Psihologinja Sever: Emocionalna neotpornost djece izrazito je velika

Napad osnovnoškolca u Beogradu na njegove kolege i nastavnike događaj je koji je potresao regiju. O tome kako razgovarati s djecom i kako im pomoći, u emisiji "Kod nas doma" govorili su psihologinja Tanja Sever i učitelj geografije Dejan Nemčić.

Sever smatra da ne bismo smjeli pojednostavnjivati situaciju jer je vrlo kompleksna. Napominje da je bitno shvatiti da su djeca danas drugačija nego što su bila prije. Bitno je, kaže, biti svjestan generacijskih razlika.

- Osim toga njihova je emocionalna neotpornost izrazito velika. Prije smo razgovarali o tome da postoji emocionalna nezrelost, pa i emocionalna nestabilnost. Ova neotpornost potpuno odgovara neotpornosti imunološkog sustava za neke bolesti, kazala je Sever i dodala da je riječ o generaciji djece Z i Alfa.

Napominje da ta generacija djece ne reagira dobro na stres i nisu otporni na njega. Tvrdi da je to tako jer su, kako kaže, prezaštićeni od samog početka svoga života. 

- Ključna stvar u toj neotpornosti je da oni ne znaju i ne mogu trajati u lošemu, objasnila je.

Profesor Nemčić je kazao da mnoga djeca danas ne znaju kontrolirati svoje emocije, ne znaju se nositi sa stresom. Smatraju, kaže, da njihov svaki mali uloženi trud odmah mora biti vrednovan odličnom ocjenom.

- Smatram da ih je sustav vrednovanja ocjena, pogotovo nakon COVID-a, uništio na neki način, kazao je Nemčić.

Žrtve danas najčešće kažu da o svojoj situaciji ne žele govoriti jer smatraju da nemaju kome i da nema smisla to iznositi jer se na drugu stranu ne može utjecati.

- Za dječju dob, od početka do kraja osnovne škole, sva stanja su dopuštena - ljutnja, srdžba, bijes, sreća i nesreća, ali apatija nije dozvoljena, naglašava Sever.

Nemčić: Problem je što djeca danas nemaju empatiju prema drugima

Sever kaže da ne možemo sada uprijeti prstom u ekrane i zabraniti ih. Ističe da je to sada oblik druženja i zabave te da se ne smije zabraniti.

- Ono što je zapravo problem s tim igricama je uživljavanje. Djeca uopće nemaju koncept ili realitet smrti. Oni su dakle u toj igrici sa sedam života i tako će biti u realitetu, objasnila je Sever.

Djeca žive dan po dan, kaže Nemčić, od nekakvog trenutačnog adrenalina. Dodaje kako djeci s jedne strane roditelji rade pritisak namećući im da moraju biti perfekcionisti.

- S druge strane su škole koje su natrpane kurikulom, činjenicama, gdje opet moraju biti najbolji kako bi upisali dalje školu. Oni se zapravo nalaze u tom nekom vakuumu gdje su izgubljeni. Zapravo nemaju sustav životnih vrijednosti, istaknuo je.

Najviše ga zabrinjava, kaže, kada vidi da su djeca najvažnija samo sebi i nemaju empatiju prema drugima. Naglasio je da najbolji školski sustavi u svijetu imaju empatiju kao školski predmet i da djecu o tome treba učiti odmalena.