema učenicima, odnosno zabrana korištenja mobitela, kazala je.

Na pitanje što ako učenik kaže da ne da mobitel odgovorila je kako škole imaju jako dobro razrađene protokole i propise na koji će način postupiti u tom slučaju.

Jurčev: Mobiteli nisu problem ako se poštuju pravila, fokus na digitalnu pismenost

Antonio Jurčev, glavni tajnik Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola i ravnatelj škole "Anton Gustav Matoš" komentirao je činjenicu kako da se ravnateljima, profesorima i nastavnicima u školama bilo pravilnik bilo zakon stavlja na tereta da to moraju provesti u djelo pri čemu je moguć otpor, pobuna i problemi.

- Mogu reći da u školi u kojoj sam ja ravnatelj već 12 godina imamo ograničeno korištenje mobitela tijekom nastave i tijekom odmora. Tijekom nastave to je puno lakše pratiti i provoditi. Kad imate stotine djece tijekom odmora na hodnicima to nije tako jednostavno pratiti od strane nekoliko dežurnih učitelja, kazao je.

Smatra da i nije neka velika drama da mobitel učenici i koriste tijekom odmora.

- Ali ako imamo nekakva pravila, onda pravila treba poštivati i mislim da se većim dijelom poštuju. Naravno, teško je kao i u prometu. Imamo prometne prekršaje prometne, ne možemo kazniti u jednom danu sve počinitelje prometnih prekršaja, usporedio je Jurčev.

Govorio je i kakve su kazne za korištenje mobitela.

- To su nekakvi zapisi. Opomene prvo, usmene, pa može ići zapis, pa onda nakon više zapisa, ako dijete to učestalo radi, ako ne popušta u tome, onda može ići pedagoška mjera. Može biti pedagoška mjera, opomene, ukora, dalje ide strogi ukor. Moram priznati da nismo imali toliko problema. Tijekom 12 godina djeca su već nekako prihvatila ta pravila, kazao je.

Istaknuo je kako sada imaju zabrane u školama, primjerice zabranu unošenja alkohola, cigareta, nekih drugih opasnih predmeta jer to nije dobro za djecu.

- Mobiteli, digitalne tehnologije nisu u biti ni loše, ni dobre. One su zapravo takve kakve ih koristimo. I mi tijekom zadnjih 10 godina digitalizirali škole, pripremamo djecu za novo društvo. Htio bih samo reći da ta zabrana mi nekako za mobitele i digitalne tehnologije dosta grubo zvuči i ja bih nikako više volio da mi govorimo o ograničenjima, jer djeca nose mobitele u škole, rekao je Jurčev.

Dodao je da djeca mobitele nekada i koriste na nastavi.

- Imamo neke nastavne procese gdje je potrebno koristiti digitalnu tehnologiju i onda je to opravdano. Postoje i neki zdravstveni razlozi, a postoje i mnoge asistivne tehnologije za djecu koja imaju neke poteškoće. S tim asistivnim digitalnim tehnologijama mi njima možemo pomoći da bolje prate nastavni proces. Tako da bih ja volio da ne budu samo tu zabrane. Mobitel sam po sebi nije loš, da ga ne stavljamo direktno u kontekst nekakve loše tehnologije, nego da više radimo na digitalnoj pismenosti, da škole preuzmu svoju ulogu, da djecu opismenjuju na taj način, a da opet na nivou države imamo nekakve nacionalne kampanje, kao što smo imali djeca u prometu, djeca u digitalnom društvu. Tako da jednostavno svi postanemo svjesni opasnosti koje nose mobiteli, naveo je Jurčev.

Kazao je kako je on učitelj informatike i cijeli je život uz digitalne uređaje.

- Imamo eksponencijalni rast svih digitalnih usluga u društvu. Mi ćemo vjerojatno do 2030. imati praktički sve e-servise nekakve koje koristimo, nekakve karte, propusnice, možda djeca ako idu javnim prijevozom. Mobiteli će biti svuda oko nas. Ja mislim da ih nećemo moći u potpunosti isključiti. Ali se slažem da društvene mreže treba ograničavati. Mislim da jako puno roditelja nije svjesno da su društvene mreže opasne, da ih djeca koriste, rekao je Jurčev.

Djeca prepoznaju problem mobitela, stručnjaci pozivaju na zakone i roditeljsku kontrolu

Selak Raspudić je istaknula da djeca sama prepoznaju problem prekomjernog korištenja mobitela i digitalnih tehnologija. Istraživanja pokazuju da 42% učenika trećeg razreda osnovne škole negativno ocjenjuje utjecaj tehnologije na učenje, a 70% smatra da je prekomjerno vrijeme online generacijski problem.

Djeca praktički traže pomoć, a jasne granice i konkretni zahvati nužni su kako bi se zaštitilo njihovo zdravlje, uključujući i najmlađe u vrtićima, kazala je.

Kekin je naglasila da algoritmi društvenih mreža nisu neutralni – cilj im je zadržati djecu što dulje na platformama, što može izazvati ovisnost, poremećaje pažnje i probleme mentalnog zdravlja. Potrebni su sveobuhvatni zakoni koji daju roditeljima alat za zaštitu djece.

Mužinić Bikić rekla je da ministarstvo već neko vrijeme promišlja o novom pravilniku, o kriterijima za izricanje pedagoških mjera, ne samo u smislu upotrebe informacijsko-komunikacijske tehnologije, već i u širem smislu.

- Najavili smo da će doći do određenih promjena. Može se očekivati kroz otprilike dva do tri tjedna da će sam pravilnik, odnosno izmjene pravilnika, biti upućene u javnu raspravu, rekla je državna tajnica.

Jurčev je istaknuo da se zabranom ili ograničenjem korištenja mobitela neće u potpunosti moći spriječiti cyber nasilje jer se ono ne događa samo u školama ili tijekom boravka u školama.

- Tu se nekad dešavaju neprimjereni postupci kao što je snimanje drugih vršnjaka, snimanje učitelja pa objava na društvenim mrežama. Ali puno toga se događa i u sigurnosti doma. I zato škole jednim dijelom rade na tome i sprječavaju oblike cyber nasilja, ali u svakom slučaju trebaju i podršku roditelja, suradnju roditelja. Roditelji moraju nadzirati korištenje mobitela, kazao je Jurčev.

Snimka cijele emisije Otvoreno: