Burne reakcije na najavu porezne reforme

Nižu se reakcije na najavu premijera Andreja Plenkovića da će Vlada od 1. siječnja iduće godine krenuti sa sveobuhvatnim paketom za povećanje plaća.

Lalovac (SDP): Reforma ishitrena i podsjeća na ono što je radio Sanader

SDP-ov zastupnik i bivši ministar financija Boris Lalovac osvrnuo se u srijedu na najavu porezne reforme i podizanje plaće, ocijenivši da je riječ o zadiranju u mirovinski sustav neozbiljno, a čitav model ishitren i podsjeća na ono što je radio Ivo Sanader.

- Znamo da nam stvarno nedostaje novaca u mirovinskom sustavu i da je, kada se dogodi recesija, uvijek pitanje isplata mirovina. I sada otvarati još veću rupu u mirovinskom sustavu, a ne znamo što će biti za godinu dana, neozbiljno je zato što je mirovinski sustav uvijek bio zadnja brana kod svih ministara financija da su mirovine sigurne, ocijenio je Lalovac.

Riječ je, kaže, o konfuznom modelu i, iako još nemamo dovoljno informacija, to što izlazi u javnost je apsolutno neozbiljno za takav komplicirani i sveobuhvatni zahvat.

Ustvrdio je da postoji i ozbiljan problem s II. mirovinskim stupom.

Mjesečno nedostaje oko dvije milijarde kuna, samo se sad iz PDV-a puni mirovinski sustav, i ok, sada se to može pokrpati zbog tolikog PDV-a. Međutim, što kad padne potrošnja, što će se onda događati?, upitao je.

Rekao je da ne vidi razlog za proširivanje mirovinskog sustava i produbljivanje krize kada su tako ekstremna inflatorna očekivanja.

Nažalost, to je jedna kratkoročna odluka, koja nema ekonomsku logiku, kazao je, ocijenivši takvo rješenje ishitrenim.

Nemojmo zaboraviti, kaže, kretanje prihoda je puno brže i ima država puno više od PDV-a, svake godine država ima milijardu eura više od PDV-a i onda kažu da su 'lokalci' nešto dobili. To su minorna povećanja u odnosu na PDV-a i ekstra dobit, upozorio je, uz ocjenu da je to slično onome što je radio Ivo Sanader.

- Dok nam ide, ide. Već viđeno, zaključio je Lalovac.

Bačić: Reformom želimo povisiti plaće

Potpredsjednik Vlade Branko Bačić komentirao je u srijedu prijedlog porezne reforme rekavši da žele krenuti u to i omogućiti podizanje plaća, posebice onima s najnižim primanjima, a župan Željko Kolar Vladi je poručio da "ne dira u proračune jedinica lokalne i regionalne samouprave".

Bačić je naglasio da se trenutno provodi analiza kako i na koji način omogućiti podizanje plaća te dodao da model u kojem bi se povećavao osobni odbitak ne bi polučio rezultate 'jer je velik broj građana oslobođen od plaćanja poreza na dohodak'.

U tom vidu teško da može doći do značajnijeg povećanja plaća, pa se zbog toga razmatraju mogućnosti da se uđe u rekonstrukciju plaćanja doprinosa na mirovinsko osiguranje. Jasno da ta činjenica ne bi dovela do smanjenja mirovina naših sugrađana, ali se razmatra kako i na koji način našim sugrađanima kroz šesti krug porezne reforme povećati njihove plaće, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva koji je u Gornjoj Stubici obišao tri lokacije na kojima počinje gradnja zamjenskih obiteljskih kuća za stradale u potresu.

Komentirao je i nezadovoljstvo predstavnika pojedinih jedinica lokalne samouprave zbog mogućnosti ukidanja prireza.

- Vodi se računa i o tome da se ne smanje prihodi jedinica lokalne samouprave, iako treba reći da su prema izvješću o izvršenju proračuna, prema prvim pokazateljima u prošloj godini, jedinice lokalne i područne samouprave zabilježile ukupan suficit od 3 milijarde kuna, rekao je Bačić.

Pojasnio je da je do suficita došlo zbog povećanja prihoda od poreza na dohodak s obzirom na to da su u Hrvatskoj značajno povećane plaće.

- Još ništa nije definitivno odlučeno, taj model se razmatra, ili kroz rekonstrukciju, ako tako mogu reći, poreza na dohodak, ili pak kroz rekonstruiranje i definiranje drugačije stope poreza na mirovinsko osiguranje. U svakom slučaju, cilj je da se povećavaju plaće našim sugrađanima, a prije svega onima koji imaju najniža pitanja, istaknuo je ministar Bačić.

Kolar: Podržavam povećanje plaća, ali zadiranje u sredstva JLS stvorit će problem u provedbi projekata

Krapinsko- zagorski župan Željko Kolar naglasio je da podržava svaku odluku i mjeru koja ide prema povećanju plaća, ali je i apelirao na Vladu RH "da ne dira u proračune jedinice lokalne i regionalne samouprave".

- Mi smo planirali određene projekte u vremenskom razdoblju za 2024. i 2025. u projekcijama proračuna i moramo osigurati dio vlastitih sredstava i svako dodatno zadiranje u naša izvorna sredstava bi nam stvaralo problem u provedbi projekata. Vjerujem da je Vlada toga svjesna i da se takvi zahvati neće dogoditi, kazao je Kolar.

Petrov (Most): Plaće neće rasti, a mirovine će biti manje

Čelnik Mosta Božo Petrov komentirao je na konferenciji za novinare najave Vladine porezne reforme i povećanja plaća od iduće godine. Ocijenio je da je riječ o financijskoj akrobaciji zbog koje će, rekao je, plaće rasti malo ili nimalo, a mirovine će biti niže.

- Prosječni troškovi života u zadnje dvije godine u Hrvatskoj narasli su minimalno za 400 eura. Vlada planira prosječno povećanje plaća za otprilike 60 eura, dakle, gotovo deset puta manje nego što su narasli troškovi života, a i to planiraju tek iduće godine, kazao je Božo Petrov na konferenciji za novinare u Saboru.

- A kao u teleprodajama, 'nije to sve', već na ljeto, prije tog povećanja plaća, namjeravaju se dignuti cijene goriva, pa dolazi do novog rasta cijena proizvoda, rekao je. 

- Ali ni to nije sve  - Vlada kroz ovo povećanje planira odrediti dio bruto plaće u kojem se neće uzimati za mirovinski stup, što znači da će davanja za mirovinski stup za mirovine biti manji pa će proračunska rupa za mirovinu biti veća -  što će u konačnici opet sve platiti građani, a dugoročno će im mirovine biti manje, ustvrdio je Petrov.

- Dakle, plaće će nam rasti malo ili nimalo, a mirovine će biti manje. To je ta Vladina financijska akrobacija povećanja plaće, ocijenio je Petrov. 

Poručio je da Vlada, kojoj je stalo do rasta plaća, neće izdati 120 tisuća dozvola za strane radnike jer se zna da će, ako je ponuda veća, i plaća stagnirati.

- Osim toga, dodao je, način na koji su se počeli odnositi prema ljudima za koje su dali radne dozvole je sve samo ne čovječan.

Poruka Vladi: Ako želite da plaće rastu, ulagat ćete u gospodarstvo i poboljšati investicijsku klimu

- Vlada daje mrvice sa stola, ali ako stvarno želite da plaće u Hrvatskoj rastu, onda ćete ulagati u gospodarstvo, olakšati administrativne barijere, poboljšati investicijsku klimu, provesti reformu pravosuđa i napraviti niz drugih stvari kako biste dobili direktne investicije i privukli industriju u Hrvatsku, poručio je Petrov. Umjesto toga, napomenuo je, proizvode se proizvodi niske vrijednosti, a neka druga prerađivačka industrija na konto naših sirovina stvara visoke dodane vrijednosti i zarađuje na nama.

Poručio je da se to treba promijeniti u Hrvatskoj ako se stvarno želi da ljudi osjete rast plaća i umirovljenici na mirovinama.

- Više puta smo im rekli barem tri stvari - smanjite porez na dohodak s 20 na 15 posto, indeksirajte najniže mirovine po inflaciji i uvedite fiksne dječje doplatke, jednake i pravedne za sve, po djetetu, ponovio je Petrov. 

Ustvrdio je da se nisu regulirale ni kontrolirale cijene, da je bilo lova u mutnom u posljednje dvije godine i da je država godišnje dobivala 3,5 milijarde eura više kroz poreze.

- Imaju novaca, zašto se onda okreću prema gradovima, zašto ne riješe sve katastrofalne rupe u zdravstvu, zašto puštaju mešetarima, kradljivcima, lopovima, korumpiranim ljudima da zarađuju na bolesti i smrti ljudi, što smo vidjeli zadnjih dana. To su načini kako će rasti plaće u Hrvatskoj, a ne ovo što Vlada predlaže, zaključio je Petrov.

Fokus: Od navodne porezne reforme jedino je siguran rast trošarina

Predsjednik stranke Fokus Davor Nađi rekao je da je od najavljene porezne reforme jedino sigurno da će rasti trošarine i cijene goriva, dok je vrlo upitno hoće li uopće do 1. siječnja iduće godine ostati bilo što od najavljenih poreznih rasterećenja.

Jedino što je sigurno je porezno opterećenje. Dok se priča o prirezu, Vlada sigurno uvodi rast trošarina što će podići cijenu goriva i pojačati inflacijske pritiske, kazao je.

Nejasno je, dodao je, i kako planiraju urediti dio oko tzv. odbitka za obračunavanje doprinosa za mirovinsko osiguranje, jer je ustavno upitno da se on primjenjuje samo na one s manjim plaćama.

Ustvrdio je da sve ovo ide u smjeru daljnjeg kompliciranja sustava poreza na dohodak, a dodatno se komplicira i sustav mirovinskog osiguranja.

- Zamislite kako će na to reagirati inozemne kompanije koje planiraju investirati u Hrvatsku i zateći stanje gdje svaki grad i općina imaju svoje sustave poreza na dohodak i različita pravila, ocijenio je Nađi.

Istaknuo je da je Fokus za smanjenje poreznih opterećenja, ali da se to u ovom slučaju neće dogoditi nego će doći do povećanja trošarina i još kompliciranijih poreznog i mirovinskog sustava.

Saborski zastupnik Fokusa Damir Bajs ustvrdio je da Vladine mjere koje su trebale rezultirati smanjenjem inflacije i povećanjem životnog standarda ne daju rezultat.

- Najava ukidanja prireza samo je zamagljivanje situacije, jer će i ako stupi na snagu 1. siječnja, plaće tada zbog nastavka inflacije izgubiti još 10 posto sadašnje vrijednosti. Tih 20 ili 30 eura povećanja plaće koje se sada najavljuje će inflacija pojesti u par mjeseci, kazao je Bajs.

Zastupnik Dario Zurovec i gradonačelnik Svete Nedelje rekao je da je to jedan od prvih gradova koji su ukinuli prirez i "na našem se primjeru može vidjeti kako se i bez prireza može funkcionirati".

Međutim, svim gradovima i općinama je problem to što država upravlja s preko 80 posto sredstava prikupljenih porezima, a tek mali dio ide županijama, gradovima i općinama koje su preuzele velike obaveze po EU projektima i moraju imati novca za financirati vlastitu komponentu. Ovo nije nikakva reforma, već prelijevanje iz šupljeg u prazno, kazao je Zurovec.

Možemo: Promijeniti predatorsko-rentnu u ekonomiju stvaranja dodane vrijednosti

Zastupnici stranke Možemo u srijedu su komentirali najavljenu reformu poreznog sustava i rasta plaća, poručivši da Hrvatskoj treba Vlada koja će provesti temeljitu promjenu ekonomskog modela s trenutačne predatorsko-rentne ekonomije na ekonomiju stvaranja dodane vrijednosti.

Hrvatskoj treba Vlada koja je spremna i ima znanja provesti temeljitu promjenu ekonomskog modela s trenutačne predatorsko-rentne ekonomije na ekonomiju stvaranja dodane vrijednosti, što bi dugoročno dizalo plaće jer će stvarati kvalitetna radna mjesta. Ne trebaju nam mrvice nego cijela torta, rekla je čelnica Možemo Sandra Benčić.

To bi, dodala je, bilo itekako uspješno kada bismo se fokusirali i iskoristili sredstva iz EU fondova da pokrenemo one gospodarske grane i reindustrijaliziramo zemlju, a kako bismo proizvodili sve one komponentne robe, dobara i usluga, koje su nam potrebne za zelenu transformaciju.

Ustvrdila je da je reforma kada se sustav paradigmatski mijenja, što, kaže, njihova stranka nudi.

Benčić: Aktualni porezni sustav kažnjava rad, a nagrađuje život od imovine i prihoda od kapitala

Nužno je promijeniti porezni sustav sa sadašnjeg nepravednog i regresivnog, koji kažnjava rad, a nagrađuje život od imovine i od prihoda od kapitala, prema pravednom sustavu, koji će doslovno nagrađivati proizvodnju i rad, a progresivno oporezivati bogatstvo, naglasila je.

Naša vizija je da želimo biti zemlja koja proizvodi, stvara, koja nagrađuje rad, znanje i koja svoje resurse koristi na način koji je pravedan i održiv, a ne eksploatatorski. Danas imamo ekonomiju u kojoj najbolje prolaze predatori. Nikakve ove točkaste izmjene neće dugoročno donijeti rast plaća, smatra Benčić.

Nama ne treba rast plaća od 30 eura, mi moramo u narednih pet godina uhvatiti prosjek i čak prijeći prosjek EU i sad je prilika, poručila je.

Njezin stranački kolega Damir Bakić rekao je da se zalažu za uvođenje progresivnih stopa poreza na dohodak, a čini se, kaže, po najavama, da se još o tome ne razmišlja.

Kada govorimo o smanjivanju poreza na dohodak ili nekim drugim mjerama kojima bi se trebale povećati plaće, onda moramo istovremeno govoriti o smanjenju prihoda lokalne samouprave. Potrebno bi bilo naći druge puteve i mjesta poreznog sustava u kojem možemo kompenzirati gubitak prihoda lokalne samouprave, smatra Bakić.

Bakić: Neshvatljivo je i neozbiljno da bi lokalne samouprave same propisivale svoj porezni dohodak

Kada govorimo o porezu na potrošnju, rad i imovinu, porezno opterećenje imovine je svega 12,9 posto, to je među najmanjim procentima u čitavoj EU, gdje je prosjek otprilike 20 posto. Po najavama kako bi se eventualno davala nadležnost lokalnim samoupravama da same propisuju svoj porezni dohodak, o tome ne bih ni govorio zato što mi je neshvatljivo da se takve stvari na tako neozbiljan način plasiraju u javnost jer to vodi izravno u fragmentaciju.

- Nemojmo se s takvim stvarima igrati, upozorio je.

Duboko pogrešnim ocijenio je i to što se dio plaća želi povećati na način da se smanje doprinosi za I. mirovinski stup, odnosno, da država preuzima odgovornost za uplatu njihovih doprinosa.