Radovi na Paromlinu počinju idući tjedan, bit će gotovi za dvije godine

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio je u četvrtak da idući tjedan počinje izgradnja nove Gradske knjižnice i društveno-kulturnog centra Paromlin, što je s 85 milijuna eura najveće pojedinačno kapitalno ulaganje u mandatu ove gradske vlasti.

Kompleks na osi 'novog središta grada', koji se prostire na 36 tisuća četvornih metara, trebao bi biti otvoren u lipnju 2026. godine. Projektanti su UPI-2M, glavni izvođač je Kamgrad.

- Nešto manje od pola sredstava nadamo se povući iz EU fondova, a najveći dio financirat će se iz gradskog proračuna, rekao je Tomašević na konferenciji za novinare.

Podsjetio je da, iako rasprave o prenamjeni Paromlina traju još od osamdesetih, a više od 40 godina ništa se nije pomaklo s mrtve točke.

- Još je tragičnije da nije bilo volje za to jer se zgrada nalazi na sto metara od Ureda gradonačelnika, istaknuo je.

Tomašević opovrgava da je to projekt prošle gradske vlasti jer je ona, otkrio je, u proračunu za 2021. koji ih je dočekao, predviđala prihode od prodaje parcele na kojoj je Paromlin, kao i Gredelja te Zagrepčanke.

- Prethodna vlast je planirala prodaju zemljišta, a ne realizaciju ovog projekta, istaknuo je.

Cijelo to područje trebalo bi dobiti novi izgled, uskoro se kreće i s radovima na prostoru Gredelja, u tijeku su radovi, što je privatna investicija, na bivšem prostoru Zagrebačke banke, a dogovara se i rješenje za obližnje derutne zgrade.

Parking pored Paromlina s oko 450 parkirnih mjesta se ukida do kraja radova, pa će Grad omogućiti besplatni parking kod Velesajma, odakle postoje frekventne autobusne linije do Glavnog kolodvora. Do kraja godine planira se parking s oko 380 mjesta na prostoru Gredelja, a u konačnici parking na tom području će se riješiti podzemnom garažom s oko 330 mjesta na prostoru novog kompleksa.

Dogradonačelnik Luka Korlaet rekao je kako se kompleks sastoji od rekonstruiranog dijela nekadašnjeg Paromlina i staklenog aneksa, a imat će i podzemnu garažu na dvije etaže s 350 mjesta kojom će upravljati Zagreb parking.

Objasnio je kako to neće biti samo mjesto za novu Gradsku knjižnicu, za koju već dugo postoji potreba, nego i društveno-kulturni obrazovni centar, za događanja poput koncerata, izložbi, seminara, konferencija, predavanja, predstava, a bit će tu i kafić na samom vrhu zgrade "s vjerojatno najboljim pogledom na grad".

Zagreb će ondje zadovoljiti i potrebu za kongresnim dvoranama s kojima je deficitaran, jer će u okviru kompleksa biti i dvorana s oko 450 mjesta koja se može koristi kao jedna velika ili dvije manje dvorane, najavio je Korlaet. 

Korlaet: Imamo krizu na Hipodromu, ali ona se rješava i uskoro će biti otvoren

Zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet u četvrtak je rekao da na Hipodromu imaju krizu koju je izazvao ilegalni posjednik oko 35 bokseva gdje drži konje pa je zato Hipodrom zatvoren, osim za 100-tinjak legalnih korisnika bokseva, te je najavio da će uskoro biti otvoren za sve.

Korlaet je podsjetio da su prije tri mjeseca donijeli novi Pravilnik temeljem kojeg su ponudili nove ugovore zakupnicima bokseva i svi su ih potpisali osim jednog zakupnika koji se s jedne strane protivi potpisu ugovora, a s druge strane, nije došao po svoje konje te sada moraju riješiti situaciju s tih preostalih oko 35 konja, odnosno štala.

- Dok se ta situacija ne riješi, a riješit će se vrlo skoro, već je u završnoj fazi rješavanja, Hipodrom je zatvoren za sve osim za korisnike ovih 100-tinjak bokseva koji su uredno zavedeni u novi sustav", pojasnio je Korlaet novinarima nakon konferencije za medije na kojoj je najavljen početak izgradnje Gradske knjižnice i društveno-kulturnog centra Paromlin.

Korlaet kaže da je svjestan turnira koji dolaze na Hipodrom, u lipnju je jedan kapitalni, te je siguran da će se do tada riješiti situacija s ilegalnim posjednikom bokseva.

- U komunikaciji smo s konjičkim savezom i s klubovima i Ustanovom upravljanje sportskim objektima - podružnicom Hipodrom koja tu stvar rješava. Bavimo se s tim dugo, osjetljiva je stvar, ali je u završnoj fazi rješavanja", poručio je Korlaet.

S njim se složio gradonačelnik Tomislav Tomašević, rekavši da se situacija rješava, a da Hipodrom brine o konjima ilegalnog posjednika.

Tomašević: Imamo želju ulagati u Hipodrom i stati na kraj nasilnicima

Tomašević je također napomeno da je Grad Zagreb bio "pun nereda u apsolutno svakom segmentu funkcioniranja" u trenutku kad su ga preuzeli.

- Morali smo čistiti nered s korištenjem gradskih stanova, s korištenjem poslovnih prostora, s parkinzima, s terasama, pa isto tako i s korištenjem sportskih objekata, kao što je Hipodrom", rekao je.

Na Hipodromu je situacija takva da jedan čovjek koristi de facto besplatno bokseve, za to ne plaća, nikom ne odgovara, ne može dokazati ni vlasništvo nad konjima u boksevima, i to tako prolazi desetljećima, i nitko nema hrabrosti da se tome suprotstavi, izvijestio je Tomašević te naglasio da to neće tolerirati.

- Takve stvari ne toleriramo. U Hipodrom moramo investirati, Hipodrom treba obnoviti, a da bismo to mogli napraviti, moramo riješiti taj nered, rekao je te izrazio uvjerenje da korisnici također žele da se Hipodrom obnovi, budući da su uvjeti ondje neadekvatni.

- Imamo želju uložiti u Hipodrom, poručio je Tomašević te je građane zamolio za malo strpljenja, par mjeseci, kako bi konačno raščistili nered jer takvim nasilnicima, kako je rekao, treba stati na kraj za što, kaže, imaju dovoljno hrabrosti i odlučnosti.

Gotovo trideset godina od prestanka proizvodnje, Imunološki zavod vraća se u život i počinje s novom proizvodnjom. Odabran je najpovoljniji ponuđač za izgradnju tvornice za proizvodnju zmijskog protuotrova, koja će se graditi u Rugvici. To će ujedno biti prva od tri nove tvornice revitaliziranog Imunološkog zavoda vrijednog oko 90 milijuna eura. 

Odabran je najpovoljniji ponuđač i kada Vlada da suglasnost, krenut će se u realizaciju.

- Relativno lako je održavati nešto, malo teže unaprjeđivati, najteže je graditi. Kad smo se doveli u situaciju, kad smo došli u situaciju da zapravo Imunološki ne radi ništa i kad morate ispočetka nešto organizirati, onda je to pionirski posao, rekao je Vedran Čardžić, ravnatelj Imunološkog zavoda.

- Smatram da je imunološki zavod naše nacionalno blago zbog važnosti biotehnologije u današnjem svijetu. Svjedočili smo jednoj pandemiji u kontekstu održivosti i buduće otpornosti, moramo razmišljati o budućim ugrozama. Imati jednu tvornicu virusnog cjepiva, biotehnološku tvornicu relevantnu kakav je imunološki nekad bio znači jako puno, rekao je Vili Beroš, ministar zdravstva.