09:25 / 12.03.2021.

Autor: Poligraf/Hrvatski radio/HRT/V.G.

Palić: Nije točno da predsjednik Milanović nije povrijedio Ustav

Mato Palić

Mato Palić

Foto: Poligraf / Hrvatski radio

Nije točno da predsjednik nije povrijedio Ustav. Točno je da je predsjednik po Ustavu osoba koja Saboru predlaže kandidata za predsjednika Vrhovnog suda, međutim predsjednik je prisegnuo na Ustav kao cjeloviti akt, a u članku 5 jasno piše da je svatko dužan držati se Ustava. Zakon o sudovima članak 44 a izrijekom propisuje postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda i predsjednik Republike je trenutkom kad je Saboru podnio prijedlog to prekršio, rekao je ustavnopravni stručnjak Mato Palić u emisiji "Poligraf".










- Tu uopće nema dileme i da je ustavan i da je neustavan Zakon, on je bio na snazi kad je prijedlog podnesen. On je prekršio članak 44a Zakona o sudovima, a time i stavak 2 članka 5 Ustava RH. Radi se o postupku koji je nepotrebno doveo do toga da se komplikacije oko izbora predsjednika Vrhovnog suda dodatno pojačavaju.

- Vrlo je visok stupanj vjerojatnosti da će Ustavni sud, doduše ne jednoglasno, donijeti odluku da je članak 44a Zakona o sudovima sukladan Ustavu, odnosno da on ne derogira ovlast koju predsjednik ima po Ustavu, a to je da je on ta osoba koja Saboru predlaže kandidata, dodao je Palić.

Arsen Bauk (SDP) ne smatra da je predsjednik Zoran Milanović povrijedio Ustav.

- Što se tiče Ustava sigurno ga ne krši jer Ustav mu izrijekom daje ovlast u članku 116. da predloži, a onda Saboru da se o tome prijedlogu za izbor predsjednika Vrhovnog suda očituje. To je jedina situacija kad je predsjednik predlagatelj nečega Saboru. 2018. je došlo do dopune Zakona o sudovima u kojem je uveden institut javnog poziva. Tada je predsjednica bila Grabar Kitarović i pretpostavljam da je moguće da su tijekom prošlog izbora predsjednika Vrhovnog suda uočene teškoće u funkcioniranju pa da je odlučeno tako. Zbog povijesne istine tada su i predstavnici SDP-a pohvalili tu promjenu Zakona, rekao je Bauk.

Je li predsjednik povrijedio Zakon i u to dvojim, dodao je Bauk  istaknuvši kako mu je jasna politička volja ministarstva, Vlade i Sabora da se provede javni poziv. Ipak, poručuje kako je Milanović svojim potezom ukazao na jednu stvar.

- Glumimo javni poziv za nešto što je po Ustavu ili onako kako je zamišljeno u napisano u Ustavu, konačni rezultat će biti šireg političkog dogovora nego što je to Vlade unutar sebe.

Dražen Bošnjaković (HDZ) poručuje kako od javnih natječaja ne treba bježati no istovremeno se pita tko će se nakon silnih prepucavanja oko izbora predsjednika Vrhovnog suda uopće htjeti javiti na poziv.

- Ako bude izabran kandidat koji nije kvalificiran, ipak će se neka rasprava u društvu voditi. Ja bih bio sretan da se javi 10 kandidata. Ovom raspravom smo doveli u situaciju da će idući javni poziv ljude baciti u stranu i da kažu da ne žele u tome sudjelovati. Mi smo raspravu sveli na to treba li predsjednik poštivati Ustav, kazao je Bošnjaković.

Bauk je ustvrdio da će javni poziv u konačnici biti samo "perika i štikle", kako je to nedavno nazvao Milanović, za realizaciju političkog dogovora na najširoj razini.

- Bio bi neobjektivan, kad ne bih rekao da ovdje ima određene političke borbe za naklonosti javnosti u konkretnom slučaju. Trebaju se dogovoriti predsjednik HDZ-a i predsjednik Republike. Dogovor ako se postigne, može biti jedino takav da kandidat za predsjednika Vrhovnog suda dobije podršku i onog dijela Sabora koji je podržao predsjednika Republike na izborima. Ako se to dogodi imat ćemo predsjednika suda koji je dobio dvije trećine glasova, to zahtijeva mnogo dogovora. Nemoguće je da to ostane skriveno od javnosti, rekao je Bauk.

Problemi u pravosuđu

Arsen Bauk, govoreći o lošoj percepciji pravosuđa među građanima, ustvrdio je kako se ona većinom temelji na medijski najeksponiranijim slučajevima.

- Jučer je jedan poznati optuženik (Nadan Vidošević) došao iznijeti svoju obranu nakon osam godina, svatko bi rekao da to nije normalno. Postupci koji traju 20-ak godina, mislim da slučaj gospodina Glavaša još nije gotov. Mnogi drugi slučajeva traju dvoznamenkasti broj godina i što će onda drugo građani reći?, pita se Bauk.

Kazao je kako će svakoj sljedećoj vladi reforma pravosuđa biti jedan od većih izazova.

- Moj dojam je da je sudska vlast najmanje kontrolirana, ne kontrolira ju niti jedna od ove druge dvije grane vlasti. Da politika kontrolira pravosuđe, građani bi imali osjećaj nesigurnosti. Kad nitko ne kontrolira pravosuđe, građani opet imaju osjećaj nesigurnosti. To je jedan gordijski čvor, smatra Bauk.

Mato Palić smatra kako u Državnom sudbenom vijeću ne trebaju sjediti saborski zastupnici već isključivo suci. Ne slaže se s Baukom da nitko ne kontrolira sudbenu vlast.

- DSV treba biti komponiran od sudaca različitih sudova. Postoji kontrola rada sudbene vlasti kroz sustav izvanrednih i redovitih pravnih lijekova. Što se tiče DORH-a pitanje je koliko sustav koji je monokratski ustrojen može dobro funkcionirati ako je prvi čovjek DORH-a rezultat konstelacije političkih snaga u parlamentu. Jedini način da sudbena vlast normalno funkcionira jest da politika nema utjecaja na rad sudbene vlasti u postupku imenovanja sudaca, kazao je.

Bošnjaković je rekao kako nije nužno da u DSV-u sjede zastupnici, ali drži da svakako u njemu trebaju biti predstavnici znanstvene zajednice.

- Nije dobro da suci sami sudjeluju u tome, to je zatvoreni krug ljudi. Dobro je da DSV čuje što misli i znanstvena zajednica, ali i društvo, rekao je.

Sporost pravosuđa

Dražen Bošnjaković
smatra kako suce koji ne rješavaju sudske sporove treba sankcionirati i odstraniti iz pravosuđa.

- To treba utvrđivati, ali ne možemo ići od slučaja do slučaja. Nema razloga da jedan predmet traje dulje od tri godine. Ulažemo kao društvo u pravosuđe, u digitalizaciju, mi smo u ovom mandatu napravili jako puno. Polako stvaramo uvjete da to ide brže i da bude na vrijeme, a za one koji se toga ne budu pridržavali, trebamo zagovarati princip odgovornosti, rekao je.

- Pad broja predmeta neće još dugo doprinijeti boljoj percepciji pravosuđa, dodao je Bauk.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!