Otvoreno: Treba li Hrvatskoj 14 sveučilišta te 31 veleučilište?

Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih u Hrvatskoj je 10 javnih sveučilišta, četiri privatna, 13 javnih veleučilišta i 18 privatnih, dok je u jesenskom roku ostalo prazno više od 10.000 mjesta. 

Na ljetnom roku bilo je 1380 studija, a upisna kvota bila je gotovo 40.500. Pravo na upis steklo je nešto više od 25.000 kandidata.

Na jesenskom roku na 1221 studiju upisna kvota bila je 15.540, dok je pravo na upis steklo nešto više od 5000. 

Čak 471 studij nije upisao niti jednog studenta, a 293 upisala su manje od 10 studenata. Prema preliminarnim podacima, nakon jesenskog roka ostalo je 10.400 slobodnih mjesta.

Rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić kao jedan od razloga velikog raskoraka u broju upisnih mjesta i upisanih studenata vidi demografski pad. 

- S njim je u skladu i smanjenje broja učenika u Hrvatskoj, ali i u nekim susjednim zemljama, primjerice u Bosni i Hercegovini, iz koje je tradicionalno dolazio velik broj studenata na naša sveučilišta i veleučilišta. Podatak je alarmantan i potrebno je pristupiti temeljitoj analizi stanja, uzimajući u obzir i potrebe tržišta, ali i potrebe društvene zajednice koja ne funkcionira uvijek dinamikom tržišnih mehanizama, rekao je Faričić.

Potrebno je doista raditi na redukciji upisnih kvota i na ukidanju manjih institucija, posebno mislim na veleučilišta, ili pak na agregiranju takvih ustanova većim obližnjim ustanovama, smatra.

Govoreći o tome zašto studiji za koje ne postoji interes opstaju, Faričić kaže da među tim studijima ima mnogo onih koje bi doista trebalo ukinuti, ali ima i studija na kojima se željno očekuje makar nekoliko studenata jer je riječ o deficitarnim strukama. 

- Primjerice, studije klasične filologije upisuje izrazito mali broj studenata ili ih ne upisuje nitko, a ako bismo u potpunosti ukinuli taj studij, za koju godinu nitko više ne bi predavao latinski jezik. Slično je i s nastavničkim smjerovima nekih prirodoslovnih predmeta, upozorava Faričić.

Neki fakultetski smjerovi imaju posebnu dopusnicu Ministarstva za rad bez obzira na to što imaju manje od 10 upisanih studenata. 

Uvijek treba promatrati koje su potrebe društva, ističe rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić.

- Imamo nekoliko studijskih programa, poput filozofije, religijskih znanosti, ali i studijske programe kao što su kroatistika, češki jezik, ukrajinski jezik, nizozemski jezik, za koje trenutačno nema dovoljnog broja kandidata, naveo je Lakušić.

Kada govorimo o nastavnicima matematike, fizike, kemije i biologije, to su smjerovi koji su itekako važni, a koji nemaju upisan dovoljan broj studenata i sigurno ih nećemo ukinuti, ističe.

Predviđena ukidanja i spajanja studijskih programa 

- Razvojne komponente u okviru programskih ugovora koji su u završenoj fazi predvidjele su određene prenamjene, određena ukidanja i spajanja studijskih programa i vjerojatno sljedeće godine neće biti ovakva slika kada govorimo o studijskim programima. Drugi razlog je da se išlo u izmjene i promjene, one bi trajale gotovo godinu dana jer naša regulativa vezana za izmjene studijskih programa i nove studijske programe traje dosta dugo, rekao je Lakušić.

Mali udio stranih studenata

Što se tiče demografije, zasigurno će biti manje domaćih studenata, međutim, naša sveučilišta idu prema ciljevima internacionalizacije, naglasio je dr. sc. Hrvoje Meštrić, ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih.

Hrvatska je jedna od zemalja koje imaju najmanji udio stranih studenata i doktoranada u EU-u i tu zasigurno ima prostora za napredak, dodao je.

- Ako želimo imati zemlju budućnosti, tada moramo ulagati u sveučilišta i u obrazovne programe. Te modifikacije moraju biti u skladu s ministarstvom, ali sveučilišta koja su raspoređena po Hrvatskoj doprinose i lokalnom rastu, dodao je Lakušić. 

Strateški privlačiti strane studente

Doc. dr. sc. Mislav Balković, predsjednik Izvršnog odbora HUP - Udruge poslodavaca u obrazovanju sa Sveučilišta Algebra Bernays ističe da je jedan od problema Hrvatske to što naši studenti u dosta velikom broju odlaze studirati u inozemstvo.

- Prema posljednjim podacima UNESCO-a iz 2022. oko 10.000 hrvatskih studenata studira van Hrvatske, to je oko 7% ukupne populacije. Taj broj se sad samo još nešto povećao, ističe. 

- Projekcije Eurostata su da ćemo do 2030. izgubiti još 8-10% studentske populacije, odnosno mladih koji će kasnije ići prema studijima. Tako da se nemamo nečemu dobrome nadati. Ako ne krenemo ozbiljnije strateški privlačiti strane studente, da ih integriramo kao stručnjake u naše tržište rada i u naše gospodarstvo, imat ćemo ozbiljnih problema za popunjavanje radnih mjesta u gospodarstvu, upozorio je. 

Balković je naveo podatak da Hrvatska privlači manje od 1% visokoobrazovanih radnika. 

Previše fragmentiran sustav

- U mnogim manjim sredinama postoje veleučilišta koja nisu ispunila svoju svrhu. Dobili smo jedan parasustav u kojemu su se pokretali na stručnoj razini oni studiji koji postoje na obližnjim sveučilištima. Neka veleučilišta jedno su vrijeme ispunjavala svoju funkciju u nekih 20-ak godina postojanja, a sada je došlo vrijeme da se ona možda i ugase, ističe prof. dr. sc. Josip Faričić.

Dr. sc. Hrvoje Meštrić kaže da ne bi veleučilišta isticao kao glavni problem. 

- Činjenica je da je naš visokoobrazovni znanstveni prostor previše fragmentiran. Trenutačno radimo detaljnu analizu zajedno s Europskom komisijom i s OECD-om, kojom ćemo pokušati okrupniti znanstvene i obrazovne potencijale, rekao je Meštrić i istaknuo da je zbog unutarnjeg ustroja sveučilišta teško upravljati s takvim sustavima. Vrlo je teško prebacivati i nastavnike od jednog fakulteta na drugi, a možda bi trebalo, naveo je.