Ima li Europa viziju za svijet koji se mijenja?

Europa se nalazi pred strateškim pitanjem može li preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost i istodobno smanjiti gospodarsku ovisnost o velikim svjetskim silama. Da bi Europa trebala biti spremna za nesigurniji svijet, naglasila je danas predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u govoru o stanju Unije i zauzela za novu europsku sigurnosnu arhitekturu.

Emisiju "Otvoreno" možete pogledati ovdje:

Govor predsjednice Europske komisije Ursule van der Leyen više bi se mogao označiti kao menadžerski, nego liderski, rekao je u HTV-ovoj emisiji "Otvoreno" Joško Klisović, međunarodni tajnik SDP-a. U ovom političkom trenutku tražio je više neku viziju razvoja Europske unije. Možda postoje, kazao je, tek neki elementi i poruke, ali ne i kompletna vizija.

- Koliko su trenutačni lideri Europske unije bezidejni pokazuje i to da su smislili da će osnovati europski forum, skupinu intelektualaca koja bi trebala osmisliti budućnost Europe. To je ono što očekujemo od naših lidera koji su izabrani. Ali to, nažalost, nismo dobili. To je, prema mom mišljenju, jedna velika praznina ovoga govora, izjavio je. 

- To se nastavilo iz prethodnog govora prošle godine, kada se neka strateška autonomija bila pojavila kao neka sintagma kojoj treba težiti. Sada se pokazalo da nemamo niti tehničkih, niti financijskih, niti političkih kapaciteta da provedemo takvu autonomiju, iako pokušavamo u najboljoj namjeri, kazao je Klisović.

Europska unija teško se, kazao je, uspijeva usuglasiti oko ozbiljnih pitanja. Način donošenja odluka u Europskoj uniji jedno je od temeljnih pitanja koja se moraju razriješiti prije nego krenemo dalje s projektom, rekao je. Naglasio je da  u mnogim državama članicama pobjeđuju stranke koje više naglašavaju suverenizam svojih vlastitih država nego zajedničku europsku perspektivu.

- Očigledno prvo trebamo proći dubinsku reformu u Europskoj uniji, a za tako nešto prvo je potrebna vizija, kazao je Klisović i dodao da su izbori u svim državama članicama ili za Europski parlament neki pokazatelj što Europljani žele.

- Ako hoćemo stvarno biti faktor i u svijetu, ali ako hoćemo da i nama bude bolje, onda moramo vidjeti kako produbiti suradnju u Europskoj uniji na raznim područjima. Evo sad se pojavljuje područje sigurnosti, kao i međunarodne konkurentnosti, kao jednog od ključnih za opstanak Europske unije, izjavio je Joško Klisović.

Ursla von der Leyen kazala je da je bila zgrožena slikama sprovoda ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu. Ivo Lučić, rektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman" rekao je da ne misli da će biti nekih bitnih i većih posljedica za Srbiju.

- Mi mislimo da Srbija želi ući u Europsku uniju i da Srbija ide tim putem. Ja u to nisam siguran. Kao što nimalo nisam iznenađen sa svim tim što se događalo u Beogradu, sa sprovodom, načinom organiziranja, odnosa prema ratnom zločinu, prema Mladiću. Ono što je na neki način ipak bilo iznenađenje, to je bila reakcija Europske unije na samome početku, u vrijeme sprovoda. Svi drugi su to prešutjeli, čak su pokušavali opravdati Srbiju da to nije bio državni sprovod. Sada je Ursula von der Leyen rekla da je ona zgrožena time, kazao je Lučić.

- Rekla je da je mir u Europi ugrožen, što je točno. Spomenula je rusku agresiju, odnosno ruski agresorski rat protiv Ukrajine koji i dalje bjesni i prijeti europskim zemljama. Dakle, sve je to točno. Ali kad je spomenula Mladića i Srbiju, onda je rekla da sve žrtve ratova na području bivše Jugoslavije zaslužuju da ih se sjećamo, a sve njihove obitelji zaslužuju naše suosjećanje, rekao je Lučić i naglasio kako je spomenula ratove u bivšoj Jugoslaviji.

- Nije nazvala sadašnju agresiju Rusije na Ukrajinu ratom u bivšem Sovjetskom Savezu. Dakle, to su potpuno drugi standardi, potpuno druge definicije. Tu se vidi odnos, po mom mišljenju, i prema Srbiji. Dakle, iz nekog razloga, vjerojatno računajući da će na taj način privući te neke proeuropske snage u Srbiji, oni zatvaraju oči pred onim što se događa u Srbiji, popuštaju, čine ustupke koji su apsolutno neprihvatljivi. Međutim, ne vidim ja čak da i to od toga ima koristi, jer Srbija jednostavno ima svoj put, svoj pravac, svoju politiku, i sigurno Europska unija nije na prvom mjestu, kazao je Lučić.

Povjesničara Tvrtka Jakovinu s Filozofskog fakulteta u Zagrebu ne čudi da je sprovod ratnog zločinca Mladića predvodio patrijarh Porfirije. U vrijeme dok je patrijarh Porfirije bio mitropolit zagrebačko-ljubljanski pozivao je na dijalog i pomirenje. Jakovina ističe da je Porfirije predstavnik jedne političke organizacije jer je, kako kaže, svaka vjerska organizacija politička organizacija.

- Nacionalne crkve su par excellence političke organizacije. On je igrao jednu ulogu, i sad igra jednu ulogu, i to je bilo, ja bih rekao, za očekivati. Jedino je postojala nada, možda, da će se čitava zemlja, pa onda i institucije te zemlje, pokušati mijenjati. To se nije dogodilo. Čitava politika zapravo izgleda na jedan način i mislim da u tom smislu sukladno djeluje i Srpska pravoslavna crkva i vodstvo srpske države, kao što je to najčešće bilo kroz povijest, rekao je.

- Oni koji su željeli benevolentno tumačiti taj pogreb rekli su da se okupilo 15-ak tisuća ljudi, rekao je Jakovina i dodao da se ondje niti ne može okupiti bitno više, ali je potrebno sagledati i to da je cijeli dan trajao defile, pa je ukupan broj ljudi koji su se pojavili na sprovodu veći.

U izvještaju Ursule von der Leyen Srbija je, kaže Jakovina, dobila više mjesta nego što su dobile sve druge zemlje koje pretendiraju na članstvo i koje se sada trude postati članice. Tako ona nije spomenula ni Crnu Goru, Moldaviju ili Ukrajinu.

Nije sve bilo negativno u tom govoru, rekao je i spomenuo poziv Kanadi da postane prva pridružena članica Europske unije.

Osvrnuvši se na govor Ursule von der Leyen Davor Ivo Stier, zastupnik u europskom parlamentu (HDZ) kazao je da se među reakcijama moglo čuti kako su neki koncepti već ponovljeni, autonomni put EU u svijetu i potreba smanjenja ovisnosti koje ima.

- Kada pogledate ovo pitanje pridruženog članstva s Kanadom, još je nejasno što će sve to obuhvatiti, kazao je. Dodao je da već postoji ugovor EU s Kanadom o slobodnoj trgovini koji se tek privremeno primjenjuje, jer ga deset država članica još nije ratificiralo.

- Imamo i najavu predsjednice Komisije o paketu mjera za izvanredne situacije, kao što je bila ova migrantska kriza na Ceuti. Međutim, koje elemente će imati taj paket, o tome nije ništa rekla, rekao je.

Osudila je, kaže, vojne počasti na sprovodu ratnom zločincu Ratku Mladiću, međutim, nedostajalo je ono dalje. Ako je rekla da u EU nema mjesta za one koji veličaju Ratka Mladića, trebalo je još dodati da nema niti europskih sredstava za njih. Prema tome, rekao je, bilo je dosta najava, nekih inicijativa, ali nisu razrađene.

Slaže se s tim da EU mora sklapati neke nove saveze. I ovo s Kanadom ide u tom smjeru, rekao je Stier, ali i podsjetio da su se već sklapali sporazumi s s drugim državama. Istaknuo je i da je Europa, što se tiče kritičnih materijala u 80% ovisna o Kini i da to želi smanjiti.