Rezultati projekta BrAIn - temelj za novi pristup obrazovanju u doba AI

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu predstavljeni su rezultati istraživanja 'Korištenje digitalne tehnologije i dobrobit djece i mladih' koje su proveli Carnet i Hrvatsko katoličko sveučilište. Projekt bi trebao postaviti temelje za novi kurikul i pristup obrazovanju u vrijeme ubrzanog razvoja umjetne inteligencije.

Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs rekao je u petak na predstavljanju rezultata projekta BrAIn da tim projektom Hrvatska želi postaviti temelje za novi kurikul i pristup obrazovanju u vrijeme ubrzanog razvoja umjetne inteligencije.

- Umjetna inteligencija može pomoći nastavnicima i učenicima, ali nikada ne smije zamijeniti učitelja. Cilj je naučiti sve sudionike obrazovnog sustava kako odgovorno koristiti tehnologiju i prepoznati razliku između točnih i netočnih informacija, rekao je Fuchs.

Dodao je da je Hrvatska među prvim državama koje sustavno razvijaju kurikulum za korištenje umjetne inteligencije u obrazovanju, a projekt se provodi u suradnji s Hrvatskom akademskom i istraživačkom mrežom CARNET i Hrvatskim katoličkim sveučilištem.

Puljiz: Tehnologija nije ni rješenje niti problem, ona je alat

Projekt BrAIn, vrijedan oko 16 milijuna eura, pokrenut je da bi se istražilo kako digitalne tehnologije i umjetna inteligencija utječu na dobrobit djece i mladih te kako ih odgovorno uključiti u obrazovni sustav, istaknuo je pomoćnik ravnatelja CARNET-a za umjetnu inteligenciju Juraj Bilić. 

- Tehnologija nije ni rješenje niti problem, ona je alat. Način na koje ćemo je koristiti u obrazovanju ovisi o našim odlukama, našim politikama i suradnji svih dionika u sustavu, kazao je ravnatelj CARNET-a Hrvoje Puljiz.

Istraživanje je provedeno u 46 škola (24 osnovne i 22 srednje) iz 16 županija koje sudjeluju u projektu BrAln, u razdoblju od siječnja do svibnja 2025., kombinacijom kvantitativne i kvalitativne metodologije. U anketnom dijelu sudjelovalo je ukupno 3913 učenika, 924 roditelja/skrbnika te 382 nastavnika, a u 92 fokus grupe 299 učenika, 51 roditelj/skrbnik i 128 nastavnika te su provedeni intervjui s 23 stručna suradnika i 22 ravnatelja.

Na temelju rezultata istraživanja izrađene su preporuke za učenike, roditelje, nastavnike i škole.

Preporuke naglašavaju važnost kritičkog razmišljanja, zaštite privatnosti, sprječavanja elektroničkog nasilja te pronalaženja ravnoteže između digitalnog i svakodnevnog života. Njihov je cilj pomoći školama i obiteljima da koriste prednosti digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije, uz istodobno smanjivanje rizika i očuvanje dobrobiti djece i mladih.

Učenici se tehnologijom koriste za zabavu, rjeđe za školu

Rezultati pokazuju da učenici digitalne tehnologije dominantno koriste tijekom dana, više od tri sata, za gledanje sadržaja, korištenje društvenih mreža, slušanje glazbe, igranje igrica i komunikaciju. Učenici osnovnih škola, njih 31,1 posto najviše gleda, sadržaje, a srednjoškolci društvene mreže - 40,9 posto.

Gotovo svaki drugi učenik koristi alate umjetne inteligencije, a procjenjuju da ih koriste oko sat vremena dnevno. U osnovnim školama oko 26 posto učenika ih koristi gotovo svaki dan za učenje, dok je u srednjim školama taj udio između 40 i 50 posto.

Učenici kao prednosti umjetne inteligencije navode brži pristup informacijama, lakše pronalaženje sadržaja i pomoć pri učenju. Istodobno prepoznaju i rizike poput netočnih informacija, smanjenja samostalnosti, varanja ili smanjenja kreativnosti.

Također, 72,4 posto učenika osnovnih škola kazalo je da digitalne uređaje koriste prije spavanja, a prije spavanja koristi ih čak 88,4 posto srednjoškolaca.

Roditelji najviše zabrinuti zbog pretjeranog oslanjanja djece na AI, mnogi nastavnici žele dodatne edukacije

Roditelji imaju podijeljena mišljenja o korištenju digitalnih tehnologija u obrazovanju - iako prepoznaju da tehnologija može pomoći u učenju, izražavaju zabrinutost zbog pretjeranog oslanjanja na umjetnu inteligenciju, smanjenja kritičkog mišljenja i kreativnosti kod djece.

Važnost kontinuirane edukacije svih sudionika obrazovnog sustava

Najveće brige roditelja odnose se na izloženost djece nasilnim i štetnim sadržajima, dezinformacijama, sigurnost osobnih podataka te razvoj problematičnih navika korištenja tehnologije. Kao najvažniji oblik roditeljskog nadzora navode razgovor s djecom o korištenju tehnologije.

Nastavnici digitalne tehnologije najčešće koriste za pripremu nastavnih materijala, prezentacije i organizaciju nastave, primjerice za generiranje ideja ili materijala. Na nastavi i u radu s učenicima često ili vrlo često aplikacije temeljene na umjetnoj inteligenciji koristi 9,4 posto nastavnika OŠ, 14,7 posto nastavnika gimnazijskih programa te 22,5 posto nastavnika strukovnih programa.

Kao prednosti tehnologije navode veću motivaciju učenika i interaktivnost nastave, dok među najvećim izazovima ističu netočnost informacija, mogućnost neetičnog korištenja i smanjenje samostalnog rada učenika. Istraživanje je također pokazalo da mnogi nastavnici žele dodatne edukacije o korištenju umjetne inteligencije, posebno one prilagođene različitim razinama digitalnih vještina.

Ravnatelji škola tehnologiju vide kao alat koji može unaprijediti organizaciju rada škole, administrativne procese i personalizirano učenje. Smatraju da digitalna tehnologija može povećati motivaciju učenika i učinkovitost nastave, ali upozoravaju i na potrebu jačanja digitalne pismenosti i kritičkog mišljenja kod učenika.

Također naglašavaju važnost kontinuirane edukacije svih sudionika obrazovnog sustava.