Plenković o nepovjerenju Vladi i kritikama SDP-a: Sigurni smo u većinu

Premijer Andrej Plenković večeras je u Opatiji, u kojoj je prisustvovao Danima hrvatskog turizma, rekao da su vladajući sigurni u parlamentarnu većinu, a Vlada je na telefonskoj sjednici već odgovorila na još jednu incijativu SDP-a. Vjeruje da će saborska rasprava o oporbenoj interpelaciji biti vrlo brzo. 

Komentirao je i odluku glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića da slučaj korupcije u zdravstvu dodijeli Uskoku, ali i pismo koje je glavna europoska tužiteljica poslala Europskoj komisiji.

Premijer Plenković odgovorio je na pitanja novinara o zahtjevu SDP-a za izglasavanje nepovjerenja Vladi, poručivši kako je parlamentarna većina stabilna i da inicijativa oporbe nema izgleda za uspjeh.

- Sigurni smo u većinu. Ova inicijativa SDP-a još je jedan unaprijed osuđeni pokušaj teško poražene stranke koja nas napada klevetama i neistinama. Veselim se raspravi u Hrvatskom saboru, gdje ćemo jasno pokazati kako izgleda Hrvatska pod njihovim vodstvom i pod našim, izjavio je Plenković.

Dodao je kako smatra da SDP-ova podrška predsjedniku Zoranu Milanoviću predstavlja udaljavanje Hrvatske od zapadnih vrijednosti te optužio oporbu za politiziranje.

O pismu europske tužiteljice Kövesi

Plenković se osvrnuo i na pismo europske tužiteljice Laure Kövesi Europskoj komisiji, koje se odnosi na slučaj navodnog zlostavljanja glavnog državnog odvjetnika u Hrvatskoj. Premijer je istaknuo kako nema osnove za zabrinutost u vezi vladavine prava u Hrvatskoj te da sva europska izvješća potvrđuju napredak zemlje.

- Hrvatska je odgovorna članica Europske unije koja ispunjava svoje obveze. Sukobi nadležnosti između nacionalnih tijela progona i Europskog javnog tužitelja rješavaju se prema zakonu koji je već nekoliko godina na snazi i usklađen je s praksom u 14 država članica EU, rekao je Plenković, dodajući kako je rješenje mainstream te nije specifičnost Hrvatske.

Premijer je naglasio da je slučaj u nadležnosti kaznenih tijela te da Vlada podržava strožu kontrolu trošenja javnih sredstava.

"Suradnja s nacionalnim tijelima mora biti zdravorazumska"

Premijer je naglasio važnost lojalne i zdravorazumske suradnje između europskih i nacionalnih tijela kaznenog progona. Istaknuo je kako trenutna situacija oko navodnih kaznenih djela, uključujući pokušaj davanja mita i nabavu medicinske opreme, ukazuje na potrebu bolje komunikacije i koordinacije.

- Očekivana lojalna suradnja znači normalnu komunikaciju o tome tko što radi, bez nepotrebnog prebacivanja nadležnosti ili politizacije. Ako je riječ o kaznenim djelima koja prvenstveno pogađaju nacionalni proračun, prirodno je da se time bave nacionalna tijela, izjavio je Plenković.

Premijer je također izrazio nezadovoljstvo načinom na koji su informacije dospjele u javnost, rekavši da je trenutna „eksplozija informacija“ neuobičajena i može otežati rad kaznenih tijela.

- Ovo bi trebala biti stvar stručne i transparentne komunikacije, a ne predstave u javnosti, dodao je.

"Zakon usklađen s europskim standardima"

Plenković je naglasio da je zakonodavni okvir u Hrvatskoj u potpunosti usklađen s europskim regulativama.

- Rješenje prema kojem glavni državni odvjetnik odlučuje o sukobu nadležnosti postoji u 14 drugih članica EU. To nije nikakva hrvatska specifičnost, nego standardna praksa, istaknuo je premijer.

Dodao je kako pismo europske tužiteljice Laure Kövesi Europskoj komisiji ne predstavlja formalnu prijavu i smatra da će cijela situacija dodatno otvoriti raspravu o pravilima i nadležnostima EPO-a na razini EU.

- Postavlja se pitanje je li poslovnik EPO-a u skladu s uredbom. To ćemo razjasniti s Europskom komisijom i drugim članicama, rekao je Plenković.

Poruka oporbi i medijima

Premijer je kritizirao oporbu zbog, kako kaže, politizacije kaznenog predmeta i pozvao na smirivanje situacije.

- Razumijem da oporbi nije lako, ali svi koji su dobili povjerenje trebali bi se baviti svojim poslom, a ne politikom, zaključio je Plenković.

O Milanoviću, medijima i korupciji

Premijer Andrej Plenković nastavio je oštro kritizirati predsjednika Zorana Milanovića, uspoređujući njegovu politiku s razdobljem Franje Tuđmana. Istaknuo je kako je Tuđman bio državnik koji je utro put Hrvatske prema euroatlantskim integracijama, dok Milanović, prema njegovim riječima, radi protiv interesa države.

- Milanović ne čestita Hrvatima Dan državnosti, baca Tuđmanovu bistu s Pantovčaka, a svojim djelovanjem Hrvatsku vuče pod ruske skute. Njegove postupke ne možemo uspoređivati s državničkim vizijama Tuđmana, rekao je Plenković.

Plenković se osvrnuo i na medijske interpretacije zakona o kaznenom progonu, naglasivši da je borba protiv korupcije prioritet njegove vlade.

- Mediji mogu mirno raditi svoj posao, nitko ih ne dira. No, problem je u onima koji zloupotrebljavaju svoju institucionalnu poziciju pod krinkom javnog interesa kako bi kreirali političke agende, rekao je.

Premijer je kritizirao prakse u kojima se, prema njegovim riječima, u javnost plasiraju informacije koje dovode u pitanje pravičnost kaznenih postupaka.

- Pravna država znači zakonitost i poštivanje procesa, a ne traženje skalpova ili medijskih senzacija na račun nečijeg života, dodao je.

Stabilnost Vlade i budućnost HDZ-a

Odgovarajući na pitanje o mogućem povratku Vilija Beroša u Sabor, Plenković je bio jasan: "Beroš je podnio mandat i neće se vraćati.“

Naglasio je kako je parlamentarna većina stabilna te kako SDP-ova inicijativa za nepovjerenje Vladi nema šanse za uspjeh.

Na kraju, Plenković je pozvao na političku odgovornost i kritizirao one koji, prema njegovim riječima, umjesto borbe za interese Hrvatske, vode kampanje ispunjene klevetama i dezinformacijama.

Plenković o nalozima ICC-a: Ne mogu se izjednačavati demokratska vlast i teroristi

Premijer Plenković je rekao da ne može prihvatiti izjednačavanje demokratski izabranog izraelskog vodstva s čelnikom terorističkog Hamasa, za kojima je Međunarodni kazneni sud (ICC) u četvrtak izdao uhidbene naloge, kao i da Hrvatska neće doći u situaciju gdje bi odlučivala hoće li ih uhititi.

Međunarodni kazneni sud (ICC) izdao je naloge za uhićenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i njegovog bivšeg ministra obrane Yoava Gallanta, kao i za vođu Hamasa Ibrahima al-Masrija, zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u sukobu u Gazi.

Ne mogu politički prihvatiti da su u istom rangu demokratski izabrani čelnici jedne države kao što je Izrael, s kojima imamo odlične odnose, i čelnici terorističke organizacije kao što je Hamas, rekao je Plenković u Opatiji.

Potpisnice Rimskog statuta, dokumenta kojim je utemeljen ICC, obavezne su provoditi uhidbene naloge tog suda. Vlade dijela potpisnica, poput Irske, Nizozemske i Slovenije, objavile su da će poštivati te naloge, no neke zemlje poput Mađarske objavile su da ne bi uhitile izraelskog premijera.

Plenković u petak nije izravno rekao što bi Hrvatska učinila u tom slučaju, naglašavajući da je vrlo teško da će se naći u toj situaciji.

No, treba poštivati preuzete obaveze u smislu pravosudnog tijela jer država u suprotnom ne bi bila konzistentna s onim što je rekla prije.