Trump u UN-u: Prijetnje Iranu, susret sa Zelenskim i sporazum o Grenlandu

Američki predsjednik Donald Trump iskoristio je govor pred Općom skupštinom UN-a kako bi ustvrdio da je rat s Iranom spriječio Teheran da dođe do nuklearnog oružja te upozorio da bi mogao uništiti Islamsku Republiku ako ne bude postignut sporazum o okončanju sukoba.

Donald Trump je istaknuo da bi njegova administracija mogla postići mirovni sporazum s Iranom nakon američkih međuizbora 3. studenoga te pozvao druge države da se pridruže Sjedinjenim Državama u gospodarskoj izolaciji Irana kako bi ga se prisililo na pregovore.

- Moram donijeti veliku odluku. Hoće li s Iranom biti postignut dogovor koji će mu omogućiti obnovu i stvaranje zemlje daleko uspješnije nego što je ikada bila? Ili ću uništiti Islamsku Republiku, i to brzo, ne dajući joj više priliku da ubija i uništava ljude i države?, rekao je Trump.

- Hoću li ih otjerati u pakao, bez ikakve mogućnosti opstanka i bez nade u budući napredak za buduće generacije? Ali vjerujem da ćemo postići dogovor odmah nakon izbora, dodao je.

Govor je bio posljednji u nizu Trumpovih pokušaja da obrazloži rat s Iranom. Kao razloge za američko-izraelske napade u veljači ranije je navodio iranski nuklearni program, potporu Teherana savezničkim skupinama u regiji te mogućnost promjene iranskog režima.

Iran dosljedno odbacuje tvrdnje da nastoji razviti nuklearno oružje.

Ispred sjedišta UN-a okupili su se deseci prosvjednika protiv iranskih vlasti. Neki od njih nosili su transparente kojima su tražili slobodu i demokraciju te osuđivali diktaturu.

- Vjerujem da ćemo postići dogovor odmah nakon izbora jer nema smisla da ga Iran ne prihvati. Čekaju da vide kako ću proći na međuizborima, rekao je Trump.

Osim obrane odluke o napadu na Iran, Trump je u govoru trebao kritizirati i Ujedinjene narode te istaknuti nastojanja svoje administracije da spriječi UN i druge međunarodne organizacije da, prema stajalištu Bijele kuće, zadiru u američki suverenitet ili promiču ono što Washington smatra lijevom političkom agendom.

Potpisan sporazum o Grenlandu: SAD širi vojni utjecaj

Trump i čelnici Grenlanda i Danske potpisali su sporazum koji omogućuje veću vojnu prisutnost SAD-a na Grenlandu, čime bi se mogao riješiti spor oko tog strateški smještenog otoka bogatog mineralima.

Sporazum, potpisan tijekom Trumpova posjeta Općoj skupštini UN-a u New Yorku, ipak ne ispunjava Trumpov zahtjev da SAD pripoji Grenland kao američki teritorij kako bi se preduhitrila sve veća prisutnost Rusije i Kine na Arktiku.

No dogovor dopušta veću američku vojnu prisutnost na tom ledenom teritoriju, što je opcija koja se pojavila nakon što su se čelnici Grenlanda usprotivili potpunom američkom preuzimanju.

U svojem govoru okupljenim svjetskim čelnicima u UN-u prije ceremonije potpisivanja, Trump je rekao da sporazum daje SAD-u "trajne ovlasti nad sigurnošću i svim ostalim potrebama na tom teritoriju".

- Niti jednom suparniku SAD-a više nikada neće biti dopušteno uspostaviti vojnu prisutnost na Grenlandu niti ondje ulagati u osjetljive sektore bez našeg izričitog pisanog odobrenja, izjavio je Trump.

Trump je potpisao sporazum zajedno s danskom premijerkom Mette Frederiksen i grenlandskim premijerom Jens-Frederikom Nielsenom na trilateralnoj ceremoniji nakon održanog govora u UN-u.

Frederiksen je opisala sporazum kao "dogovor koji može trajati zauvijek" te je istaknula da on naglašava važnost NATO saveza i poštuje pravo Grenlanda na samoopredjeljenje.

Sastanak s Volodimirom Zelenskim

Trump se sastao i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Ukrajinski predsjednik razgovor je ocijenio pozitivnim i produktivnim te poručio da i Ukrajina i SAD žele okončanje rata prije zime.

- Razgovarali smo o mogućim koracima prema deeskalaciji koji mogu otvoriti put diplomaciji, poručio je Zelenski nakon sastanka.

Dodao je da američki i ukrajinski timovi nastavljaju raditi na pokretanju proizvodnje presretača za sustave Patriot u Ukrajini. Prema njegovim riječima, takva bi proizvodnja trebala pomoći u zaštiti stanovništva ako Rusija odbaci pregovore i nastavi napade balističkim projektilima tijekom zime.

- Nadam se da ćemo završiti ovaj rat i da će nam predsjednik Trump pomoći u tome. To moramo učiniti što je prije moguće, prije zime. Razgovarat ćemo o mnogim pitanjima, rekao je Zelenski.

- Mislim da ćete postići dogovor i ne želim govoriti o tome kakav bi on bio. O tome smo mnogo razgovarali, i s predsjednikom Putinom. Mislim da će se nešto dogoditi. U svakom slučaju, oni su vrlo dobri borci. Mogu biti ponosni na sebe. Vidjet ćemo što će se dogoditi. Ali, doista su vrlo, vrlo sposobni ljudi, kazao je Trump.

Zelenski i Trump razgovarali su i o paketu protuzračne obrane za Ukrajinu tijekom zimskih mjeseci te o drugim bilateralnim i multilateralnim pitanjima.

Niz sastanaka sa svjetskim čelnicima

Trump je i prošle godine izazvao pozornost oštrim govorom pred UN-om, u kojem je kritizirao druge države, među ostalim zbog klimatske politike i masovnih migracija.

Njegovo obraćanje otvorilo je dan intenzivnih diplomatskih aktivnosti u UN-u, dok ratovi na Bliskom istoku i u Ukrajini nastavljaju stavljati na kušnju vanjsku politiku njegove administracije. Trump bi se tijekom dana trebao sastati s najmanje 11 svjetskih čelnika, pojedinačno ili u skupinama.

Predviđeni su sastanci s britanskim premijerom Andyjem Burnhamom, privremenom venezuelskom čelnicom Delcy Rodríguez. Sastat će se i s predstavnicima Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije, Omana, Bahreina, Kuvajta i Katara.

Navečer bi se na prijemu za svjetske čelnike mogao kratko susresti s još desecima državnika. U ponedjeljak se sastao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom.

Dugačak popis sastanaka odražava Trumpovu snažnu usmjerenost na vanjsku politiku u drugom mandatu, tijekom kojeg je pokrenuo više ratova, doveo u pitanje dugogodišnja savezništva, prijetio saveznicima invazijom te pokušao posredovati u više od deset sukoba, uz različite rezultate.

Američko-izraelski rat protiv Irana imao je posebno velike posljedice. Doveo je do rasta cijena goriva u svijetu i pada Trumpove popularnosti te predstavlja izazov republikancima uoči kongresnih međuizbora 3. studenoga. Anketa Reutersa/Ipsosa objavljena u ponedjeljak pokazala je da je Trumpova popularnost pala na rekordno niskih 32 posto, uz rast nezadovoljstva republikanaca njegovim upravljanjem troškovima života.

Posebna pozornost bit će usmjerena na Trumpov sastanak s čelnicima šest zaljevskih država. Mnoge od njih zabrinute su zbog napredovanja hutista, skupine koju podupire Iran i koja je zauzela velika područja Jemena, napala Saudijsku Arabiju te ugrozila plovidbu kroz strateški tjesnac Bab el-Mandeb.

Pozornost privlači i prvi Trumpov sastanak s Delcy Rodríguez, koja je preuzela vlast u Venezueli uz potporu njegove administracije nakon što su američke snage u siječnju zarobile predsjednika Nicolása Madura i odvele ga u New York, gdje se suočava s optužbama za trgovinu drogom.

Trumpovi saveznici tvrde da Washington surađuje s Rodríguez kako bi venezuelski naftni sektor otvorio američkim ulaganjima. Demokrati i dio republikanaca, međutim, smatraju da administracija nije učinila dovoljno kako bi potaknula održavanje novih izbora u Venezueli.

Na sastanku s čelnicima Danske i Grenlanda Trump bi trebao potpisati sporazum kojim bi se povećala američka vojna prisutnost na Grenlandu, uz istodobno ograničavanje prisutnosti geopolitičkih suparnika SAD-a. Danski i grenlandski dužnosnici nadaju se da će sporazum okončati Trumpove ranije izjave o mogućem preuzimanju Grenlanda silom.