Preimenovanje Koranskog mosta podignulo prašinu

Gradonačelnik Karlovca Damir Mandić (HDZ) rekao je u ponedjeljak da podupire preimenovanje Koranskoga mosta u SJP "Grom", o čemu će sutra odlučivati Gradsko vijeće. Oporbena stranka Možemo! održala je konferenciju za novinare na kojoj su gradski vijećnici osudili mogućnost da se Koranski most preimenuje jer je za njegovo preimenovanje "odabran najsporniji trenutak obrane Karlovca".

Gradonačelnik Mandić: Preimenovanje mosta da, ali neće na otkrivanje murala Hrastovu

Mandić je rekao da Grad Karlovac od 2009. godine nastoji obilježiti Domovinski rat na prikladan način - tada je na Trgu hrvatskih branitelja podignut istoimeni spomenik, 2019. godine otvoren je Muzej Domovinskog rata na Turnju, ove su godine po postrojbama obrane Karlovca - 110. brigade i 13. domobranske pukovnije nazvani mostovi na Korani na Turnju i na Mrežnici, a završni dio tog plana je preimenovanje mosta na Rakovcu po zahtjevu Udruge Specijalne jedinice policije (SPJ) "Grom".

Mandić je rekao kako to ne smatra militarizacijom grada te da branitelji, posebno onih 225 poginulih u Domovinskom ratu, zaslužuju priznanje, jednako kao i civilne žrtve Domovinskog rata.

On neće biti sutra na najavljenoj bakljadi u organizaciji braniteljskih udruga i na otkrivanju murala pripadniku Gromova Hrastovu nedaleko od mosta na Rakovcu jer je on, kako je rekao, za taj događaj presuđen i pozicija gradonačelnika je da se izmakne iz osobnih tumačenja.

Sudsku je presudu donijela država Hrvatska i nitko, baš nitko je ne može dovoditi u pitanje. Zakon je jednak za sve. Kao gradonačelnik te kao gradska vlast ne želimo presudu za ratni zločin dovoditi u pitanje, rekao je Mandić i dodao da "presudu zaista poštuje", ali razumije i "osjećaj nepravde koji osjeća dio braniteljske populacije.

Istaknuo je da postoje i oni drugi koji na Koranskome mostu nemaju pravo zapaliti svijeće za svoje poginule. Imali smo prošle godine zahtjev obitelji poginulih vojnika da na Koranskome mostu zapale svijeću.

- Tko je normalan protiv toga da se zapali svijeća za pokojnika? Ali onda se ipak postavlja pitanje je li to samo paljenje svijeće ili to ima i neku drugu poruku, rekao je Mandić i dodao da o tome treba razgovarati.

Smatram da se o tome treba razgovarati jer oni drugi, s one strane, imaju osjećaj da im se ne da da zapale svijeće. To su osjećaji kod kojih je i za jednu i za drugu stranu nedostajalo razgovora. Hajmo sjesti i razgovarati, vidjeti o čemu se radi jer nam se događa da se i akcija i reakcija tumače kako tko hoće", rekao je gradonačelnik Mandić.

Istaknuo je da je njegov poziv od prošle godine da se obje strane okupe i dalje otvoren te da se ove godine nitko nije najavio da zapali svijeće za žrtve Koranskoga mosta.

Mihajlo Hrastov pravomoćno je na osuđen na četverogodišnju zatvorsku kaznu zbog ubojstva 13 i ranjavanja dvojice razoružanih rezervista JNA u rujnu 1991. na Koranskome mostu. Povjerenstvo za uvjetni otpust Ministarstva pravosuđa pustilo ga je uvjetno nakon dvije godine i 10 mjeseci odslužene kazne.

Možemo!: "Za preimenovanje mosta odabran najsporniji trenutak obrane Karlovca"

Gradski vijećnik Antun Alegro (Možemo!) rekao je da o događaju na Koranskome mostu 21. rujna 1991. imamo pravomoćnu osudu jer je ondje ubijeno 13 neprijateljskih vojnika te da on o tome "ne misli ništa drugo nego hrvatski sudovi, da je to bio ratni zločin, a nazvati most po postrojbi te akcije upravo na dan kada je zločin učinjen je "protucivilizacijski besmisao".

Alegro nikome ne osporava pravo na mišljenje da je Hrastov 21. rujna 1991. spasio Karlovac, ali ističe da je obrana Karlovca u Domovinskom ratu imala "puno neosporno svijetlih trenutaka, primjerenijih za razna nazivlja".

Kako je ocijenio, ovo je odabir najspornijeg trenutka obrane Karlovca i time vraćanje u mutnu prošlost i podjele, polarizaciju, što nije dobro jer predstavlja ponovno uvođenje nacionalnih ili identitetskih netrpeljivosti, animoziteta.

U vezi s muralom s likom osuđenog Hrastova Alegro je rekao da je na grbu trobojnica koja umjesto grba ima strojnicu, a umetanje oružja u nacionalnu zastavu, istaknuo je, nedopustivo je u bilo kojem civiliziranim društvu. Za najavljenu bakljadu je rekao da su bakljade uvijek bile početak nekog fašizma, da je i Hitler počeo s bakljadom te da u kontekstu europske povijesti na njih ne gleda dobro.

Vijećnica Draženka Polović (Možemo!) rekla je da se dobro sjeća 21. rujna 1991. i dana nakon toga, da je grad bio okovan jezom i užasom od onoga što se dogodilo u neposrednoj blizini, šutnje ili tek šapata, poluinformacija, nepovjerenja, te da se takva atmosfera grada ne treba evocirati, slaviti niti obilježavati, niti zabetonirati u gradskoj memoriji, pogotovo ne nakon osuđujuće pravomoćne presude.

Vijećnik Dobriša Adamec, hrvatski branitelj i invalid Domovinskog rata koji je stradao na Turnju, nije govorio o mostu ni o ratu, nego o sadržajima budućnosti.

Trideset se godina izvlačim iz tog bolnog doba, doba rata, želim sudjelovati u stvaranju bolje budućnosti, poboljšanju važnog dokumenta Plana razvoja do 2030. godine, poboljšanju javnog prometa, da on bude masovan, a ekološki, te da se poboljša rad gradskih tvrtaka, da se svakoj tvrtki postave pametni, a dostižni ciljevi, rekao je i ocijenio da gradu treba resetiranje.