Rebalans proračuna: Tko je dobitnik, a tko gubitnik?

U Saboru je održana rasprava o drugom rebalansu ovogodišnjeg državnog proračuna. Ukupni prihodi povećavaju se za malo više od 758 milijuna kuna, a rashodi ostaju na gotovo 185 milijardi kuna. Dok oporba tvrdi da se Vlada koristi inflacijom kako bi punila proračun, a građanima zauzvrat daje malo, HDZ to odbacuje i ističe da se financijama upravlja racionalno.

Hrvatski sabor je nakon desetosatne rasprave zaključio raspravu o prijedlogu rebalansa državnog proračuna pri čemu je oporba, među inim, upozoravala na loše stanje u zdravstvu, a vladajući isticali da se rebalansom osiguravaju sredstva za daljnje povećanje mirovina i plaća.

- Mene donošenje proračuna u sektoru zdravstva podsjeća film "Beskrajni dan", samo bez sretnog završetka. Jer glavni lik u ovoj sezoni, ministar Vili Beroš, ništa ne uspijeva naučiti iz dosadašnjih pogrešaka pa ostaje zaglavljen u beskrajnom danu skupa sa cijelim zdravstvenim sustavom i svima nama građanima, rekla je Ivana Kekin (NL).

Smatra da taj rebalans proračuna za sektor zdravstva priča priču o neefikasnosti, neodrživosti, o neracionalnom curenju novca u privatne džepove, neefikasnoj primarnoj zdravstvenoj zaštiti i drugome. 

Ministra Beroša "šampionom u nepovlačenju EU sredstava" ocijenio je Daniel Spajić (Klub Domovinskog pokreta) jer je, od odobrenih 7,5 milijardi kuna EU sredstava, Ministarstvo zdravstva povuklo tek 14 milijuna kuna tj. 1% od odobrenih sredstava za obnovu nakon potresa bolnica u Zagrebu i na Banovini.

Spajić je upozorio i da je, iako je odselilo 10% stanovništva iz Hrvatske, u ovom desetljeću u sustavu zdravstva broj liječnika povećan za njih 2500, a liste čekanja su se povećale.

Za razliku od oporbe, vladajući smatraju da taj prijedlog rebalansa proračuna donosi i osigurava sredstva za daljnje povećanje mirovina za 1,2 milijuna umirovljenika, daljnje povećanje plaća za oko 250.000 zaposlenih u javnim i državnim službama te se osiguravaju i financijska sredstva za paket vladinih mjera za pomoć građanima, gospodarstvu i neprofitnom sektoru.

- Udio javnog duga u BDP-u je smanjen za 8,5 posto i vraća se na razinu pred pandemijske 2019. godine, rekla je HDZ-ova Majda Burić.

Drugi je to ovogodišnji rebalans, ali prvi u mandatu Marka Primorca. Prihodi rastu jer se u državnu blagajnu slilo više novca od poreza, no oporba tvrdi - Vlada je na dobitku, a građani na gubitku. Oporba lošim smatra i to što su planirani prihodi iz europskih fondova smanjeni za više od 5 milijardi kuna.

Ministar uvjerava - ništa nije izgubljeno i tvrdi da će novac moći biti iskorišten u prvoj polovini sljedeće godine. Rashodi ostaju na istim razinama, ali na njih utječu i jesenski paket mjera, trošak spora u slučaju INA-MOL te rast plaća u javnim i državnim službama. 

O prijedlogu drugog ovogodišnjeg rebalansa saborski će zastupnici glasovati idući tjedan.

Oporba: Povećanje osnovice nije dostatno

Saborska oporba ustvrdila je da povećanje osnovice za plaće u javnim i državnim službama za šest plus dva posto neće u cijelosti nadoknaditi zaostajanje plaća u javnom sektoru, no ministar financija Marko Primorac ustvrdio je da plaće stižu tempo inflacije.

Primorac: Vlada zna u izazovnim okolnostima upravljati javnim financijama

Ministar financija Marko Primorac kazao je u četvrtak u Saboru kako rebalans proračuna za ovu godinu pokazuje da Vlada zna u izazovnim okolnostima upravljati javnim financijama, te kako je uvjeren da bolji nisu mogli sastaviti.

Rebalans je dobar i pokazuje da vlada u izazovnim okolnostima zna upravljati javnim financijama, uzimajući u obzir sve okolnosti i potrebu pomoći građanima i tvrtkama, uvjeren sam da bolji rebalans nismo mogli sastaviti, poručio je Primorac predstavljajući zastupnicima rebalans državnog proračuna.

Rebalansom se ukupni prihodi povećavaju za 758,2 milijuna kuna - na 171,8 milijardi kuna, dok rashodi ostaju na 184,7 milijardi kuna.

Njime su obuhvaćeni i rashodi iz vladinog jesenskog paketa mjera za zaštitu od rasta cijena, čiji je ukupni fiskalni učinak 1,2 milijarde kuna, kao i rashodi vezani u arbitražni postupka Ina-Mol od 1,8 milijardi kuna.

Obuhvaćeni su i rashodi za mirovine koji rastu za 1,2 milijarde kuna i koji uključuju isplate umirovljenicima za ublažavanja posljedice porasta cijena energenata, kao i rast rashoda za zaposlene za 583 milijuna kuna (plaće zaposlenih u osnovnim i srednjim školama) .

U rebalans ugrađena su i sredstava potrebna za povećanje osnovice plaća javnih i državnih službenika, te povećanje božićnice, regresa i dara za dijete što je dogovoreno u srijedu sa sindikatima, kazao je ministar odgovarajući na upit Željka Pavića (Socijaldemokrati).

Riječ je o iznosu od oko 600 milijuna kuna, ta sredstva su planirana rebalansom, ugrađena i moći ćemo ih ispoštovati bez problema, rekao je Primorac.

Kada je riječ o smanjenju sredstva koji se povlače iz EU-a Primorac je naveo kako su glavni razlozi tome drastičan rast cijena troškova građenja i materijala koje su značajno utjecale na provedbu projekata i javne nabave.

Za sljedeću godinu ministar Primorac predvidio je značajno usporavanje gospodarskog rasta na 0,7 posto, s 5,7 posto u ovoj godini, ali i značajno usporavanje inflacije, s 10,4 posto u ovoj godini na 5,7 posto.

Oporba: Vlada koristi inflaciju da bi punila proračun, građanima daje mrvice

Saborska oporba izrazila je nezadovoljstvo predloženim rebalansom državnog proračuna, tvrdi kako on pokazuje da Vlada koristi inflaciju da bi punila proračun, a da građanima daje mrvice, HDZ to odbacuje i ističe da Vlada racionalno upravlja financijama.

Nekoliko puta se snižavao PDV na najvažnije namirnice, to je dokaz da Vlada ima osjećaj za one kojima je pomoć najpotrebnija, odgovorila je HDZ-ova Grozdana Perić na oporbene tvrdnje da na rastu cijena i poreznih davanja država puni proračun preko grbače građana.

Predloženim rebalansom, ukupni prihodi proračuna povećavaju se za 758,2 milijuna kuna - na 171,8 milijardi kuna, dok rashodi ostaju na 184,7 milijardi kuna. Na rast proračunskih prihoda prvenstveno utječu prihodi od poreza, koji su veći za 4,4 milijarde kuna u odnosu na prihode planirane rebalansom iz svibnja.

Mrak Taritaš: Dobitnik je Vlada, gubitnik građani

Proračun raste za pet milijardi kuna, a tek jedna milijarda se vraća građanima kroz mjere pomoći, konstatira Peđa Grbin (SDP), dobitnik proračuna je Vlada, a gubitnik su građani, dodaje Anka Mrak Taritaš (Glas).

Netko na našim građanima masno zarađuje, nisu sva povećanja cijena opravdana, uvođenje poreza na ekstra profit je opravdano i nužno, poručuje Vesna Vučemilović (HS).

Davor Bernardić (Socijaldemokrati) kaže da rebalans pokazuje da ne postoji nikakva vizija gospodarskog oporavka. Svakog danas nas je sve manje, a živimo sve teže, gospodarski rast je malen, krhak, inflacija će nastaviti rast, životni standard se urušava, istaknuo je.

Marin Lerotić (IDS) upozorava kako se, unatoč rastu prihoda od poreza, deficit proračuna smanjio tek za 700-tinjak milijuna kuna, odnosno za pet posto.

- Razlog je što ne znamo riješiti problem tamo gdje curi, a to je zdravstvo, niti znamo povući sredstva iz EU, kazao je i naveo kako ćemo manjak proračuna od oko 12 milijardi kuna riješiti zaduživanjem. Svaki dan se zadužimo za 35 milijuna kuna i tako svaki dan u godini, naglasio je.

Bernardić: Gdje je nestao Paladina, gdje je nestala obnova?

Oporba Vladu kritizira zbog spore obnove Zagreba i Banovine nakon potresa, ali i jer nije povukla 5,3 milijarde kuna iz EU fondova.

- Ovo je neizdrživa situacije, nisu iskorištena sva sredstva od EU fondova, Banovina se ne obnavlja, kazao je Nikola Grmoja (Most), pa pozvao građane da razmisle koliko ih košta aktualna Vlada i njena korupcija.

Bernardić uvjerava da Hrvatska do srpnja iduće godine neće iskoristiti sredstva za obnovu od potresa. U Zagrebu i na Banovini se ne događa gotovo ništa, gdje je nestao ministar Paladina, gdje je nestala obnova, upitao je.

U obnovi se kasni, i to dramatično, dodaje Urša Raukar Gamulin (ZLB).

I Katarina Peović (RF) naglašava da ne povlačimo dosta EU sredstva, da nema projekcije kako povećanje prihoda od PDV-a usmjeriti u zelenu tranziciju i za socijalne potrebe. Platiti ćemo preko 1, 5 milijardi kuna za arbitražni sporazum s MOL-om, a za zelenu tranziciju trošimo samo dvije milijarde kuna, kazala je.

Stipo Mlinarić (DP) pozvao je ministra financija da se isprave višegodišnje nepravde prema HRVI i njihovim invalidninama te mirovinama branitelja. Još je 2010. premijerka Kosor za deset posto skinula mirovine veće od 3.000 kuna, ispravite tu nepravdu, pozvao je zastupnik.

Više pogledajte u prilogu Marine Ninković:

Oporba: Povećanje osnovice nije dostatno

Saborska oporba ustvrdila je u četvrtak da povećanje osnovice za plaće u javnim i državnim službama za šest plus dva posto neće u cijelosti nadoknaditi zaostajanje plaća u javnom sektoru, no ministar financija Marko Primorac ustvrdio je da plaće stižu tempo inflacije.

- U svibnju smo povećali osnovicu za plaće za četiri posto, sada još šest posto, inflaciju projiciramo na razini od 10, 4 posto, pa kada tome dodamo povećanje regresa, božićnice i dara za djecu stižemo tempo inflacije, rekao je Primorac u saborskoj raspravi o drugom rebalansu državnoga proračuna.

Time je odgovorio na navode Branka Grčića (SDP) da su unatrag godinu dana cijene rasle više od 12 posto, a plaće samo jednom za četiri posto, pa su realno pale između osam i 10 posto.

Davor Bernardić (Socijaldemokrati) tvrdi da Vladine mjere pomoći građanima nisu dale rezultate jer plaće i mirovine pale, a životni standard se urušava.

Grmoja: Uvođenje eura povećava inflaciju; Primorac: Visoka je inflacija i u zemljama bez eura

Nikola Grmoja (Most) ustrajava u tvrdnji da inflacija od 12, 8 posto itekako ima veze s uvođenjem eura, pa poziva na odgodu uvođenja eura ako se ne želi inflacijom ubiti građane.

Primorac odgovara kako inflacija ovisi o nizu čimbenika, a samo uvođenje eura je ne povećava, pogotovo ne tako kako Grmoja tumači. Što je s državama koje ne uvode euro, a bore se sa visokom inflacijom, poput baltičkih zemalja, upitao je Primorac.

Potvrdio da su u Ministarstvu financija razmišljali, a razmišljaju i dalje o ponudi građanima da financiraju državu putem obveznica.

O tome razmišljamo, ne kako bi posegnuli za izvorima sredstava, nego kao o mogućnosti da građani na taj način ostvaruju veće prinose, rekao je Goranu Ivanoviću (HDZ) koji je pitao razmišlja li se o tome da se 250 milijardi kuna, koliko građani štede u bankama uz niske kamate, putem obveznica stavi u funkciju gospodarskog napretka.

Ministar je, na upit Urše Raukar Gamulin (ZLB), izvijestio koliko je sredstava iz Fonda solidarnosti namijenjenih za obnovu od potresa do sada iskorišteno.

Od 7, 5 milijardi za obnovu od potresa izvršeno 16, 41 posto

Ukupna alokacija, odnosno dodjela Fonda je 7, 5 milijardi kuna, a izvršeno je 1, 2 milijarde ili 16, 41 posto, istaknuo je.

Za zagrebački potres alokacija je 5, 1 milijardi, a izvršenje oko milijardu kuna, za potres na Banovini alokacija je 2, 3 milijarde, a izvršenje 266 milijuna.

Odgovorio je i na upit Andreja Marić (SDP) o dugovima u zdravstvu i veledrogerijama - krajem rujna obveze prema veledrogerijama iznosile su 3, 6 milijardi kuna, a prema ljekarnama 1, 15 milijardi kuna.

Ružicu Vukovac (ZPH), koja je pitala za opskrbu s plavim dizelom, uputio je na resornog ministra Davora Filipovića dodavši kako, koliko zna, nije došlo do nedostatka tog energenta, svi koji ga trebaju došli su do njega, a cijena mu je ostala ista.