Vjesnikov neboder: Izbor metode rušenja i sigurnosni izazovi

Na natječaj za uklanjanje požarom teško oštećenog Vjesnikova nebodera stiglo je 18 ponuda, a većina se odnosi na mehaničko rušenje zgrade. Procijenjena vrijednost radova kreće se od 1,8 do 5,5 milijuna eura. Izvođač bi trebao biti odabran do sredine siječnja. Koji će kriteriji biti presudni pri odabiru izvođača radova i tehnologije uklanjanja i može li Vjesnikov neboder izdržati do početka i završetka rušenja?

18 ponuda za uklanjanje Vjesnika

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine zaprimilo je 18 ponuda za uklanjanje požarom oštećenog Vjesnikova nebodera, od ukupno 34 zatražene informativne ponude. Nakon provedene analize, s dijelom gospodarskih subjekata pokrenut je pregovarački postupak nabave.

Državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Tonči Glavinić istaknuo je kako su ključni kriteriji pri odabiru izvođača rok uklanjanja radi što bržeg vraćanja Slavonske avenije u puni promet, te cijena radova s obzirom na to da se financiraju iz državnog proračuna.

Dodao je da i mehaničko rušenje i miniranje zahtijevaju značajne pripremne radove, čije trajanje ovisi o ponuditelju, zbog čega će rok izvođenja imati važnu ulogu u bodovanju ponuda.

Miniranje ili mehaničko rušenje

Profesor Mario Dobrilović s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu istaknuo je da je glavna prednost miniranja njegova brzina jer samo miniranje traje svega nekoliko sekundi, a rušenje objekta traje od jedne do dvije minute, nakon čega odmah može početi uklanjanje materijala.

Govoreći o sigurnosti, naglasio je da su rizici pri miniranju minimalni ako se postupak provede stručno i uz poštovanje svih propisanih mjera zaštite.

Dodao je i da je miniranje uvijek bilo jeftinije od mehaničkog rušenja.

Opasnost od nevremena

Izvanredni profesor Građevinskog fakulteta u Zagrebu i član Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo Mario Uroš naglasio je kako je osnovni zaključak stručnog izvješća, izrađenog u svega pet dana, bio da se Vjesnikov neboder mora ukloniti što je prije moguće zbog sigurnosnog rizika za okolni kvart i prometnicu Slavonsku aveniju.

Istaknuo je da je na zgradi uspostavljen stalni monitoring koji traje do danas, a pratit će se i do samog rušenja.

Prema njegovim riječima, praćenje pukotina pokazuje da se one zasad ne šire, što znači da je "neboder takav kakav je bio i nakon požara što znači da je on relativno u stanju koje je održivo".

Ipak, upozorio je da produljenje vremena prije uklanjanja povećava rizik jer se u neboderu i dalje nalaze velike količine materijala, stakla i dijelova fasade koji zbog izloženosti vjetru mogu predstavljati dodatnu opasnost. 

Uroš je istaknuo opasnost od olujnih vjetrova, koji bi mogli raznijeti materijal, dijelove fasade i inventar iz unutrašnjosti nebodera, čime bi ugrozili ne samo neposrednu okolinu nego i šire područje.

Upozorio je i na mogućnost manjih potresa, koji se možda ne bi ni osjetili, ali bi mogli dodatno narušiti već oštećenu konstrukciju i dovesti do parcijalnog urušavanja.

Osvrnuo se i na mogućnost mehaničkog uklanjanja nebodera, pri čemu bi se na vrh zgrade postavio bager koji bi postupno uklanjao njezine dijelove.

Objasnio je da takve metode nastoje imati što manji utjecaj na samu konstrukciju te da bageri pritom ne bi bili izravno oslonjeni na zgradu, nego bi se nalazili na kranovima ili dizalicama.

Ipak, upozorio je da bi se i u tom slučaju vibracije prenosile na konstrukciju.

- Možda ljudi ne bi bili izravno u opasnosti, ali bi i dalje postojala mogućnost urušavanja, istaknuo je, dodavši kako bi pri mehaničkom uklanjanju bilo nužno koristiti tehnike koje stvaraju što manje vibracija.

Sigurnost - ključni kriterij

Glavinić je naglasio da je sigurnost okolnih zgrada i prometa ključni kriterij pri odabiru metode i izvođača rušenja Vjesnikova nebodera.

- Bilo da je riječ o miniranju ili strojnim metodama – dijamantnom rezu, uklanjanju dohvatom ruke, letećim bagerima – sve metode podrazumijevaju ojačanje konstrukcije i pripremne radove, a odgovornost za sigurnost snosi izvođač i razrađena je u projektnoj dokumentaciji, objasnio je.

Istaknuo je kako je posebno važno zaštititi okolne stambene zgrade, prometnicu i dijelove Vjesnikova kompleksa koji nisu oštećeni, uključujući press-centar i uredske prostore ministarstva te zgrade obnovljene tijekom 2023. godine.

Dobrilović je objasnio da, ako dođe do miniranja, evakuacija stanara u okolnim zgradama neće biti potrebna jer će se uspostaviti sigurnosni perimetar unutar kojeg će se provoditi radovi.

- Štitimo, presvlačimo svaki element koji se minira kako bismo spriječili razbacivanje materijala, a okolne zgrade dodatno štitimo zavjesama i skelama. Postoje i druge metode zaštite koje su predmet projekta, rekao je Dobrilović.

Osvrnuo se i na pitanje vibracija:

- Što se tiče prijenosa vibracija bušenjem ili miniranjem, naše iskustvo pokazuje da utjecaja neće biti. Monitoring već postoji i omogućuje praćenje pukotina u stvarnom vremenu. Za zaštitu okolnih objekata koristimo posteljice koje smanjuju pojačane vibracije. Osim toga, zgrada se ne ruši kao stablo, nego se lomi u zraku, što dijeli masu i dodatno smanjuje rizik, rekao je.

Podsjetio je i na iskustvo sličnih zahvata:

- U Splitu smo rušili zgrade na Dioklecijanov vodovod, antički vodovod koji je bio ispod platoa na koji su pale zgrade.

Vjesnik ne zadovoljava standarde

Državni tajnik Glavinić istaknuo je kako je zgrada Vjesnika građena prema starim propisima koji su imali minimalne uvjete zaštite od požara.

- Ona ne zadovoljava po današnjim propisima sedam temeljnih zahtjeva za građevinu sukladno zakonu o građenju. Građena je davnih dana - 1972. i ona nije zgrada koja zadovoljava osnovne uvjete koji se temelje na zahtjevima za građevinu.

Na pitanje koliko je takvih zgrada u Hrvatskoj, Glavinić kaže:

- Sigurno da ima takvih zgrada. Poslijepotresna obnova pokazala je da zgrade na Donjem gradu koje su građene prije 100 godina i po tadašnjim propisima danas ne zadovoljavaju temeljne zahtjeve za građevinu, rekao je.

Uroš je istaknuo kako su se ljudi nakon potresa 2020. prilično osvijestili u kakvim zgradama žive i da je konstrukcija zapravo važan dio njihove građevine.

- Golem broj zgrada u Hrvatskoj, ali ne samo u Hrvatskoj, slična situacija je svugdje, čak i u zapadnoj Europi, ne zadovoljava današnje kriterije. Više od 60 posto zgrada, kuća ne zadovoljava kriterije, ali to ne znači da bi ih trebalo srušiti ili da su one sada u nekoj velikoj opasnosti. Ali bi ih možda trebalo ili obnoviti ili malo pojačati, istaknuo je.

Što se planira na Vjesnikovoj lokaciji?

Na pitanje o budućoj namjeni lokacije Vjesnika, državni tajnik objasnio je da je kompleks početkom godine proglašen strateškim projektom, a vlada je potkraj listopada poslala ponude suvlasnicima. Požar je zaustavio proces, pa se sada radi na izmjeni elaborata.

Istaknuo je da Vlada planira postati vlasnik cijelog kompleksa, a paralelno s uklanjanjem nebodera priprema se arhitektonski natječaj i određivanje buduće poslovne namjene, pri čemu privatni investitori neće moći preuzeti zemljište.

- Naša ideja je da se u kompleks Vjesnik izmjeste državna tijela koja trenutačno upotrebljavaju prostor u zakupu. Plan je obnoviti zgradu i smjestiti ih tamo. Trenutačno idemo u tom smjeru i razmatramo arhitektonski natječaj te buduću namjenu prostora, zaključio je.

Budućnost Vjesnika: struka traži očuvanje vertikale i javni javni prostor

Na javnoj tribini u Zagrebu raspravljalo se o značenju Vjesnika i budućnosti tog prostora.  

- Arhitekt je nju osmislio na način da je u prizemnom dijelu i izduženom prizemnom djelu je bio tehnološki proces tiskare, a vertikala nebodera je služila za uredske poslove. Dugo je trajala izgradnja, a kada je izgrađena bila je najmodernija poslovna zgrada tada izgrađena na ovim prostorima, kazala je Martina Ivanuš, povjesničarka umjetnosti i konzervatorica.

U neboderu - simbolu novinarstva - bile su smještene različite dnevne novine, tjednici, ženski magazini, sportske novosti, tiskara. Ta se žila kucavica u 2000.-tim godinama počela pomalo gasiti.

- Ova katastrofa koja se dogodila je pokazala da su ti infrastrukturni aspekti, grijanje, instalacije, podzemlje, sve ono što povezuje i što je nekad činilo zgradu najviše kolabrilalo unutar te nebrige, smatra Nikola Bojić, kustos i interdisciplinarni umjetnik.

Još se ne zna na koji će način neboder biti uklonjen ni što će na njegovom mjestu biti. Jedino je sigurno da ono što će se graditi mora biti vezano uz novi generalni urbanistički plan grada Zagreba.

- Namjena koja je tamo predviđena je poslovna, ali u toj poslovnoj namijeni dozvoljena je gradnja društvenih sadržaja. Po mom nekom mišljenju smatram da se treba ostaviti i zadržati vertikala kao naglasak za taj prostor, ali se treba jako ozeleniti i treba formirati javni vanjski prostor koji će biti na korist svih građana grada, istaknula je Suzana Dobrić, arhitektica, urbanistica i članica Odbora za prostorno uređenje Gradske skupštine.

Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine najavilo je otkup Vjesnika. Budućnost prostora i odluka o gradnji prema tome su u rukama države.