Piletić: Obrazovni sustav mora odgovoriti na izazove tržišta rada

Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić u Labinu na konferenciji na temu "Kako politikama rada i kontinuiranim ulaganjem u obrazovanje potaknuti gospodarski razvoj?" poručio je da treba promišljati o budućnosti obrazovnog sustava, koji mora odgovoriti na sve izazove tržišta rada. 

Po njegovim riječima, unatoč izvanrednim okolnostima koje su obilježile svjetsko i europsko gospodarstvo posljednje skoro tri godine, hrvatsko tržište rada napreduje i doprinosi gospodarskom rastu i razvoju.

Dokaz tome su, naveo je ministar Marin Piletić, trendovi na tržištu rada koji pokazuju da se u mandatu ove Vlade u posljednjih šest godina broj nezaposlenih značajno smanjio, spomenuvši podatak kako je u kolovozu ove godine u Hrvatskoj bilo oko 102 tisuće nezaposlenih osoba manje u usporedbi s kolovozom 2016. 

- Istodobno, broj zaposlenih je u istom razdoblju povećan za 182 tisuće osoba, a to je postignuto i kontinuiranim provođenjem mjera aktivne politike zapošljavanja, koje su se pokazale kao važan instrument za uključivanje nezaposlenih osoba u svijet rada, izjavio je Piletić, dodavši kako Vlada svake godine za tu namjenu izdvaja oko milijardu kuna, a od listopada 2016. godine uloženo je više od 6,7 milijardi kuna te je uključeno gotovo 200 tisuća osoba na tržište rada.

Od tih 200 tisuća osoba, rekao je, čak trećinu čine mladi ljudi, koji su se zahvaljujući mjerama po prvi put susreli sa svijetom rada. Stoga, fokus će u budućnosti biti nastavak pozitivnih trendova i razvijanje modernog tržišta rada, prvenstveno kroz jačanje kompetencija radnika, koje će se osnaživati da budu agilni i sposobni odgovoriti na tehnološke izazove. 

- Hrvatska ima problem tzv. strukturne nezaposlenosti, odnosno s jedne strane sve je veća potreba poslodavaca za radnicima u zanimanjima kojih nedostaje na tržištu rada i to u graditeljstvu, prerađivačkoj industriji, turizmu, ugostiteljstvu i trgovini, a s druge strane sve je manje raspoložive radne snage s odgovarajućim vještinama, što je rezultat prvenstveno smanjenja nezaposlenosti, naglasio je ministar.

Dodao je kako će Vlada nastaviti jačati hrvatsko tržište rada u europskom i svjetskom kontekstu, s naglaskom na stvaranje održivih i kvalitetnih radnih mjesta, jačanje zdravog poduzetništva i ulaganje u stjecanje dodatnih vještine radnika.

Ustvrdivši kako je nedostatak radne snage i kvalificiranih radnika jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber navela je da je u Hrvatskoj taj problem posebno izražen zbog negativnog demografskog trenda i iseljavanje radne snage, posebno mladih.

- Vladi smo ponudili konkretan prijedlog smanjenja opterećenja rada, koji uključuje podizanje neoporezivog dijela dohotka na 5000 kuna, smanjivanje niže stope poreza na dohodak s 20 na 15 posto i zadržavanje više stope poreza na dohodak od 30 posto, istaknula je Weber, napomenuvši da je Vlada dio tih prijedloga prihvatila u zadnjem paketu mjera pomoći hrvatskom gospodarstvu.