Saborska rasprava o zabrani mobitela u školama

Zastupnici su danas raspravljali o tome treba li zakonom zabraniti korištenje mobitela u školama. Raspravu je, uz 30 potpisa potpore, pokrenula nezavisna zastupnica Marija Selak Raspudić. Predlaže da se zakonom zabrani uporaba mobitela u školama, osim za edukativne i zdravstvene svrhe. Ministar obrazovanja smatra da je promjena Pravilnika dovoljna kako bi se regulirao ovaj problem.

Selak Raspudić: Potreban je konsenzus - zaštitimo našu djecu! 

Mentalno zdravlje djece i štetnost pretjerane uporabe mobitela pitanje je o kojem se, smatra Marija Selak Raspudić, trebaju usuglasiti i vladajući i oporba. Zakon bi donio standardizaciju prakse u školama, uvjerena je, i ojačao školu pred pritiskom roditelja.

- Mislim da je došao trenutak da postignemo politički konseznus i uhvatimo korak sa svjetskim i trendovima EU-a, ali i bez njih, da zaštititmo našu djecu, istaknula je Marija Selak Raspudić predstavljajući Prijedlog dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.

Naglasila je da i rezultati znanstvenih istraživanja pokazuju da mobiteli uvelike utječu na zdravlje djece, na njihove međusobne odnose te obrazovne procese, a to i učenici i sami znaju.

Pri tome, i rezultati istraživanja pokazuju da je uklanjanje pametnih telefona iz škola u Belgiji, Španjolskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu poboljšalo rezultate u učenju. 

Rekla je i da je dozvola korištenja "pametne tehnologije" ostavljena na volju svakoj ustanovi i njezinom osnivaču, pa je danas u pojedinim školama i gradovima, odnedavno i Gradu Zagrebu, đacima zabranjeno korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije. No u nekim drugim školama to se ni na koji način ne regulira, što, smatra Selak Raspudić, dovodi učenike u nejednak položaj zbog čega je tu materiju potrebno zakonski regulirati.

Pita se - kako to da je prije dva dana ministar obrazovanja najavio zabranu mobitela i promjenu Pravilnika o pedagoškim mjerama, a jučer na raspravi u odborima - stav Vlade da to nije potrebno.

- Imate resornog ministra i njegovu posebnu savjetnicu koji kažu, hej, prosvjetlili smo se i zabranjujemo mobitele u školama, dan nakon i danas predstavnik Vlade u Saboru kaže - ovo je glupa ideja, rekla je. 

HDZ poručio Selak Raspudić: Namjera dobra, ali 'fulali' ste propis

Imali ste dobru namjeru, ali ste 'fulali' propis, poručili su u zastupnici HDZ-a Mariji Selak Raspudić.

Ova se problematika ne rješava zakonom, nego pravilnikom, rekla je Majda Burić (HDZ).

Cijenimo otvaranje ovako važne teme, ali pitanje nedopuštenog korištenja informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT) već je, i to šire, regulirano Pravilnikom o kriterijima za izricanje pedagoških mjera, kazala je i Vesna Bedeković (HDZ).

Državna tajnica: Djeca idu na spavanje s mobitelima

Odbacila je i konstataciju Selak Raspudić da su se Vlada i resorno Ministarstvo tek sada "prosvijetlili" oko predmetne teme. Važeći Pravilnik već postoji i u uporabi je, a zakonske dopune koje predlažete nisu dorađene, nema sankcija, ustrajala je Bedeković.

Na tom je tragu i mišljenje hrvatske Vlade koja je Saboru predložila da ne prihvati prijedlog Selak Raspudić.

Državna tajnica Ministarstva znanosti i obrazovanja Zrinka Bikić Mužinić navodi kako je 95 posto osnovnih škola već uredilo korištenje IKT, na način da ih je u potpunosti zabranilo.

Naglašava važnost edukacije i osvješćivanja roditelja. Oni su ti koji će nadzirati djecu, na njima je da ne dozvole da s mobitelima idu na spavanje i da ujutro u školu zbog toga dolaze nenaspavani, kazala je.

- Edukacija, edukacija, edukacija, ponavlja i Tanja Sokolić (SDP) te ističe da se o korištenju mobitela ne može govoriti samo kroz disciplinu, već sveobuhvatno, a rješenje mora biti promišljeno i provedivo.

Niz zastupnika, među njima i Krešimir Čavaj (DOMiNO), drži da zabrana korištenja mobitela ima svojih prednosti, ali bi potpuna zabrana mogla biti i kontraproduktivna. Smatra i da bi izuzeci od zabrana, koji se predlažu, mogli voditi zlouporabama. Bojim se poplave medicinskih obrazloženja zašto dijete mora imati mobitel, kazao je.

Vratiti domaćinstvo u škole

I Dalibor Paus (IDS) drži da zabrana mobitela neće riješiti ništa. Djeca vide nas i učitelje kako se ponašamo s mobitelima, kad sebe discipliniramo, pomoći ćemo i njima, istaknuo je i zauzeo se za više sati tjelesne i tehničke kulture, pa i vraćanje domaćinstva u škole.

Uvođenje "nekog domaćinstva zaziva i Marin Miletić (Most) naglašavajući kako "naši klinci ne znaju ni jaje ispeći.

Suglasan je da djecu treba zaštiti, ali i progovoriti kakva nam škola treba. Imamo djecu koja u nju idu s grčem u želucu, škola ne smije biti ta zbog koje će djeca izgubiti kontakt s roditeljima, istaknuo je.

Škola treba biti prostor znanja, a ne ekrana, drži i Dario Zurovec (NZ).

I dok većina oporbenih klubova podržava inicijativu Selak Raspudić, Ivana Kekin (Možemo) kaže da u toj stranci još nisu razgovarali kako će se odnositi spram njezinog prijedloga, podržava zabranu mobitela u osnovnim, ne i u srednjim školama.

Kekin: Digitalni svijet ne smije biti divlji zapad djetinjstva

Upozorava na nedostatnu skrb za mentalno zdravlje djece, na rast tog problema u čijem je korijenu nekoliko faktora, a jedan od glavnih je izloženost djece društvenim mrežama. Naša djeca nemaju šansu protiv algoritama društvenih mreža ako se država ne uključi, kaže Kekin i ističe da digitalni svijet ne smije biti divlji zapad djetinjstva.

- Pokazalo se da je riječ o bitnoj temi, koja je zaokupila javni prostor i to je već korak naprijed, ocijenila je na kraju višesatne rasprave o svom prijedlogu Selak Raspudić.

Opetovala je kako je tražila standardizaciju korištenja mobitela, jedinstvena pravila za osnovne i srednje škole, uređenje zakonom, a ne pravilnikom, jer to daje sigurnost.

Rekla je i kako joj je "srce puno", jer su zastupnici puno i dugo raspravljali o nečem konkretnom i suvremenom.

Vladajućem HDZ-u, koji njezin prijedlog ne prihvaća, spočitnula je kako je napravio "uobičajeni politički manevar, požurio je s vlastitim prijedlogom, da oporbeni ne bi uspio.

- Šteta, smatram da se nepotrebno politički iscrpljujemo radeći jedni protiv drugih, umjesto jedni uz druge, izjavila je na koncu rasprave kojem su, kako je primijetila, nazočile samo tri HDZ-ove zastupnice.