U povodu 29. godišnjice raketiranja Zagreba položen vijenac za stradale civile

 Na 29. godišnjicu raketiranja Zagreba u četvrtak su ispred Spomen-ploče za stradale civile na Trgu svibanjskih žrtava 1995. vijenac položili članovi Udruge hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata i gradonačelnik Tomislav Tomašević. 

Time su odali počast civilima stradalim prilikom raketiranja Zagreba 2. i 3. svibnja 1995.

U raketiranju je poginulo sedam građana, a preko 200 ih je ranjeno, što je bila odmazda pobunjenih Srba za gubitak okupiranih dijelova zapadne Slavonije u vojno-redarstvenoj akciji Bljesak.

Tih dana s tugom su se prisjetile predstavnice Udruge hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata grada Zagreba i Zagrebačke županije, koje su pri raketiranju i same stradale.

Predsjednica Udruge Ljeposava Barta ispričala je da je nastradala u zgradi MUP-a u kojem je radila dok je članica Udruge Biserka Marchioli stradala u Petrinjskoj ulici gdje je službeno bila na terenu.

- Invalid sam 70 posto i to je nešto što čovjek ne može nikako ni zaboraviti ni preboljeti, makar je ovaj gospodin iz Srbije osuđen mislim da nikada to ne može pokriti ono što je učinio - tih sedam mrtvih taj dan i preko dvije stotine ranjenih, rekla je Marchioli. 

Nitko nije mogao vjerovati da će se raketiranje nastaviti i dan poslije. Više od 5 stotina smrtonosnih zvončića rasulo se gradom. Pogođena je dječja bolnica u Klaićevoj, Zrinjevac i Hrvatsko narodno kazalište. 

Trenutak kada su zvončići probili stakleni krov u baletnoj dvorani Dubravko Kolšek nikada neće zaboraviti.

- Jedanput kad je to počelo ulaziti tamo u dvoranu, tih jedno 6, 7 zvončića, e onda smo vidjeli da više nije dobro. Čuli su se vriskovi, bacali smo se po podu, prisjeća se Dubravko Kolšek, prvak Baleta HNK u Zagrebu

Nastradao je od gelera - 11 ih je završilo u njegovu tijelu.

- Devet mi je ostalo, tri su izvadili, bio sam mjesec i pol u Vinogradskoj. Evo, i danas ih nosim sa sobom, kazao je.

U dvodnevnom granatiranju grada poginulo je sedmero ljudi. Ranjeno je više od 200. Tada mladi kirurg, s iskustvom na ratištu, prof. Rašić bio je jedan od liječnika koji su uspjeli spasiti živote teško ranjenih.

- Ostao mi je u sjećanju jedan operacijski zahvat koji je bio malo specifičan, drugačiji, gdje je ona kuglica od zvončića probila srce i to smo uspjeli nekako riješiti. Mladi čovjek je bio od nekih dvadesetak godina i uspio je preživjeti, rekao je prof. dr. sc. Žarko Rašić prim. dr. med. predstojnik Klinike za kirurgiju, KB "Sveti Duh"

Počast stradalim civilima odao je i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, ističući da je to tužna obljetnica za Zagreb.

Po tom strašnom događaju, dodao je Tomašević, nazvan je i Trg svibanjskih žrtava 1995. u čijoj je blizini, u Draškovićevoj i Vlaškoj ulici palo najviše "zvončića" na današnji dan prije 29 godina.

- Na nama je i na drugim generacijama Zagrepčana da se uvijek sjećamo na današnji dan tog strašnog ratnog zločina kako se on više nikada ne bi ponovio, poručio je Tomašević.

Zahvalio je Udruzi što zajedno s njima iz Grada, svake godine dolaze na Trg svibanjskih žrtava 1995. kako bi podsjetili na taj ratni zločin. 

Raketiranje se dogodilo u znak odmazde za gubitak okupiranih dijelova zapadne Slavonije u vojno-redarstvenoj akciji Bljesak, a vojska pobunjenih Srba raketnim je sustavom Orkan s kazetnim punjenjem, zabranjenim međunarodnim konvencijama, raketirala civilne ciljeve, samo središte Zagreba, Siska, Karlovca i Jastrebarskog.

Jedan od vođa srpskih pobunjenika Milan Martić svoju je odgovornost javno priznao u Kninu, a još ranije, u veljači 1995., poručivao je kako ih nitko ne može spriječiti da tuku po Zagrebu, Osijeku, Vinkovcima, Zadru, Karlovcu, Splitu i drugim gradovima. Drugog dana napada na televiziji izjavio je da je naredio granatiranje Zagreba.

Haaški sud osudio je Martića na 35 godina zatvora. Proglašen je odgovornim i za zapovijedanje napada raketama na Zagreb.