Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić rekao je u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" da se na Gospodarskom socijalnom vijeću raspravljalo o radu nedjeljom, no još nema jedinstvenog stajališta.
30.11.2022.
08:53
Autor: A sada Vlada/HR/I.Z./HRT
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić rekao je u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" da se na Gospodarskom socijalnom vijeću raspravljalo o radu nedjeljom, no još nema jedinstvenog stajališta.
"Vlada želi da nedjelja primarno bude dan za odmor i obitelj"
- No Vlada si je zacrtala u svom programu rada da će definirati rad nedjeljom i Zakonom o radu i Zakonom o trgovini, poručio je.
Dodao je da je Vlada najviše htjela ograničiti rad trgovina nedjeljom, jer je to prema hrvatskoj tradiciji dan za obitelj. Vlada želi da nedjelja primarno bude dan za odmor i da se ljudi mogu posvetiti svojim obiteljima.
No postoji niz ljudi koji rade i koji moraju raditi nedjeljom. Zbog toga je Zakon o trgovini definirao da trgovine mogu raditi šesnaest nedjelja godišnje, a poslodavci su ti koji će odlučiti koje će to nedjelje biti.
Vlada ne može definirati rad nedjeljom samo za trgovce
Piletić je naglasio da se ne može samo definirati rad nedjeljom za trgovce, nego je Vlada Zakonom o radu, kao opći propis, koji definira rad i radne okolnosti u Hrvatskoj, definirala da ako poslodavac ne može drukčije organizirati, tada radnik može odbiti rad nedjeljom.
- U drugom članku smo rekli, osim u slučaju prijeke potrebe, a to je nešto što poslodavac nije mogao predvidjeti, takav rad podrazumijeva da radnik ne može odbiti raditi nedjeljom. Govorimo o hitnim intervencijama, hitnim službama, nužnim popravcima, prometu i slično. Cilj je da se definira koji su to poslovi, koji zbog naravi i prirode svoga posla rade nedjeljom. To je opet niz službi. U takvim slučajevima, gdje se rad nedjeljom podrazumijeva, takve stvari moraju biti definirane Ugovorom o radu. Mora radniku biti jasno i predvidivo da će mu rad nedjeljom biti obvezan. I u tom slučaju ne može se pozvati da neće raditi nedjeljom, poručio je ministar Piletić.
Rekao je da je poslodavac dužan u četiri uzastopna tjedna omogućiti radniku jednu nedjelju slobodnu. To bi se trebalo odnositi i na hitne službe.
Rad nedjeljom bio bi plaćen minimalno pedeset posto više u odnosu na prosječnu satnicu
Piletić je naglasio da se mora definirati koliko taj rad nedjeljom treba biti plaćen u odnosu na redovitu satnicu. Rad nedjeljom bio bi plaćen minimalno pedeset posto više u odnosu na prosječnu satnicu.
Piletić je rekao da se nedjelja do sada plaćala, u prosjeku, 37 posto prema Kolektivnim ugovorima koji su dostupni u bazi podataka.
Ministar Piletić naglasio je da izmjene Zakona o radu stupaju na snagu od 1. siječnja 2023., a Zakon o trgovini ide u dva čitanja.
- Tako da vjerujem da će i on stupiti na snagu početkom sljedeće godine, poručio je ministar.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić osvrnuo se i na povećanje plaća za javne i državne službenike.
Ministar se osvrnuo i na ostvarenje prava umirovljenika na obiteljsku mirovinu.
Cijeli razgovor pogledajte u nastavku.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora