Raguž: Strategija EU-a za otoke pomoći će Hrvatskoj

Ostanak stanovnika na hrvatskim otocima i pokušaj doseljavanja ljudi na njih bit će prioritet hrvatske vlade u nadolazećim godinama, u čemu će joj pomoći nova Strategija Europske unije za otoke, rekla je državna tajnica Zrinka Raguž.

Zrinka Raguž, zadužena za regionalni razvoj Hrvatske i korištenje fondova EU-a, boravila je u petak u ciparskom gradu Pafosu. Ondje je Europska unija predstavila dvije nove strategije, jednu za otoke, a drugu za obalna područja.

Zahvaljujući njima bi se iz postojećih fondova jače financirali projekti poput brodskog povezivanja otoka, izgradnje škola i vrtića, priuštivog stanovanja, zaštite okoliša i kulturnih dobara ili gradnje vjetroelektrana. 

- Te dvije strategije će doprinijeti odgovoru na sve izazove koji su nažalost jednaki na svim otocima. Kako onim hrvatskim, kojih je 52 naseljeno sa 127.000 stanovnika, preko Malte i Cipra, do možda nekih manjih otoka u Švedskoj ili Irskoj, rekla je državna tajnica u razgovoru za Hinu u Pafosu.

U tom primorskom gradu bila je na konferenciji nazvanoj "Jačanje otoka i obalnih zajednica u Europskoj uniji", a kojom su formalno uvedene dvije strategije u blok od 27 zemalja.

Otočne zemlje Cipar i Malta već su neko vrijeme tražile da se posebna pozornost posveti otocima zbog visokih troškova prijevoza i stanovanja, prekomjernog turizma i klimatskih promjena koje ugrožavaju život na njima. U tome su im se pridružile zemlje poput Hrvatske i Grčke.

Raguž je prije tri tjedna sudjelovala na neformalnom ministarskom sastanku u Nikoziji, glavnom gradu Cipra, gdje se raspravljalo o strategiji za otoke.

- Zemlje koje nemaju otoke nisu bile protiv. One su samo povezivale odnos prema otocima sa drugim posebnim područjima unutar svojih zemalja, izjavila je državna tajnica, rođena u Dubrovniku, okruženom s više otoka.

Predsjednica Europske komisije Ursula Von der Leyen bila je obećala uoči svog novog mandata da će se sustavno pozabaviti problemom otoka od 2025. do 2029., a geopolitička neizvjesnost dodatno je istaknula stratešku važnost otoka i obala na periferiji EU-a.

Uvođenjem strategija za otoke i obalne zajednice neće nastati novi fond EU-a kojim bi se financirala tamošnja područja, ali kada zemlje budu predstavljale u Bruxellesu projekte za sufinanciranje, bit će veća vjerojatnost da će im novac biti odobren budu li se njime rješavala pitanja zapošljavanja, stanovanja, javnih usluga ili zaštite okoliša na otocima i obali.

Hrvatska je prije četiri mjeseca već uvela Zakon o otocima.

- Njegov cilj je ostanak otočanina na otoku, naglasila je Raguž.

Vlada je uvidjela da otoci imaju trajne razvojne poteškoće zbog prometne izoliranosti, demografskog pada, većih troškova života i poslovanja pa poručila da imaju pravo na posebne razvojne mjere i financiranje.

- Sada imamo i jednu strategiju postavljenu od strane Europske unije pa bi financiranje trebalo biti lakše, operativnije i fleksibilnije, rekla je Raguž.

Županije i JLS definiraju prioritete

Lokalne vlasti i županije će definirati prioritete, odnosno vidjeti što im treba na otoku, u okvirima prioriteta Europske unije. Znat će na koliko novca mogu računati iz fondova EU-a te će ih koristiti za ono što im treba.

Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, već je stavila na raspolaganje Hrvatskoj 150 milijuna eura isključivo za financiranje projekata na otocima u aktualnom razdoblju od 2021. do 2027. Trenutno se vode pregovori oko proračuna EU-a za iduće sedmogodišnje razdoblje pa je nepoznato koliko će tada biti novca dostupno u tu svrhu.

Raguž, međutim, kaže da uvođenje europske strategije znači da će biti novca i dalje.

- Meni je drago što je sad u principu istaknuto da će otoci, ali i obalne zajednice, imati svoje mjesto i u sljedećoj omotnici, rekla je. 

Raguž smatra da je Hrvatskoj potrebna diverzifikacija gospodarstva jer je ovisna o turizmu.

- Ne znamo što se može sutra dogoditi. Mislim da sve politike, ne samo otočne, već idu u smjeru većih ulaganja u energetiku, rekla je. Vjeruje da bi postavljanje solara ili korištenje obnovljivih izvora energije, poput mora ili Sunčeve energije, pridonijelo tom cilju.

- Otoci imaju veliki potencijal i za poljoprivredu, odnosno za ruralni razvoj. Tako da vjerujem da će i u tom sektoru doći do zamaha, poručila je.