Plenković: Mirovni plan SAD-a izrazito loš i nepravedan za Ukrajinu

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u Dubrovniku na sjednici Vijeća za upravljanje razvojem turizma te je tom prilikom dao izjavu za medije. Osvrnuo se na stanje hrvatskog turizma, ali također je odgovarao na pitanja vezana za požar u zgradi Vjesnika, mirovnom planu za Ukrajinu te o drugim temama.

Premijer Andrej Plenković poručio je da su u Vladi općenito zadovoljni postignutim rezultatima u ovogodišnjoj turističkoj sezoni, ali da ostaje važno pitanje postavljanja cijena u turizmu u nadolazećim sezonama.

-  Do kraja godine doći ćemo do one brojke, malo više od 21 milijun turista i skoro 110 milijuna noćenja, pogotovo s obzirom da su podaci za ovu godinu pokazali sjajne rezultate u predsezoni, a očito i u posezoni, rekao je.

- Želimo poslati poruku  cijelom sektoru o važnosti cjenovne politike, da te cijene budu razumne i prihvatljive i takve da potiču naše goste iz brojnih emitivnih tržišta da dolaze ponovno i da biraju Hrvatsku u odnosu na druge mediteranske destinacije, poručio je.

Mirovni plan za ukrajinu 'nije pravedan'

Mirovni plan za rat u Ukrajini koji podržavaju Sjedinjene Američke Države "nije pravedan" i "izrazito je loš" za Kijev jer gubi teritorij, mora odustati od članstva u NATO-u i ograničiti svoju vojsku, smatra Plenković.

- Mislim da je (plan) za Ukrajinu izrazito loš zato što de facto gubi teritorij tri svoje velike regije: Donjecka, Luhanska i Krima. Sve ostalo, o tome da mora odustati od ambicija za članstvo u NATO-u, limitirati svoje snage, to je čitav niz nepovoljnih elemenata za Ukrajinu, rekao je.

Američki dužnosnik izjavio je u četvrtak da američki plan za Ukrajinu uključuje sigurnosna jamstva Washingtona i njegovih europskih saveznika jednaka jamstvima NATO-a u slučaju budućeg napada, potvrđujući ranija izvješća u tisku.

Prema tom planu, Kijev bi se morao obvezati da se nikada neće pridružiti NATO-u i ne bi koristio mirovne snage, iako plan predviđa stacioniranje europskih borbenih zrakoplova u Poljskoj radi zaštite zemlje.

Ipak, Plenković je u petak kazao da je svaki prijedlog koji dovodi do mira dobar, no naglasio da ovaj "nije pravedan" te da je potrebno vidjeti što o njemu misli Ukrajina.

- Ja ne mogu govoriti u ime ukrajinskih vlasti, ali vodeći računa o tome da je Hrvatska zemlja koja je bila žrtve velikosrpske Miloševićeve agresije, koja je imala privremeno okupirana područja koja je vratila nazad u svoj ustavnopravni poredak, ovakav plan, koji bi de facto nagradio agresiju, to bi bilo po meni za Ukrajinu i interese ukrajinskog naroda loše, nemam tu nikakvih dilema, istaknuo je.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao je u petak da neće izdati nacionalne interese svoje zemlje.

U video izjavi pozvao je Ukrajince da ostanu ujedinjeni u onome što je opisao kao jedan od najtežih trenutaka u povijesti zemlje, dodajući da očekuje veći politički pritisak tijekom sljedećeg tjedna.

Zelenski je rekao da će predložiti "alternative" američkom planu za okončanje sukoba s Rusijom, koji se općenito smatra vrlo povoljnim za Moskvu, obećavajući da neće "izdati" interese Ukrajine.

Europske zemlje u četvrtak su se usprotivile planu, za koji izvori kažu da bi od Kijeva također zahtijevao da se odrekne dijela teritorija i djelomično razoruža, što su uvjeti koje ukrajinski saveznici smatraju kapitulacijom.

Požar u Vjesniku

Zbog izazivanja požara u zgradi Vjesnika policija je državnom odvjetništvu kazneno prijavila dvojicu 18-godišnjaka i predala ih pritvorskom nadzorniku. Premijer Plenković nije htio komentirati stupanj odgovornosti koju snosi kao čelni čovjek Vlade za eventualne propuste u osiguranju zgrade s obzirom da je ona u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske.

- Što se tiče zgrade, struktura vlasništva je otprilike 60 naprema 40. Dio je na državi, odnosno nekim kompanijama u državnom vlasništvu, dio su druge pravne osobe. Zgrada je imala i upravitelja, i zaštitarsku službu, i osiguranje, i to cijeli kompleks. Kako se dogodilo da oni uđu i da zapale nešto, utvrdit će se. Nije sigurno zato što je netko htio da se to dogodi, nego se to dogodilo, rekao je.

- Dakle, dogodio se požar, istraga je u tijeku. Postoje indicije da se taj požar dogodio zbog toga što su ga počinili maloljetnici ili tek jako mladi punoljetnici. Kako su oni i zašto ušli u tu zgradu, kako su gore došli te zašto su baš u zgradu išli nešto paliti, to će utvrditi istraga. To ne mogu govoriti ja. To će utvrditi policija, državno odvjetništvo i svi nadležni, nadodao je.

Vlada tek treba odlučiti o budućnosti zgrade Vjesnika.

- Sada će se provesti cijela procedura, gdje će stručnjaci, a to su najbolji hrvatski stručnjaci, prije svega statičari, procijeniti u kakvom je stanju zgrada, je li najpametnije nakon ovakvog požara zgradu ukloniti ili raditi nešto drugo. Nakon što čujemo stav struke, donosit će se odluke u dogovoru sa ostalim suvlasnicima, kazao je.

Porast cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja

Osvrnuo se na to što je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje uputio u javno savjetovanje prijedlog odluke kojom bi se cijena police dopunskog zdravstvenog osiguranja povećala s dosadašnjih 111,49 eura na 180 eura godišnje, odnosno na 15 eura mjesečno.

- Vi svi pratite da su cijene zdravstvenih usluga i svega onoga što cijeli sektor zdravstva treba osigurati u stalnom porastu, kao što su cijene praktički svih mogućih proizvoda i usluga. Jako veliki niz godina je ta mjesečna cijena dopunskog zdravstvenog osiguranja bila izrazito niska, rekao je. 

- Ovo je jedno manje povećanje koje nije na mjesečnoj bazi jako veliko. Ako se to protegne na 12 mjeseci, a kad gledate koliko bi sve usluge i koji sve pregledi koštali bez tog dopunskog, svatko će donijeti svoju procjenu o tome koliko mu je korisno imati dopunsko zdravstveno, poručio je.