08:31 / 24.09.2021.

Autor: Poligraf/Hrvatski radio/M.Š./HRT

Zdravstveni djelatnici bez COVID potvrde neće moći raditi, a testove će u početku plaćati ministarstvo

Poligraf, 24. 9. 2021.

Poligraf, 24. 9. 2021.

Foto: Screenshot/Kristina Stedul Fabac / Arhiva/Pixsell

S prvim danom idućega mjeseca zdravstveni djelatnici morat će imati COVID potvrde. Dok medicinske sestre i tehničari prosvjeduju, postavlja se pitanje kako će stvari funkcionirati. Hoće li "neposlušni" biti kažnjeni jer nemaju potvrde te hoće li cijela situacija dovesti do još većeg pritiska na funkcioniranje zdravstvenog sustava, govorilo se jutros u emisiji Hrvatskog radija Poligraf.

- To nije nikakav represivni model, već želja i nastojanje da zaštitimo najugroženije, a to su pacijenti te potom zdravstveni djelatnici, istaknuo je Gordan Žanić iz Ministarstva zdravstva gostujući u emisiji Poligraf Hrvatskoga radija. 

Hoće li biti sankcija za one koji neće imati COVID potvrdu?

- Vidjet ćemo kako ćemo se boriti bude li takvih pojava, no vjerujemo da toga neće biti. U ovome trenutku plan je da te osobe ne mogu raditi, a onda ćemo vidjeti kako dalje, dodaje.

Ministarstvo će plaćati testiranja

Što se tiče testiranja zdravstvenih djelatnika, na početku će sredstva za to iznaći Ministarstvo zdravstva, a potom bi, ističe Žanić, kako je rekao i ministar Vili Beroš, to ljudi sami financirali.

Do sada smo na testiranja ljudi na COVID potrošili 1,2 milijarde kuna, ističe Žanić, a ukupno je COVID zdravstveni sustav koštao 3,6 milijardi kuna.

- Govorimo o testiranjima, liječenjima, bolovanjima..., pojašnjava.

Izdvajanja u zdravstvu iz godine u godinu sve su veća, iznos je dosegao 30 milijardi kuna.

- Ne bih rekao da pucamo po šavovima, ali borimo se. Zdravstvo je iznimno skupno, raste oko 8% na globalnoj ljestvici. 

Gordan Žanić i Boris Ujević

Gordan Žanić i Boris Ujević

Foto: Poligraf / HRT

Jedna od glavnih stavki što se tiče izdvajanja u zdravstvu jesu i plaće.

- Ipak mislim da se dobro s time nosimo, da zdravstveni sustav funkcionira i da naši pacijenti imaju kvalitetnu zdravstvenu skrb, ističe Žanić dodajući da je teško reformirati zdravstvo tijekom pandemije, a zbog povećanih troškova. 

Ujević: Procijepljeno više od 90% liječnika

Boris Ujević iz Hrvatske udruge bolničkih liječnika kaže da je procijepljeno preko 90% liječnika, a što se tiče medicinskih sestara i tehničara, brojke variraju od 60 do 80%.

- Teško je reći što se tiče medicinskih sestara, neke su na bolovanjima, neke na porodiljnima..., ističe Ujević. 

Nada se da neće biti velik broj onih koji neće imati COVID potvrde.

- Kada recimo 1. listopada na posao ne bi došlo 30% medicinskih sestara jer nemaju Covid potvrde, sve bi jako teško funkcioniralo, gotovo nemoguće, kaže.

Indikativne brojke

Ujević dodaje da je trenutni stav HZJZ-a da COVID potvrde za one koji su cijepljeni i one koji su preboljeli bolest, traju jednako dugo. 

Iznesen je i podatak da je na cijepljenje do sada potrošeno 365 milijuna, na liječenje više od milijarde, a na testiranje 1,2 milijarde kuna. 

Podaci govore da je u zadnjih tjedan dana 8210 novozaraženih, više od 80% novozaraženih nije bilo cijepljeno. Od 77 ljudi na respiratoru, nije cijepljeno 83% ljudi.

- U te su brojke uzeti ljudi koji su cijepljeni samo jednom. Oni koji su cijepljeni dva puta, imaju još manju šansu da završe na respiratoru, odnosno da se teško razbole, ističe.

Cijepljenje u Šibeniku

Cijepljenje u Šibeniku

Foto: Dusko Jaramaz / PIXSELL

Jedan slušatelj koji je nazvao u emisiju "Poligraf" postavio je pitanje oko cijepljenja. 

- Zdrav sam, nikad nisam imao gripu, stalno idem na sistematske. Zašto bih se ja trebao cijepiti, a kažu da i cijepljeni mogu zaraziti druge?

Doktor Boris Ujević odgovara:

- Ako ste cijepljeni, užasno je mala šansa da se razbolite. A ako se razbolite, moguće je da širite zarazu. Ali je ta šansa minimalna i u vrlo kratkom vremenu. Količina širenja zaraze je minimalna. 

Neki smatraju da bi oni koji nisu cijepljeni sami trebali snositi troškove liječenja.

- Ustav RH je po tom pitanju vrlo jasan, svi imaju jednako pravo na liječenje te u ovom trenutku to nije moguće. Osobno je moje mišljenje da bi se svi trebali cijepiti, ističe Gordan Žanić iz Ministarstva zdravstva. 

Pitanje prekovremenih sati koji nisu plaćeni

Pomalo zaboravljena tema jest i pitanje isplate zaostataka za odrađeni prekovremeni rad. 

- Za sada isplata uopće ne ide. Država je obećala da će platiti 200 milijuna do kraja godine i 700 do milijardu do 2022. godine. Skeptik sam, zanima me kada to krene, kako će izgledati. Dio potraživanja je otišao u zastaru, hoće li država platiti i ta potraživanja? Hoće li nam dati kamate. Ne vjerujem dok ne vidim, ističe iz Hrvatske udruge bolničkih liječnika dodajući da su oprezni "jer netko kada se opeče, puše i na hladno" dodajući da su sudskim putem morali se boriti za svoja prava. 

Žanić kaže da će biti plaćeno 200 milijuna rebalansom, a sljedeće godine će biti i ostatak.

- Bit će plaćeni i oni koji nisu tužili, bit će plaćeno i sve ono što nije isplaćeno u zadnjih pet godina. Neće biti zastare. 

Govoreći o kvalitetnoj reformi cijelog zdravstvenog sustava, Boris Ujević smatra da to ne može provesti samo HDZ, već da je potreban jedan širok konsenzus, čak širi od onoga potrebnog za promjenu Ustava. 

- U većini županija najveći su poslodavci upravo bolnice, one služe tome da zaposle ljude. Hrvatska ima jedan od najvećih omjera zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika. U bolnicama se često zapošljavaju nezdravstveni radnici, a nedostaje liječnika i sestara. 

Žanić se ne slaže s ovom tezom, kaže da je omjer 80 prema 20. 

Što se tiče listi čekanja, one rastu. 

- Ovaj Covid ih je definitvno produljio. Ima i dosta nelogičnosti kod listi čekanja, neke se stvari preklapaju, pokušavamo to filtrirati. Ako ne bude dovoljno cijepljenih, ako zdravstveni djelatnici budu van stroja, mislim da će te liste još rasti, zaključuje Žanić.  

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!