Rutte u Zagrebu: Ukrajinska sigurnost naša je sigurnost

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte i premijer Andrej Plenković razgovarali su o vodećim sigurnosnim izazovima, jačanju europske obrane i modernizaciji Hrvatske vojske. Među ostalim, Rutte je na konferenciji za medije izjavio kako je apsolutno uvjeren da američki predsjednik Donald Trump čini prave stvari za NATO.

Rutte je danas u radnom posjetu Hrvatskoj u sklopu turneje po državama članicama NATO-a.

Rutte: Donald Trump čini dobro za NATO

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je da vjeruje da američki predsjednik Donald Trump čini prave stvari za NATO.

Uvjeren je da bez njega članice NATO-a ne bi dosegnule 2 % izdvajanja na obranu niti se dogovorile o izdvajanju 5 % BDP-a za obranu i sigurnost do 2035. godine. To uključuje 3,5 % za obrambene potrebe i 1,5 % za povezane investicije u kibernetičku obranu, kritičnu infrastrukturu i civilnu pripravnost.

Na opetovana pitanja novinara o Trumpovim prijetnjama o zauzimanju Grenlanda, rekao je kako NATO nije u krizi.

- Vjerujem da Donald Trump čini prave stvari za NATO potičući nas sve da trošimo više kako bismo se izjednačili s potrošnjom SAD-a, rekao je Rutte na konferenciji za medije u Banskim dvorima.

- Kada nekoga hvalim, to se temelji na činjenicama, a vjerujem da su činjenice tu, vi se ne morate složiti, izjavio je bivši nizozemski premijer i glavni tajnik NATO-a od listopada 2024.

Hrvatska je u 2025. godini izdvojila 2,08 % BDP-a za obranu.

Premijer Andrej Plenković rekao je da ovako velika transformacija i korak naprijed u pogledu izdvajanja za obranu nije bila zamisliva prije nekoliko godina.

Vlada je donijela odluke o provedbi četiri velika ulaganja u modernizaciju Hrvatske vojske, a ona se odnose na nabavu 44 glavna borbena tenka Leopard 2A8, 18 samohodnih haubica 155 mm CAESAR MK2, 420 teških terenskih kamiona TATRA T-815-7, financiranih putem EU instrumenta SAFE, kao i nabavu četiri protudronska sustava financirana iz proračuna Ministarstva obrane.

Plenković: Ukrajina brani demokraciju, vrijednosti i sigurnost Europe

Plenković je rekao da je Hrvatska kao odgovorna i ozbiljna članica Saveza u ovom trenutku u poziciji da njezine oružane snage participiraju u čak pet misija, s oko 270 pripadnika Hrvatske vojske.

Rekao je da Ukrajina ne brani samo svoju slobodu, nego i demokraciju, vrijednosti i sigurnost Europe.

- Zato je važno da razumijemo da su posljedice te ruske agresije bile više nego očite na cijeli kontinent, na Hrvatsku, na našu energetsku situaciju, imali smo energetsku krizu, na ekonomske pritiske, socijalne pritiske, inflatorne pritiske - sve je to bilo povezano sa širom destabilizacijom kroz koju smo prošli u proteklo vrijeme, rekao je.

Najavio je da će na proljeće 2027. godine Hrvatska po prvi put biti domaćin neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a.

- Hrvatska je snažan i pouzdan saveznik Ukrajine, rekao je glavni tajnik NATO-a, dodavši da Rusija neće odvratiti saveznike u NATO-u da prestanu pomagati Kijevu u gotovo četverogodišnjem sukobu.

Istaknuo je kako je Hrvatska snažan i pouzdan partner Ukrajine te dodao da je Hrvatska od početka ruske agresije u veljači 2022. izdvojila više od 300 milijuna eura za potporu Kijevu.

- Rusija nas želi odvratiti od podržavanja Ukrajine, ali nećemo biti odvraćeni. S obzirom da se Ukrajina suočava s ogromnim pritiskom ove hladne zime, potpora Hrvatske i potpora svih saveznika u NATO-u, važnija je nego ikad, naglasio je u Banskim dvorima.

Plenković je rekao da "SAD ima snažnu želju da stvori preduvjete za mir", ali na mir mora pristati Rusija, "agresor na ukrajinskom teritoriju gotovo pune četiri godine".

- U ovom trenutku imamo problem što Rusija prvo želi dogovor, a onda prekid vatre, kazao je Plenković.

- Cijela koncepcija koalicije voljnih i svega o čemu smo razgovarali prije par dana u Parizu je prekid vatre kao prvi korak, a potom koraci prema mirovnom sporazumu, koji prema našem dubokom uvjerenju i na temelju specifičnog hrvatskog iskustva, s ukrajinske strane nikada ne bi trebali biti takvi da se Ukrajina de iure odrekne svojih okupiranih područja, rekao je premijer.

Ponovio je da za Vladu nije opcija da hrvatski vojnici participiraju na samom teritoriju Ukrajine, ali da će Hrvatska pronalaziti druge načine kako bi pomogla Ukrajini. 

Rutte: Hrvatska je uistinu pravi partner našim ukrajinskim prijateljima

- Od pristupanja NATO-u 2009., Hrvatska je važna članica NATO-a. Značajno doprinosi našoj kolektivnoj sigurnosti, ne samo na istočnom krilu te na zapadnom Balkanu, već i širom cijelog saveza, rekao je Rutte koji se prije blagdana susreo s hrvatskim vojnicima i vojnikinjama koji sudjeluju u NATO-ovoj aktivnosti prednjih kopnenih snaga u Poljskoj.

- Bilo je inspirirajuće vidjeti toliko vojnika i vojnikinja koji provode Božić daleko od svojih obitelji i sve nas čuvaju, rekao je.

Izrazio je zadovoljstvo što je Hrvatska s prvim danom ove godine preuzela nadzor i zaštitu vlastitog zračnog prostora višenamjenskim borbenim zrakoplovima Rafale u sklopu NATO-ovog integriranog sustava protuzračne i proturaketne obrane NATINAMDS-a.

Odgovarajući na pitanja novinara o sigurnosti zračnog prostora NATO-a, Rutte je rekao da je glavni zapovjednik NATO-a za Europu Alexus Grynkewich pokrenuo operaciju "Istočna straža" za zaštitu istočnog krila nakon upada ruskih dronova na teritorije Poljske i Estonije prošle godine. 

Pohvalio je i hrvatsku podršku u kontekstu rata u Ukrajini.

- Hrvatska je od 2022. doprinijela više od 300 milijuna u opremi, helikopterima, zaštitnoj opremi i mnogo više od toga, rekao je.

- Ukrajinska sigurnost naša je sigurnost. Pod vašim vodstvom, predsjedniče Vlade, Hrvatska je uistinu pravi partner našim ukrajinskim prijateljima, poručio je Rutte.

Istaknuo je i ulogu Hrvatske u stabilnosti na zapadnom Balkanu.

Plenković o Grenlandu: Rješenje uz razgovore

Rutte je također poručio da saveznici u NATO-u, osobito članice koje dijele granicu s Arktikom - Sjedinjene Države, Danska, Norveška, Švedska, Finska i Kanada, trebaju zajedno raditi na jačanju sigurnosti Arktika zbog sve aktivnije uloge Rusije i Kine na tom području.

- Svi se slažemo da to mora biti prioritet, rekao je Rutte.

Plenković je istaknuo da svi saveznici trebaju poštovati činjenicu da je Grenland dio Danske.

- Poruka praktičkih svih saveznika i članica Europske unije je ta da se saveznici moraju međusobno poštovati, to uključuje i odnose Sjedinjenih Američkih Država kao najveće zemlje u okviru NATO-a i najutjecajnije sa ostalima. Očito je da postoje zabrinutosti sigurnosnog karaktera na području Arktika pod koji spada i Grenland. Međutim siguran sam da se uz razgovore može pronaći rješenje koje će SAD-u osigurati sigurnost, a Danskoj upravo ono što svi poštujemo, a poštujemo činjenicu da je Grenland dio Danske premda nije u Europskoj uniji, ali je jasno da spada pod njenu nadležnost, rekao je.

Dodao je da je nužan kvalitetan dijalog o ovakvoj situaciji radi globalne sigurnosti. 

Nitko ne zna odakle dron nad Zagrebom

Jedno od pitanja novinara odnosilo se na dron koji je prije četiri godine pao u Zagrebu nakon što je preletio tri članice NATO-a.

Rutte je pohvalio Hrvatsku što je preuzela kontrolu nad svojim zračnim prostorom. Podsjetio je na upade dronova u Poljsku i Estoniju i rekao da je to razlog zašto je glavni zapovjednik NATO-a za Europu Alexus Grynkewich odlučio započeti s pružanjem pune podrške NATO-a u smislu organiziranja istočne straže.

Plenković je rekao da je dron došao s teritorija Ukrajine, da je preletio Mađarsku.

- U tom trenutku nam odgovarajuće službe na mađarskoj strani to nisu signalizirale jer ga nisu ni one dobro vidjele tada jer ga nisu ni očekivale, rekao je Plenković.

Na pitanje s koje točne lokacije iz Ukrajine je dron došao i tko ga je lansirao, premijer je rekao da to "ne znamo ni mi, ne zna ni NATO". 

Naglasio je kako Hrvatska sada raspolaže s višenamjenskim borbenim zrakoplovima Rafale, koji imaju sve sposobnosti koje tadašnji MiG-ovi nisu imali, a to je da u okviru našeg čuvanja hrvatskog neba imamo sposobnost reakcije u praktički maksimalno 15 minuta od bilo kakve dojave.

Rekao je da u odnosu na 2022. godinu Hrvatska raspolaže s višenamjenskim borbenim zrakoplovima Rafale, koji imaju sve sposobnosti koje tadašnji MiG-ovi nisu imali, te da je suradnja dignuta na višu razinu.