Smanjen broj psihijatara i povećan broj mentalnih poremećaja

O mentalnom zdravlju mladih važno je govoriti, posebno ovih dana kada su mediji prepuni strašnih informacija iz susjedne Srbije. Posljednjih godina u našoj zemlji, kao i posvuda u svijetu, zabrinjava porast broja psihičkih poremećaja u dječjoj dobi. Gotovo 50 tisuća djece ima neku mentalnu bolest. Zbog kroničnog nedostatka dječjih psihijatara i psihologa sve su duže liste čekanja. Splitska bolnica zapošljavanjem mladih liječnika pokušava odgovoriti na ovaj gorući problem.

Nakon prometnih nesreća samoubojstvo je drugi po učestalosti uzrok gubitka djetetova života.

- Ta samoubojstva imaju svoju krivulju, nekada je to 20, nekad manje, ali saznajemo s trena, od kolega koji dežuraju da imaju pacijente s pokušajima samoubojstva, a to su pozivi u pomoć, kaže prof. dr. sc. Aida Mujkić, predsjednica Hrvatskog pedijatrijskog društva.

Jer svakodnevna opterećenja počinju sve ranije. Pritisak škole, roditelja, trenera, iskrivljena slika života na društvenim mrežama.

- Događa se ono što ja vidim u zadnje vrijeme da djeca sama signaliziraju početak svoji poteškoća, ako možemo staviti u neke okvire jako je depresivni pomak, najčešće se vidi u toj dobi, dodaje specijalistica dječje i adolescentne psihijatrije KBC-a Split, dr. Maja Roguljić.

- Ta se granica pomaknula, prije su to bila djeca u pubertetu, sada je to 5., 6. razred, dakle već djeca od 10 godina to razvijaju, nastavlja dr. Anđela Kovačević.

Nedostatak osoblja

- Imamo veliki nedostatak psihijatara, osobito dječjih, ako treba pregled, jako dugo se čeka i onda se čovjek pita koliko je učinkovita terapija koju će pacijent dobiti nakon 5 ili 6 mjeseci, nakon što je problem uočen, upozorava Mujkić.

KBC-u Split gravitiraju mladi pacijenti s mentalnim poremećajima od Dubrovnika do Zadra. Imaju samo dvoje dječjih psihijatara, pritisak je golem.

- Radimo kroz dvije ambulante i dnevnu bolnicu od srpnja, u jednoj je pregledano 700, u drugoj 500 pacijenata, a kroz dnevnu bolnicu prošlo je 1800 djece; nastojimo svima pomoći, kaže doktorica Kovačević.

U splitskoj bolnici uskoro se otvara i Centar za neurorazvojne poremećaje. Reakcija je to na činjenicu da više od 20 posto djece ima neku kroničnu bolest, što što nosi rizik od pojave mentalnih bolesti.

Voditeljica Odijela za psihologiju, edukaciju i rehabilitaciju Klinike za dječje bolesti KBC-a Split Irena Mišetić naglašava povezanost kroničnih bolesti i mentalnih poremećaja.

- To mogu biti djeca s dijabetesom, epilepsijom, bolestima crijeva, a podaci govore da djeca s epilepsijom mogu razviti 5 posto veću vjerojatnost za mentalni poremećaj u odnosu na zdravu djecu, a u porastu je broj djece s neurorazvojnim poremećajima u koje se ubraja ADHD, intelektualne poteškoće i poremećaj učenja, tvrdi.

U Hrvatskoj gotovo 50 tisuća djece ima mentalne poteškoće, a dječjih psihijatara samo je 46.