Ravnatelji srednjih škola: Online nastava je ostavila posljedice na učenicima

U srednjoškolske klupe sjelo je 145 tisuća učenika. Osamdeset posto srednjoškolaca u prvom razredu upisalo je škole koje su bile njihov prvi izbor. Među njima su Gimnazija Andrije Mohorovičića u Rijeci, Škola za dizajn, arhitekturu i održivi razvoj u Splitu te Obrtnička škola u Osijeku. Kvalitetu srednjoškolstva komentirali su za "Studio 4" ravnatelji škola u Osijeku, Rijeci i Splitu. 

Neke od najtraženijih škola primile su i do devet puta više prijava nego što mogu primiti kandidata, jedna od njih je i Gimnazija Andrije Mohorovičića u Rijeci s 479 prijava na 72 upisna mjesta. Ravnatelj gimnazije, Heny Ponte, objasnio je zašto su toliko traženi.

- Mi smo poznati po uspjesima na natjecanjima i učenici koji završavaju našu školu upisuju željene fakultete, mislim da je to osnovno zašto učenici dolaze kod nas. Drugo je odnos između nastavnika i učenika koji je jako bitan u odgojno-obrazovnom procesu, rekao je Ponte.

Ravnateljica Obrtničke škole u Osijeku Maja Zorić opisala je kako se učenici koji završe njihovu školu snalaze na tržištu rada.

- Naši učenici većinom već od trećeg razreda srednje škole znaju gdje će raditi, pogotovo oni koji su bili uspješni i trudili se na praktičnoj nastavi. Najčešće je to kod poslodavca kod kojeg su i obavljali praktičnu nastavu. Dosta zanimanja je deficitarno, to su stolari, mesari, autolakeri, za njih ima puno mjesta na tržištu rada, pojasnila je Zorić.

Važnost razmjene iskustava

Ravnateljica Škole za dizajn, grafiku i održivu gradnju u Splitu Sela Tecilazić rekla je da su za učenike važne i izvan nastavne aktivnosti za školski uspjeh.

- To je jedna od najvećih kvaliteta naše škole. Mi se možemo pohvaliti da smo dobitnici Erasmus akreditacije u trajanju od četiri godine, pa smo samim time dobili na dodatnoj vrijednosti da naši učenici mogu odlaziti u bilo koju europsku zemlju koja je dio tih programa, ali i isto tako da možemo primati učenike kod nas u školu i u toj razmjeni iskustava, kako ljudskih, kako stručnih, velika je kvaliteta strukovnog obrazovanja, rekla je Tecilazić.

Ponte je naglasio kako učenicima treba određeno vrijeme da se naviknu na srednju školu.

- Učenici dolaze s različitim razinama znanja koji upisuju našu školu, više manje su sve odlični učenici. Veliki je prijelaz iz osnovne u srednju školu, u osnovnoj školi oni su ondje najstariji, a u ovdje su najmlađi i najmanji, pa im treba određeno vrijeme da se priviknu na naš sustav, ali to se do kraja prvog polugodišta sve riješi, opisao je Ponte.

Zorić je naglasila da je interes učenika za obrtnička zanimanja velik.

- Za neka zanimanja imamo vrlo velik interes, klasično svake godine za zanimanje frizer imamo jako veliki interes, toliki da ne mogu svi ni upasti u našu školu. Velik je interes za fotografe i pedikere, a učenici se vrlo rado opredjeljuju i za stolare i autolakere. Mesari, pekari i krojači imaju manji interes učenika. To su i deficitarna zanimanja, tržište rada ima potrebe za takvim učenicima, a učenici se rjeđe opredjeljuju za njih.

Promjena interesa učenika

Tecilazić je dodala kako se interesi učenika mijenjaju i prate sve promjene u društvu.

- Prije 30 godina smo bili mala grafička škola i imali smo također neka deficitarna zanimanja u području graditeljstva. Grafika se snažno razvijala, izumom interneta i pojavom tehnologija mi smo ušli u potpuno novu oblast IT sektora i u  zanimanjima poput web dizajnera, medijskog tehničara, web programera, interes je velik je iznimno velik jer su potrebe društva išle u tom smjeru i mi smo to kao škola prepoznali i omogućili učenicima školovanje.

S druge strane, Tecilazić tvrdi kako je paradoksalno što država uvozi velik broj građevinskih radnika, a u školi također obrazuju deficitarna zanimanja poput zidara.

- Mijenja se interes sa zidara na montera suhe gradnje, kurikularnom reformom će se objediniti sva deficitarna građevinska zanimanja i nadamo se da će tada interes za njih koji je sada smanjen, biti veći, jer će društvo prepoznati samozapošljivost i veliku profitabilnost tih zanimanja kao što je prepoznalo u grafičkoj struci koja je evoluirala u informatičku, pojasnila je Tecilazić.

Dodala je i kako je teško pronaći kvalitetne profesore koji će predavati učenicima predmete vezane uz IT sektor, jer su im plaće daleko veće u ostalim područjima.

S druge strane, za učenike su suradnje obrtničkih škola s obrtnicima ključne u njihovom razvoju.

- Suradnja koju mi imamo s obrtnicima je jako važna zato što se veliki dio nastave provodi u radnom procesu s obrtnicima, odnosno naši učenici svaki drugi tjedan odlaze na praktičnu nastavu kod poslodavca. Iznimno nam je bitna dobra suradnja s poslodavcima i poslodavci koji su spremni i voljni uzeti naše učenike na izobrazbu. Obrtnici se uključuju i u promociju zanimanja, sudjeluju i u upisima u školu, a na kraju naše učenike i zapošljavaju, istaknula je Zorić.

Online nastava ostavila posljedice na učenicima

Ravnatelji se slažu kako je online nastava ostavila vidljive posljedice na učenicima. 

- Ove dvije, tri generacije koje su osnovnu školu završile pod online nastavom, bilježimo veći broj nekih poteškoća socijalnih, gdje se vidi da stručne službe škole nisu mogle biti dovoljno aktivne u pronalaženju rješenja. Online nastava je dobra, ali uvijek u kombinaciji sa živom riječi profesora, rekla je Tecilazić.

S njome se složio i ravnatelj Ponte.

- Možda najviše sad dolaze do izražaja neki psihički problemi kod učenika koji su posljedica online nastave. Online nastava je bila najmanje zlo, bila je jedino što je bilo moguće u to doba, a učenici dolaze sada manje socijalizirani, s manje predznanja, s manje radnih navika nekih. Mi ove godine na državnoj maturi prvi puta nismo imali nijednog učenika koji je 100 posto riješio maturu. Očito se vidi loše predznanje, za maturu se spremate četiri godine, a ne zadnjih mjesec dana, rekao je Ponte i zaključio kako je iz tog razloga važna dobra priprema za maturu i tržište rada.