Zakon o regionalnom razvoju dobar, ali ima prostora za poboljšanja

Vladajući i oporba sukobljavaju se oko Zakona o regionalnom razvoju. Oporba tvrdi da predložene izmjene vode jačoj centralizaciji, dok Vlada tvrdi da se zakonom osigurava ravnomjeran razvoj svih dijelova Hrvatske. Treba li mijenjati kriterije indeksa razvijenosti i dijeli li se državni proračun za ravnomjeran razvoj pravedno? 

O tim pitanjima u Otvorenom raspravljali su ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman, krapinsko-zagorski župan Željko Kolar (SDP), splitski gradonačelnik Tomislav Šuta (HDZ) i istarski župan Boris Miletić (nezavisni).

Nataša Mikuš Žigman je zahvalila svima koji su u saborskoj raspravi konstruktivno sudjelovali. Na kritike oporbe o centralizaciji odgovorila je kako se taj dio dijaloga fokusirao na temu uspostave određenih struktura kroz koje provodimo dijaloge sa županima i načelnicima.

- Zakon uređuje i institucionalni sustav kroz uspostavu vijeća. Ovo je institucionaliziranje prakse koja postoji, sastanci sa županima i gradonačelnicima su redoviti. Imamo formate dijaloga koji prate administrativni ustroj , ovim zakonom predlažemo i savjetovana tijela - za regije Hrvatske. Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem te za sjever funkcioniraju u praksi, naglasila je. 

Dodala je da govore o razvojnim projektima i prate njihov učinak.

Miletić: Razmotriti primjere drugih zemalja

Boris Miletić je kazao kako svaki grad, općina i županije najbolje poznaju potrebe svog stanovništva i gospodarstva i koji su najveći izazovi.

- Dobro je da su se u pripremu zakona uključili i regionalni koordinatori, oni su na terenu i najbolje znaju što ih u dosadašnjem zakonu koči i kako bi ga trebalo poboljšati, rekao je.

Smatra da se osim indeksa razvijenosti možemo ugledati i na druge zemlje gdje se uzimaju u obzir i korektivni elementi.

 - Istra je u najrazvijenijim područjima RH, ali to ne znači da nemamo problema, poput priobalja ili Ćićarije.

Poziva ministricu da se razmotre ti primjeri dobre prakse i uvedu područja kao korektivne elemente - demografija, priuštivo stanovanje,  gdje sigurno nije ista tema priobalja i unutrašnjosti, ili pak na određeni sezonalni pritisak na infrastrukturu što čini, na primjer, turizam.

Kolar: Kriterij indeksa razvijenosti problematičan

Željko Kolar, krapinsko-zagorski župan, ocijenio je da novi Zakon o regionalnom razvoju donosi institucionalna rješenja koja dosad nisu bila jasno definirana te da je model razvojnih sporazuma između Vlade i županija dobar jer omogućuje usklađivanje kapitalnih projekata.

Dodao je kako treba preciznije definirati rokove i financiranje te jačati ulogu regionalnih koordinatora.

Kao ključni problem istaknuo je indeks razvijenosti, koji mnogim općinama i gradovima onemogućuje prijavu na dio natječaja.

- Svaki načelnik, svaki gradonačelnik ili načelnica gleda šansu za povlačenje sredstava iz europskih fondova ili iz državnog proračuna s obzirom na to da smo mi izuzetno centralizirana država i da fiskalni kapaciteti većine naših općina i gradova ne mogu pratiti objektivne potrebe razvoja. Indeksom razvijenosti dobivate određeni broj bodova prilikom javljanja na natječaje, a na neke natječaje se uopće ne možete javiti. I ako niste u brdsko-planinskom području, ako niste u ITU mehanizmu, ako niste otok, ako niste pogranično područje, može se dogoditi, a to se u mojoj županiji dogodilo u šest jedinica lokalne samouprave, u principu nemaju instrumenta da se mogu javiti na sve natječaje na koje se mogu javiti neki drugi, rekao je.

Smatra da bi ovom zakonu trebalo dati zeleno svjetlo da ide u drugo čitanje. 

Rekao je kako se najveći prijepor vodi oko komunalne infrastrukture, prije svega cestovne infrastrukture.

Kaže da bi brdsko-planinska područja trebalo proglašavati na temelju naselja, a ne na temelju općina, te da se novac koji se dobije za to naselje mora direktno baš uložiti u to naselje.

- Uz današnju tehniku, digitaliju, državna geodetska uprava to napravi za dva mjeseca i mislim da bi to bilo puno pravednije.  

Nataša Mikuš Žigman rekla je da će razmotriti sve što bude predloženo, a naglašava da se mnogo razgovaralo o temi indeksa razvijenosti.

Istaknula je da se stupanj razvijenosti procjenjuje na temelju posljednjih dostupnih statističkih podataka i šest kriterija, među kojima su nezaposlenost i dohodak po stanovniku.

Dodala je da je radna skupina od 52 stručnjaka razmatrala indeks te da je odlučeno produljiti razdoblje procjene jer je teško pronaći model koji bi zadovoljio sve jedinice.

Šuta: Snažan investicijski ciklus diljem zemlje

Šuta je rekao da uvijek treba težiti većim decentraliziranim sredstvima, ali da primjer Splita pokazuje kako država vodi racionalnu regionalnu politiku.

Istaknuo je rast ITU mehanizma sa 44 na 55 milijuna eura, iz kojeg su financirani ključni gradski projekti, poput Žnjana i tehnološkog parka.

Naglasio je snažan investicijski ciklus u cijeloj zemlji, uključujući ulaganja u infrastrukturu, vodno gospodarstvo, promet i objekte javne namjene, uz očekivanje daljnjeg povećanja alokacija.

Miletić: Nužna je solidarnost

Prema Miletiću, solidarnost podrazumijeva da razvijeniji uvažavaju potrebe i potiču razvoj manje razvijenih sredina.

- Netko mora vući gospodarstvo, i tako treba pristupati razvijenim područjima. Cilj nam je čim veći postotak iskoristivosti sredstava koji su na raspolaganju zemlji, a nama da iskoristimo ta sredstva za ono što mislimo da je potrebno.

Naglasio je da i ministrica i njen tim pružaju ruku partnerstva prema svima na lokalnoj i regionalnoj razini.

Kolar: Lijepo je da Vlada ulaže toliko u Split, ali želim to isto i za Zagorje

Kolar kaže da je cilj da se kroz razvojne sporazume po regijama definiraju strateški projekti.

- Mi se na javnim natječajima borimo za ta sredstva, rekao je. 

Povlačenje sredstava iz europskih fondova je stvar znanja, umijeća, dokumentacije.

- Od 2020.-2024. moja je županija povukla najviše sredstava, zahvaljujući pripremljenoj dokumentaciji. Lijepo je da Vlada ulaže toliko u Split, ali želim to isto i za Zagorje, rekao je.

Na kritike u Saboru da se ravnomjeran razvoj ipak ne događa, kaže da će trebati pameti i čitava jedna financijska omotnica kako bi se to promijenilo.

Šuta: Novac se pravedno raspoređuje

Šuta je na pitanje dijeli li se novac pravedno ili po stranačkom ključu, rekao je da su mnogi projekti diljem cijele zemlje i da je svima jednako podijeljeno.

- Bit svega je priprema projekta, to je 70% realizacije, naglasio je.

Kaže da Split treba rješavanje prometnih gužvi, što je gorući problem. 

- Nismo imali spremne projekte, sada ih imamo, sredstva su tu i za par godina problem će biti riješen, rekao je.

Kao prioritet izdvojio je priuštivo stanovanje te izgradnja domova za starije, i tu očekuju sredstva za dovršetak tih projekata. 

"Zagreb s najvećom alokacijom, fokus na lokalnoj odgovornosti"

Mikuš Žigman je rekla i kako je Hrvatska s 61 posto razvijenosti 2016. došla na 78 posto, uz daljnji rast prema posljednjim podacima.

Razlike među regijama ostaju, a zakon je alat za njihovo smanjenje.

- U okviru ITU mehanizma Zagreb je dobio najveću alokaciju – 80 milijuna eura, i ima najveći projekt.

Odgovarajući na pitanje po kojem se ključu dijele sredstva, rekla je da se dijele po objektivnom ključu.

- Kroz ITU mehanizam jačamo kapacitete naših partnera na razini gradova koji sami odlučuju o odabiru strateških projekata, o njihovim razvojnim strategijama i odgovorni su za njihovu provedbu.

Razvojne politike, solidarnost i jačanje lokalnih kapaciteta

Kolar je istaknuo da razvojne politike treba sagledavati cjelovito te da su investicijski ciklusi omogućili projekte koji bez državne i europske potpore ne bi bili ostvarivi. Ključnima je naveo jasne i pravedne kriterije. U ITU mehanizmu, naglasio je, Zagreb je u svoj bazen uključio više okolnih jedinica, dok je Split obuhvatio manji broj, što pokazuje element solidarnosti, iako je Zagreb mogao sredstva zadržati samo za sebe.

Miletić je predložio da se jedan postotni poen ukupnog PDV-a, ondje gdje se ostvaruje, prepusti jedinicama regionalne i lokalne samouprave, što bi, smatra, znatno ojačalo njihove financijske kapacitete i omogućilo snažniji razvojni zamah.

Šuta je rekao da se pripremaju projekti i da će alokacija sredstava zasigurno biti veća, izrazivši uvjerenje da dosadašnji razvojni trendovi u posljednjih deset godina potvrđuju smjer prema daljnjem razvoju i boljoj budućnosti.