Sigurnija Europa samo uz zajedničke vrijednosti

Sigurnija i otpornija Europa može odgovoriti na izazove samo ako pritom ostane vjerna vlastitim vrijednostima. Sigurnost, obrana, energija, poljoprivreda i demografija ne mogu se promatrati odvojeno, baš kao ni stabilnost Europe i njezina susjedstva. Za zemlje koje žele u EU geopolitički interesi ne mogu biti zamjena za reforme, vladavinu prava i suočavanje s prošlošću, naglašeno je u "Otvorenom". 

Gosti emisije bili su Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova, izv. prof. dr. sc. Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman" i prof. dr. sc. Goran Bandov, Sveučilište u Zagrebu.

Gordan Grlić Radman istaknuo je važnost formata MED9, koji, rekao je, okuplja devet zemalja koje predstavljaju trećinu Europske unije, odnosno oko 205 milijuna ljudi, 41 posto njezina teritorija i oko 40 posto zastupnika u Europskom parlamentu.

Naglasio je da Hrvatska s tih osam zemalja ostvaruje trgovinsku razmjenu veću od 20 milijardi eura.

Istaknuo je i da je premijer Andrej Plenković okupio najvažnije dužnosnike tih zemalja, koji imaju istaknutu ulogu u europskim raspravama.

Podsjetio je na Pakt za Mediteran i akcijski plan, ocijenivši ih važnim instrumentima za ostvarenje prioriteta hrvatskog predsjedanja, koji povezuju sigurnost, otpornost i održivost.

Rekao je da Splitska deklaracija identificira ključna područja suradnje zemalja MED9, a kao najvažnije izdvojio je energetsku diversifikaciju, suzbijanje ilegalnih migracija i krijumčarenja, jačanje otpornosti i sigurnosti Mediterana te suradnju s partnerima.

Dodao je da je Deklaracija rezultat hrvatskog predsjedanja, tijekom kojega je održano pet tematskih sastanaka ministara i više sastanaka na parlamentarnoj razini.

Posebno je izdvojio suradnju s partnerima u susjedstvu, među ostalim i Jordanom, čiji je prijestolonasljednik Hussein bin Abdullah govorio o situaciji na Bliskom istoku.

Akrap: Jasno definirani stavovi

Akrap je rekao je da regionalni formati poput MED9 ne razjedinjuju, nego jačaju jedinstvo Europske unije.

Objasnio je da takve „mini multilaterale“ omogućuju brže usklađivanje stavova i postizanje zajedničkih pozicija prije rasprava na razini cijele Unije.

Istaknuo je da je devet država Splitskom deklaracijom jasno definiralo stavove o ilegalnim migracijama, energetskoj sigurnosti, proširenju i temeljnim načelima EU-a, čime se jača unutarnje zajedništvo Unije.

- Devet država je izjasnilo svoje vrlo jasne stavove po pitanju ilegalnih migracija, energetske sigurnosti i stabilnosti, ali i po pitanju proširenja, odnosno načela na koja ne treba posustati i prepustiti ih nekom stohastičkom ili slučajnom nahođenju ili izboru, nego jednostavno: držanje temeljnih pravila i načela na kojima se temelji Europska unija, i na kraju krajeva onih kojima smo i mi morali ispuniti i dokazati se da smo vrijedni ulaska u taj klub povlaštenih država. I to je jedna od ključnih stvari, istaknuo je.

Bandov: Zajedničke poruke Bruxellesu

Bandov je rekao kako zemlje MED9 najviše povezuju pitanje ilegalnih migracija i klimatskih promjena, iako nemaju potpuno iste interese.

Istaknuo je dva ključna migracijska pravca – preko Sredozemlja iz sjeverne Afrike prema Europi te balkansku rutu.

Kao primjer različitih pristupa naveo je Španjolsku i Italiju.

Unatoč razlikama među državama po veličini, interesima i vremenu ulaska u EU, ocijenio je da regionalne inicijative mogu pomoći u usklađivanju stavova i slanju zajedničkih poruka Bruxellesu.

Jedno od ključnih pitanja VFO 2028.-2034.

Grlić Radman istaknuo je da je višegodišnji financijski okvir EU-a od 2028. do 2034. jedno od ključnih pitanja za sve članice te da će razgovori o njemu početi na Europskom vijeću sljedećeg tjedna.

Za Hrvatsku je posebno važna kohezijska politika i ravnomjerni regionalni razvoj, kao i sredstva za poljoprivredu i ribarstvo. Naglasio je da je potrebno postići konvergenciju među državama članicama kako bi se smanjile gospodarske razlike. Dodao je da je hrvatski BDP u deset godina porastao s 47 na više od 100 milijardi eura.

Bandov ističe da u pregovorima treba pokušati razumjeti perspektivu druge strane.

Smatra da poljoprivreda nije konkurencija sigurnosti i obrani, nego njihov sastavni dio.

Bez samodostatne poljoprivrede, kaže, nema ni sigurnosti ni obrane, a sigurnost hrane i pitke vode danas je vidljiviji izazov nego ranije.

Mediteranske zemlje čine oko 60% poljoprivrede, dok su sjevernoafričke zemlje važni dobavljači poljoprivrednih proizvoda Europi.

- Ratovi, pandemija i zatvaranje tjesnaca promijenili su lance dobave, zaključuje Bandov.

Akrap: Pravila za ulazak u EU moraju vrijediti jednako za sve

Akrap ističe da poruka sa splitskog skupa nije upućena samo Aleksandru Vučiću ni Srbiji, nego svima koji u javnom prostoru veličaju ratne zločine i genocid.

Naglašava da se ne radi o pojedinačnoj poruci, nego o pravilima i načelima koja vrijede za sve kandidate za članstvo u Europskoj uniji, neovisno o tome zvali se Vučić, Mandić ili netko treći.

Grlić Radman je rekao da je premijer osigurao raspravu i o proširenju EU-a, što je, ističe, jednako važno.

Naglašava kako je glorificiranje ratnih zločinaca, ne samo u Srbiji nego i u drugim zemljama kandidatkinjama Zapadnog Balkana, za Hrvatsku je neprihvatljivo i nije u skladu s europskim vrijednostima.

Bandov: Teško je očekivati odlučan europski iskorak Srbije

Profesor Bandov ocjenjuje da u Srbiji i dalje nije dovoljno prisutna svijest o važnosti europskog puta.

Smatra da desetljećima postoji svojevrsna informativna zatvorenost zbog koje teško dopiru realne informacije, a suočavanje s prošlošću ostaje nedovršen proces.

Ističe i da Srbija snažno podupire Rusiju u ratu protiv Ukrajine, što je, kaže, u europskom okruženju specifična pozicija.

- Vidimo i dalje da je Srbija jedna od država koja najsnažnije podupire Rusku Federaciju u sukobu između Rusije i Ukrajine. To je u europskom kontekstu dosta zanimljiv fenomen, da budete jedina zemlja u europskom okruženju koja ima jedan potpuno drugačiji stav. To govori još jedanput, a upravo i potvrđuje na neki način ovu vašu začahurenost, informativnu začahurenost, i vrlo je teško u ovom trenutku predvidjeti da Srbija može napraviti odlučne korake naprijed, tko god da pobijedi na tim izborima. Jer još jedanput, suočavanje s prošlošću je tamo, nažalost, nedosanjan san. 

Grlić Radman: Nema prečaca za ulazak u Europsku uniju

Grlić Radman ističe da su za članstvo u Europskoj uniji ključni vrijednosni kriteriji i provedba reformi, a ne geopolitički razlozi.

Svaka zemlja kandidatkinja mora ispuniti sve uvjete, bez prečaca, kaže.

Naglašava da ispunjavanje kriterija nije samo interes EU-a, nego prije svega građana država kandidatkinja jer podrazumijeva vladavinu prava, slobodu medija i slobodno tržište te bolju kvalitetu života.

Posebno ističe da veća ambicija za članstvom mora biti praćena odgovarajućim reformskim kapacitetima.

Akrap smatra da zbog geopolitičkih razloga neće doći do ubrzanog ulaska zemalja u Europsku uniju bez ispunjavanja potrebnih kriterija.

Ističe da EU čini 27 država s različitim interesima i stavovima.

Moguća su, kaže, drugačija rješenja poput posebnih veza s Unijom, ali ne i prečac do punopravnog članstva.

Ono podrazumijeva sudjelovanje u odlučivanju, proračunu i mogućnost stavljanja tema na dnevni red te zastupanja vlastitih interesa.

Grlić Radman: Demografija i revitalizacija ruralnih područja u fokusu

Grlić Radman kaže da je demografija jedna od tema Splitske deklaracije te ističe važnost obnove ruralnih područja i generacijske otpornosti na buduće krize.

Poseban fokus, kaže, treba biti na hrvatskim otocima, njihovu povezivanju, ekologiji i zaštiti bioraznolikosti.

Dodaje da su to teme i Pakta za Mediteran, koji je vodila Dubravka Šuica, te ističe važnost Hrvatske kao pomorske zemlje.

- Demografija je jedna od ključnih sastavnica identitetskih odrednica. Države moraju raditi na razvoju i reidentifikaciji, i jedna od posljedica će biti jačanje demografskog razvoja, naglasio je Akrap.