Novo ruho crkve svetog Franje Asiškog: Obnova otkrila tragove stare gotovo tisuću godina

Nakon pet godina završena je obnova franjevačkog samostana i crkve na zagrebačkom Kaptolu. Kompleksna obnova sakralnog objekta, koji još od 13. stoljeća okuplja franjevački red, otkrila je o njemu i neka nova saznanja. Iako je već otvoren za vjernike i potrebite, samostan će vrata i svečano otvoriti 17. rujna.

Osim što stoljećima okuplja franjevačku zajednicu, crkva i samostan svetog Franje Asiškog mjesto je nastanka zagrebačke Biblije. Ovih dana pozornost plijeni svojim novim, obnovljenim, izgledom.

- Potres je učinio svoje. Svi to gledaju s te negativne strane, ali krenula je obnova. Otkrili su se i neki arheološki nalazi da je još ovdje u 11. stoljeću bila crkva, kazao je vikar samostana Siniša Pucić.

Ovi tuneli sa 64 grobna mjesta i kapitularnom dvoranom iz 12. stoljeća otkriveni su istraživanjem. U obnovi, koja je trajala pet godina, sudjelovalo je oko 300 ljudi iz različitih područja, a prostora za nova otkrića ima jer postoji mogućnost da je ova crkva nekada bila i dio zagrebačke katedrale.

- Ono što će javnost moći primijetiti sada u ovom novom izgledu crkve su otkriveni izvorni gotički kameni elementi u unutrašnjosti crkve. To su otvori prema Kaptolu koji su bili zazidani, a koje smo uočili. To su temelji stupova kamenih gotičkih rebra i eto dijelovi svodova koje smo sve prezentirali u izvornom kamenu, istaknula je Antonija Matković Šerić, voditeljica Odjela za nepokrenutu kulturnu baštinu u vlasništvu Grada Zagreba.

- U ovom projektu gdje smo mi zadirali u sedam tisuća kvadrata, u sve kvadrate koji postoje tamo, je bilo vrlo zahtjevno. Trebali smo tome pristupiti vrlo detaljno zato što moramo zadovoljiti sa djelovanjem, i konstrukciju, i moramo zadovoljiti te kriterije kao povijesne baštine, objasnio je nadzorni inženjer na obnovi Filip Foretić.

Za obnovu ovog zaštićenog kulturnog dobra najviše novca stiglo je iz Fonda solidarnosti Europske unije.

- Ministarstvo kulture i medija je uložilo nešto više od 23 milijuna eura. Nešto više od 19 milijuna iz Fonda solidarnosti i četiri milijuna eura iz nacionalnih sredstava. Od ukupno više od 500 objekata koje je Ministarstvo obnavljalo, više od 270 je sakralnih, kazala je Nina Obuljen Kornižek, ministrica kulture i medija.

Od sakralnih objekata stradalih u zagrebačkom potresu 44 su obnovljena. A dok se čeka obnova katedrale, Kaptol ponovno postaje religijsko središte Zagreba.