21:03 / 10.03.2021.

Autor: 1 na 1/HTV

Peđa Grbin u 1 na 1: Radnik više nije ono što smo u udžbenicima učili

Peđa Grbin u emisiji "1 na 1"

Peđa Grbin u emisiji "1 na 1"

Foto: HTV / HRT

SDP mora brinuti o svima u društvu i za svačije probleme mora nuditi konkretne odgovore - to je novi SDP, to je stranka koju želim graditi i to je smjer za koji želim da stranka ide, kazao u emisii "1 na 1" Romana Bolkovića Peđa Grbin, predsjednik SDP-a. Najvećim problemom u društvu smatra korupciju. 

Je li ovo druga šansa jedne generacije SDP-a ili Grbin priprema SDP 21. stoljeće?


- Kod nas izbori po načelu "jedan čovjek jedan glas" nisu samo izbori za predsjednika i njegov tim već za čitavo Predsjedništvo i Glavni odbor. Izišli smo pred članove SDP-a svojim imenom i prezimenom, svojim idejama i dobili smo povjerenje. SDP obilazim intenzivno, kao i u kampanji, i izuzetno sam sretan jer vidim da u brojnim mjestima SDP predstavlja nešto mlađa generacija nego što se to možda ne čini na prvi pogled. Ima ljudi koji su surađivali s bivšim predsjednikom Milanovićem i u tome ne vidim ništa sporno. Ima i onih koji tada nisu bili u vladi, a izvrsni su u poslovima koje obnašaju, kao što to radi Mirela Ahmetović u Općini Omišalj ili sada u Saboru, odgovorio je Grbin.


Koji su interesi mlađe generacije za socijaldemokraciju?


- Prije svega, interesi su mijenjati društvo, a naše društvo zahtijeva puno promjena, u prvom redu da bude otvorenije, solidarnije pa čak i poštenije. Poštenje je bilo slogan SDP-a u doba Ivice Račana, a danas se podosta izgubilo iz hrvatske politike. To je prvi korak ako se želimo obračunati s najvećom rak-ranom hrvatske politike - a to je korupcija, kazao je.

Zašto se zaboravljaju temeljne vrijednosti, a čim se nešto desi ljudi se samovoljno organiziraju?


- Solidarnost je proistekla iz srca ljudi, odmah su pohrlili na Banovinu, pomagali, uplaćivali i na kraju shvatili da nema sustava i da pomoć, umjesto za obnovu ide na popunu robnih rezervi, a to je nešto što bi država trebala raditi novcem poreznih obveznika koji je već uplaćen. S jedne strane imamo ogromnu solidarnost građana, a s druge nemamo sustav. Institucije ove zemlje su devastirane. Osim borbe protiv korupcije, moramo graditi institucije kako bi vratili povjerenje građana u njih, kaže Grbin. Imamo paradoksalnu situaciju da u robnim rezervama nema kontejnera jer kada su otišli za bolnice, nitko nije vodio računa da nabavi nove, dodao je.

Kako vidite današnji elektorat SDP-a, kome se obraćate?


- Činjenica je da je društvo promijenilo, više nije isto kao što je bilo 1950., 1980. pa čak ni 2000. Činjenica je i da je SDP imao određenih pogrešaka, trebamo ih objektivno sagledati i potruditi se da ih ne ponovimo. SDP se treba u velikoj mjeri okrenuti brizi za prava radništva više nego što je to radio do sada, ali ni radnik više nije ono što smo u udžbenicima učili 1970-ih, 1980-ih ili 1990-ih, on više nije samo osoba u plavoj kuti, u trlišu. Radnici su i obrtnici i medicinske sestre i profesori u školi. Ne možemo zanemariti ni to da je hrvatsko društvo sve starije i da se moramo brinuti i za umirovljenike, a goruće je pitanje obiteljskih mirovina i nepravda u vezi s njima. Konačno, ne možemo zanemariti mlade koji moraju biti pripremljeni za tržište rada, a mi im moramo omogućiti da kada dođu na tržište rada ne moraju čekati 35. godinu kako bi se odvojili od roditelja. SDP mora brinuti o svima u društvu i za svačije probleme mora nuditi konkretne odgovore - to je novi SDP, to je stranka koju želim graditi i to je smjer za koji želim da stranka ide, kazao je Grbin.


Što je socijaldemokratska pozicija danas?


- U prvom redu to je borba protiv korupcije i ponovno građenje institucija. To su stvari kojima se mi kako politička opcija moramo posvetiti. Tu su i identitetske politike, zaštita slabijih, a to nisu samo manjine. Slabiji u društvu današnjice su ljudi koji žive od svog rada i koji su potplaćeni. S pandemijom i padom broja zaposlenih to postaje sve veći problem jer, nažalost, Vlada je pokušavajući balansirati između zaštite života ljudi i zaštite ekonomskog standarda, na neki nevjerojatan način uspjela biti neuspješna i u jednom i u drugom, smatra Grbin. Objasnio je to na primjeru mjeseca studenoga kada je bio nagli porast broja zaraženih, umrlih i hospitaliziranih, "a s druge strane Vlada se nije mogla odlučiti za strože mjere". Kad je uvela strože mjere, njih ni danas ne prati adekvatna ekonomska kompenzacija onima koji su morali prestati raditi. Na kraju godine imate podatak Eurostata da su ljudi u Hrvatskoj doživjeli naveći pad osobnih primanja u EU-u. To znači da nešto nije štimalo, dodao je.


- Predlagali smo niz mjera koje Vlada nije prihvatila, izdvojit ću samo moratorij na kredite. Podaci govore da gotovo 50 posto gotovinskih kredita nisu naplativi. Govorimo o desecima tisuća građana, a istovremeno Vlada ne želi uvesti moratorij na kredite do trenutka kada će ekonomija početi rasti. Taj predah bio bi dobar i za građane i za državu, ali i za banke koje ne bi morale pokretati postupke nakon kojih ljudi završavaju na ulicama i postaju socijalni slučajevi. Mi nismo otkrili toplu vodu, to su napravili Slovenci i prema njima smo napravili prijedlog zakona, kazao je Grbin. Smatra da su mjere kasnile. 


O pandemiji i ekonomiji


U daljnjoj raspravi o epidemiološkim mjerama i ekonomiji Grbin je napomenuo da u prvom valu epidemije nismo znali s čime se suočavamo, "tapkali smo u mraku".


- Ne može se optuživati nešto u prvom valu, ali pola godine kasnije kada smo već baratali s činjenicama, Znanstveni savjet Vlade govorio je u listopadu i studenome da nam trebaju strože mjere. Što se tiče restorana, ni dan danas nitko nije odgovorio na pitanje jesu li restorani i terase ugostiteljskih objekata izvori zaraze? Istraživanja drugih zemalja govore da nisu. Prije četiri tjedan otvorili smo kockarnice, ali ne i ugostiteljske objekte i nitko ne zna zašto. Nema kriterija, jasnih odgovora, šlamperaj je, kazao je Grbin. 

- U zdravstvu se najviše vidi problem korupcije i nefunkcioniranja sustava. Prvo moramo riješiti problem da ljudi ne mogu doći do zdravstvene usluge, a onda ćemo se posvetiti kvaliteti zdravstvene usluge, kazao je Grbin.


Kako riješiti problem s veledrogerijama?


- Taj je problem SDP-ova vlada počela rješavati već 2012. Bilo je i grešaka, a jedna od njih je ne baš najbolje smanjivanje doprinosa. Tada se počelo i sa sanacijom zdravstvenih ustanova, no 2016. nesretna Orešković-Mostova vlada naglo prekida sanaciju općih bolnica, vraćene su županijama, nisu osigurana sredstva za njihov rad i dugovi su se ponovno počeli gomilati. Po podacima iz 2015., skraćene su liste čekanja, smanjeni dugovi, a hrvatsko zdravstvo je bilo na 12. ili 13. mjestu u EU-u, odgovorio je Grbin. Ispričao je kako je prije par godina zbog lakše prometne nezgode bio kod liječnika, koji radi visoko specijalizirane operacije. Pitao sam ga: Što ti radiš tu? Odgovorio mi je: Nema sustava, ne zna se tko pije, a tko plaća. 


- Hrvatska ulaže silan novac u obrazovanje liječnika. Ako im ne osiguramo uvjete rada, oni će otići. S aspekta javnog zdravlja, taj je novac bačen, ne samo zato jer nisu adekvatno plaćeni već su i uvjeti rada takvi da se oni ne osjećaju normalno, kazao je Grbin. 

Što treba promijeniti u SDP-a kako bi to bio impuls za društvene promjene?


- Prije svega trebamo promijeniti da neke stvari u stranci ne shvaćamo zdravo za gotovo - da ne mislimo da je dovoljno pojaviti se s markicom SDP-a i malo crvene boje kako bi ljudi pohrlili glasati za nas. Moramo početi daleko, daleko ozbiljnije raditi. Sljedeće što moramo napraviti je počistiti ispred svog praga. Ako u svojoj političkoj opciji nećeš uvesti nultu stopu tolerancije na korupciju, odakle ti ideja da ti građani mogu vjerovati da ćeš se, kada dobiješ priliku upravljati državom, ponašati drugačije, odgovorio je Grbin.


Kako se boriti protiv korupcije koja je prožela društvo?


- Teško, ali nije nemoguće. Potrebne su radikalne promjene u funkcioniranju državnog i društvenog sustava. Mogu se promijeniti neki zakoni kao npr. ojačati položaj Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. No ključna stvar je obrazovanje i uvođenje građanskog odgoja u škole koje će djecu od najranijih dana učiti o štetnim posljedicama korupcije, mržnje i ostalog. Moramo stvarati generacije onih kojima će se korupcija gaditi, kojima neće pasti na pamet niti biti ti koji nude niti ti koji primaju mito. To nije lagan proces. Bez dugoročnog programa s korupcijom se nećemo moći obračunati, odgovorio je Grbin.  

O Jošku Klisoviću, kandidatu SDP-a za zagrebačkog gradonačelnika


Na pitanje zašto misli da će proći SDP-ov izbor za gradonačenika Zagreba odgovorio je da je Joško Klisović odličan po mnogim stvarima - po dosadašnjem radu, iskustvu, po ljudskim osobinama.


- Neko sam vrijeme s Joškom dijelio radni prostor pa sam ga imao priliku bolje upoznati. Joško Klisović vjeruje da se Zagreb može promijeniti. Nije lak na obećanjima, realan je u njima, zna što se u Zagrebu treba napraviti i nije fokusiran samo na 16. svibnja, za razliku od drugih kandidata.  


Na pitanje je li mu zamjerio kada je rekao da je vrijeme da gradonačelnik bude netko iz Hercegovačke ulice, a ne iz Hercegovine Grbin je odgovorio da je Klisović govorio samo o jednom Hercegovcu, ali na naspretan način. Drago mi je da je Joško shvatio da je pogriješio i da se ispričao. Vrlo je jasno da je ta neuspjela šala bila iznimka od svega onoga što je u emisiji rekao za što se zalaže, kazao je Grbin. Kod Klisovića nema ni š od šovinizma, dodao je. 

Peđa Grbin o Jošku Klisoviću

Peđa Grbin o Jošku Klisoviću

Foto: HTV / HRT

Obersnelova ostavština u Rijeci


 - Rijeka je otvoren, propulzivan grad, a da nije nesretne korone, Obersnelova ostavština bi bila i godina kulture u Rijeci. No ostat će velik broj spomenika koji će svjedočiti da su pripreme za godinu kulture bile napravljene ozbiljno i promišljeno. Mislim da je Rijeka, sada kada Vojko Obersnel odlazi, u najgorem slučaju jednako dobar, a usudio bih se reći i bolji grad nego što je to bio prije 20 godina kada ga je preuzeo. Rijeka je zadržala otvorenost, multikulturalnost, građanski odgoj, rekao je Grbin. Uvjeren je da će SDP zadržati primat u tom gradu.


Za SDP-ovog kandidata Marka Filipovića rekao je da donosi drugačiji stil od Obersnelovog, za kojeg kaže da je nekad bio i previše temperamentan. Marko nije takav, dodao je.


Grbin kaže da su njegovi odnosi s predsjednikom Milanovićem dobri.


- Nisam zadovoljan njegovim posljednjim izjavama o zlostavljanju, ali kada govorimo o ustavnim obvezama, zadovoljan sam kako ispunjava taj dio svojega mandata, kazao je Grbin.  

Peđa Grbin u "1 na 1"

Peđa Grbin u "1 na 1"

Foto: HTV / HRT

O SDP-ovom prijedlogu Zakona o pobačaju


- Prijedlog je u proceduri. Ako ga vladajući ne stave na dnevni red ili ako ne predlože svoj prijedlog, iskoristit ćemo poslovničke mogućnosti i predložit ćemo raspravu o tome, kazao je Grbin.


Podsjetio je na njihove izmjene Kaznenog zakona u djelu koji se odnosi na spolno uznemiravanje i izuzetno mu je žao što su vladajući odlučili "žrtvama okrenuti leđa" i odbiti izmjenu da se seksualno uznemiravanje goni po službenoj dužnosti. 


Za zakon o zabrani fašističkih simbola kaže da ne postoji već da se također radi o izmjeni jednog dijela Kaznenog zakona.


- Zabrana fašističkih, nacističkih, četničkih i ustaških simbola je nešto što smatramo nužnim u RH. Razgovore o tome je inicirala židovska zajednica, ali i druge manjine i nadam se da će zakon biti donešen političkim konsenzusom, rekao je Grbin.

Grbinova vizija Hrvatske


- Svi će reći da žele reindustrijalizaciju Hrvatske. Ali ona mora počivati na zdravim temeljima - radi se o IT industriji, zelenim tehnologijama i industrijama koje stvaraju ogromnu dodanu vrijednost. Danas najuspješnije tvrtke u Hrvatskoj više nisu prastari mastodonti već one koje su od nule radom došle do velikih vrijednosti. To su industrije kojima Hrvatska treba pomoći. Tu vidim da Vlada nešto propušta, kazao je. Kao primjer je naveo obnovu Zagreba. Idemo na konstrukcijsku obnovu, a ne govorimo o energetskoj, to je za mene suludo, zaključio je Grbin. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!