Prosvjed "Ne damo našu obalu"

Na prosvjedu pod nazivom "Ne damo našu obalu" okupljeni su upozorili da će najavljeni novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama omogućiti privatizaciju javnih površina na štetu građana, posebno plaža u naseljenim mjestima. Na prosvjednom skupu na splitskoj plaži Bačvicama Vlada je pozvana da se izostave odredbe koje se odnose na ograničenje pristupa i korištenja Jadranske obale.

Žele ukazati na prijedlog Zakona o pomorskom dobru za koji smatraju da je loš i da će tako biti uništeno pola obale.

Branko Ora ispred udruge More došao je dati podršku javnom prosvjedu na kojem žele poručiti Vladi RH da iz Zakona o pomorskom dobru treba u potpunosti isključiti čl. 11.

- Javno dobro je ustavna kategorija i svatko ima pravo pristupa. Poručujemo da ne damo naše plaže, našu obalu, pozivamo i sve ostale da se pridruže i da čuje naš glas, rekao je.

Apsolutno su protiv ograničenja, jer, kažu, ovaj zakon znači devastaciju obale.

Predsjednik eko udruge Picigin Bačvice Toni Stipišić kaže da je zakon zastario i u redu je da ide u izmjenu, ali sporne su točke koje na bilo koji način bilo koji dio obale žele privatizirati i ograničiti pristup.

- Ima i drugih problematičnih točaka. U izradu zakona trebalo bi uključiti udruge civilnog društava koje se bave ekologijom i održivim razvojem, poručuje.

Održan je i performans "Zapišavanje teritorija", čime su željeli dati do znanja da je plaža zauzeta i da ne dolazi u obzir nikakva devastacija. 

- Performans je poziv svim podržavajućim pojedincima kao svojevrsni 'online challenge', gdje bi pojedinci ili grupe 'simbolički zapišavali' plaže u svojim mjestima širom obale te tu akciju snimali i podijelili na društvenim medijima te tim problem učinile vidljivim, rekao je Stipišić.

Prosvjednici su u pismu također pozvali saborske zastupnike da u slučaju da se predlagatelj ogluši o iznesene zahtjeve ne daju svoj glas za takav zakon, koji ne bi bio samo neustavan, nego bi zasigurno, kako je navedeno, bio čin stvarne izdaje interesa svih građana Republike Hrvatske.

Također se ističe kako je more dio našeg identiteta te se traži da cijela obala neovisno o lokaciji, vrsti namjene bude pristupačna svima.

Kako se navodi u prosvjednom pismu, u Ustavu eksplicitno stoji da su more, morska obala, otoci, od interesa za Republiku Hrvatsku i imaju njenu zaštitu. Drugim riječima, pomorsko dobro, kako se tumači u otvorenom pismu Vladi, jest ustavna kategorija i ne može se ograničiti bez volje naroda referendumom ili dvotrećinskom većinom zastupnika u Saboru.

"Osim toga, predloženi zakon je neetičan i diskriminirajući zato što otvara mogućnost da najvrjedniji dijelovi naše obale i otoka, a to je morska obala, plaže, žala, uvale, postanu nedostupni građanima i javnosti, odnosno da postanu 'enklave bogatih i moćnih pojedinaca i skupina'", navodi se među ostalim u otvorenom pismu.

Prosvjednici su nosili natpise protiv predloženog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.