Globalna Hrvatska: Što obvezni vojni rok znači za Hrvate u dijaspori?

Obvezni vojni rok, odnosno Temeljno vojno osposobljavanje, trebao bi započeti u siječnju na tri lokacije: u Kninu, Požegi te na Vojnom poligonu "Eugen Kvaternik" u Slunju, gdje će se izvoditi većina praktičnih sadržaja. Mladići koji navrše 18 godina ulazit će u vojnu evidenciju, a s 19 će dobivati poziv za služenje. Prva generacija novaka bit će rođena 2007. godine.

Mladići koji navrše osamnaest godina ulazit će u vojnu evidenciju, dok će s devetnaest godina primati poziv za služenje. Prva generacija novaka bit će rođena 2007. godine. Nakon primitka poziva slijedi obvezni liječnički pregled te dolazak u vojni objekt najbliži mjestu prebivališta.

Svaki ciklus obuke trajat će dva mjeseca, uključivat će oko 800 novaka, a tijekom godine planira se održati pet ciklusa.

Poligon u Slunju moći će istovremeno primiti do 200 polaznika.

Stožerni narednik Neven Koštigar objašnjava kako je program obuke osmišljen tako da se ravnomjerno kombiniraju teorija i praksa. Prvo se prolaze svi teorijski sadržaji, a zatim slijedi praktičan dio, uz postupno stjecanje sve zahtjevnijih znanja i vještina. Novaci će se upoznati s pravilnicima, taktikama, osnovama sigurnosti te rukovanjem oružjem koje će svaki od njih zadužiti.

Osim stručnih znanja, cilj je razviti i suživot u kolektivu te usvojiti osnovne elemente vojničkog života koji su bitno drukčiji od onih u civilstvu. Koštigar pritom naglašava kako fizička pripremljenost pri dolasku nije presudna jer se sve potrebne sposobnosti izgrađuju kroz sam program.

Po dolasku u vojni objekt novaci će imati osiguran potpuno pripremljen smještaj. Spavat će u većim spavaonicama s deset do osamnaest kreveta, uz nove madrace, jastuke i kompletnu vojnu i sportsku opremu.

Osim uniformi, čizama, kaciga i maski, svaki će novak zadužiti i vlastito oružje, koje se pohranjuje u posebno uređenim skladištima.

Iako su dani ispunjeni aktivnostima, polaznici će imati i slobodno vrijeme, a uporaba mobitela nije zabranjena.

Dnevni ritam započinje buđenjem u 5:30 ili 6 sati, nakon čega slijede osobna higijena, uređivanje prostorija, jutarnje kondicioniranje te doručak. Potom se podiže zastava i počinje nastava, koja obuhvaća teorijske i praktične dijelove. Nakon ručka predviđeno je vrijeme za odmor, a zatim se nastavljaju obučni sadržaji. Dan završava večerom i pripremom za odmor, dok je mirozov u 22 sata.

Polaznici koji su već prošli obuku prisjećaju se kako su im upravo prvi dani bili najzahtjevniji, ponajviše zbog prilagodbe na suživot s velikim brojem nepoznatih ljudi.

Pozornik Antonio Matić, nekadašnji dragovoljac, ističe kako se zajedništvo brzo razvije te da polaznici ubrzo počinju pomagati jedni drugima.

Slično iskustvo imala je i Martina Cindrić, danas pripadnica topničko-raketne pukovnije, koja se na dragovoljno vojno osposobljavanje prijavila 2016. godine u želji za novim iskustvima i izlaskom iz zone komfora.

Po završetku temeljne obuke svaki će novak imati mogućnost nastaviti profesionalnu karijeru u Hrvatskoj vojsci, dok će oni koji to ne odaberu biti raspoređeni u pričuvni sastav Oružanih snaga.

>>> O temeljnom vojnom osposobljavanju u emisiji "Globalna Hrvatska" razgovarat ćemo s Ivanom Jušićem, ravnateljem Uprave za ljudske potencijale pri MORH-u. Emisiju "Globalna Hrvatska" gledajte na Drugom programu HTV-a od 18:15.