Traju posljednje pripreme za jedan od najvećih međunarodnih događaja organiziranih u Zagrebu. Prvi parlamentarni summit Međunarodne krimske platforme u utorak će u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici okupiti brojne svjetske dužnosnike, kojima je cilj pronaći zajednički odgovor na rusku aneksiju ukrajinskih teritorija. Na skupu će uživo sudjelovati predsjednici 32-ju parlamenata, među kojima i predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi.
53 delegacije, 42 zemlje, 5 međunarodnih organizacija. Krimska platforma na dva će dana Zagreb pretvoriti u jedno od središnjih mjesta svjetske politike.
- Ovo je za Hrvatski Sabor najveći međunarodni događaj u njegovoj povijesti, isto tako ovo je jedan od najvećih međunarodnih događaja koji se ikad dogodio u RH, rekao je predsjednik Sabora Gordan Jandroković. Ako si neutralan tada si na strani agresora - to je poruka koju želimo poslati s ove platforme. Posebno mi Hrvati koji smo se krvavo borili za slobodu, koji nismo uzimali tuđe nego smo se borili za svoje. Mi moramo imati posebno razumijevanje za ono što se događa danas Ukrajincima, dodao je Jandroković.
Uz Hrvatski sabor suorganizator događaja je ukrajinska Vrhovna Rada.
- Važna je činjenica da je ovo parlamentarni summit, jer se upravo kroz parlament može najbrže doći do naroda. Upravo u tom kontekstu možemo reći da se u Zagrebu ne sastaju samo parlamenti, nego i narodi svih zemalja sudionica, ističe Ruslan Stefančuk, predsjednik ukrajinske Vrhovne Rade.
SAD, Njemačka, Turska, predstavnici NATO-a, OESS-a, Vijeća Europe - samo su neke od delegacija koje stižu u Zagreb. Zbog broja i profila gostiju, organiziranje Krimske platforme velik je sigurnosni izazov. Uz brojne visoke dužnosnike u Hrvatsku stiže i predsjednica zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi.
U osiguranje dužnosnika uz policiju uključena je i tajna služba, te američko veleposlanstvo. Nacionalna sveučilišna knjižnica i hoteli pod posebnim su režimom osiguranja, a sve će s krovova nadzirati specijalci snajperisti.
Krimska platforma osnovana je u kolovozu prošle godine na inicijativu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Primarni cilj je kreirati zajednički međunarodni mehanizam kojim bi se odgovorilo na rusku aneksiju Krima. Ovogodišnja invazija na Ukrajinu, pred sudionike Krimske platforme stavila je niz tema.
- Krimska platforma je zapravo diplomatska inicijativa, ukrajinska inicijativa koja se usmjerava prema tome da sve države članice partneri Ukrajine daju snažnu podršku ukrajinskom teritorijalnom integritetu i prvenstveno da se ne priznaju aneksije koje je Rusija samoproglasila, rekao je prof. dr. sc. Goran Bandov, vanjskopolitički stručnjak, Sveučilište u Zagrebu.
Ukrajina je sama izrazila želju da upravo Hrvatska bude domaćin ovog velikog skupa. Dvije zemlje ove godine obilježavaju 30 godina diplomatskih odnosa.
- Poveznice između naših dvaju naroda mnogobrojne su i sežu daleko u prošlost. Ukrajinci u Hrvatskoj su među najstarijim ukrajinskim manjinama u svijetu. Ukrajina je bila među prvim državama koja je priznala Hrvatsku kao samostalnu i suverenu državu, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Hrvatska je Ukrajini dosad poslala financijsku, humanitarnu i vojnu pomoć. Od ratnih strahota u našu su zemlju pobjegle 22 tisuće ukrajinskih izbjeglica.
- Mi smo vrlo zahvalni Republici Hrvatskoj na svemu. Hrvatska zna što je braniti svoju domovinu, zna što znači prihvatiti ljude koji treba da budu prihvaćeni, rekao je Vasilj Kirilić, veleposlanik Ukrajine u Republici Hrvatskoj.
Sudionicima Krimske platforme videovezom obratit će se i ukrajinski predsjednik. Nakon sastanka bit će donesena zajednička izjava, iza koje će u izražavanju potpore Ukrajini - stati sve zemlje - Krimske platforme.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!