Sabor donio novi Zakon o izbornim jedinicama, oporba traži ocjenu ustavnosti

Hrvatski sabor donio je novi Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor koji ne mijenja postojeći izborni sustav, ali u određenoj mjeri mijenja karte izbornih jedinica zbog čega će oko petina birača (22 posto) promijeniti jedinicu u kojoj je sada. Oporbeni saborski klubovi najavili su da će poslati na ocjenu ustavnosti tek usvojeni Zakon o izbornim jedinicama. 

Pogledajte sjednicu Hrvatskog sabora: 

Zakon je dobio potporu 77 zastupnika, 56 ih je bilo protiv. 

Buduće saborske zastupnike, njih 151, hrvatski birači birat će prema postojećem modelu, u 10 izbornih jedinica po 14 zastupnika, osam zastupnika birat će pripadnici nacionalnih manjina, a tri hrvatska dijaspora tj. hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj u posebnim izbornim jedinicama.

Novi Zakon, kako je opetovala Vlada koja ga je predložila, daje jednaku važnost biračkom glasu u svakoj jedinici i udovoljava uvjetima iz odluke Ustavnog suda, koji je u veljači ove godine ukinuo postojeći Zakon o izbornim jedinicama koji prestaje vrijediti 1. listopada ove godine.

Deset novih izbornih jedinica određeno je tako da je broj birača u zakonskom okviru od +/-5 posto, odnosno ni u jednoj od jedinica odstupanja nisu veća +/-2,20 posto. Kao polazište broja birača, u svakoj izbornoj jedinici uzeti su podaci iz registra birača.

Zagreb u tri, umjesto u četiri izborne jedinice

Preslagivanje izbornih jedinica najveću promjenu donosi Zagrebu koji se, umjesto na četiri, dijeli na tri izborne jedinice. Zagreb po novome potpada pod prvu, drugu i šestu izbornu jedinicu.

Prva izborna jedinica obuhvaća središnje četvrti Zagreba, Veliku Goricu i još nekoliko općina.

Druga obuhvaća Bjelovarsko-bilogorsku županiju, južni dio Koprivničko-križevačke te Zagrebačku županiju i istočni dio grada Zagreba.

Treća je, kao i prije, sastavljena od Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-zagorske županije te nekoliko općina u Zagrebačkoj županiji.

U četvrtu izbornu jedinicu spadaju Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska i sjeverni dijelovi Koprivničko-križevačke županije.

Peta, kao i do sada, obuhvaća tri slavonske županije Vukovarsko-srijemsku, Brodsko-posavsku i Požeško-slavonsku te istočne dijelove Sisačko-moslavačke županije.

Šestu izbornu jedinicu čini zapadni dio Zagreba te dijelovi Zagrebačke županije.

Sedma izborna jedinica, ujedno najveća, predstavlja središnju Hrvatsku, odnosno dijelove države s najvećom depopulacijom, cijelu Ličko-senjsko županiju, sjeverni dio Zadarske, dijelove Primorsko-goranske, cijelu Karlovačku te zapadne i sjeverne dijelove Sisačko-moslavačke županije.

Osma uključuje Istarsku županiju, grad Rijeku te određene gradove i općine u Primorsko-goranskoj županiji.

U devetoj jedinici je sjeverozapadni dio Splitsko-dalmatinske, cijela Šibensko-kninska te dijelovi Zadarske županije, koji uključuju i grad Zadar.

U desetoj izbornoj jedinici su Dubrovačko-neretvanska i dijelovi Splitsko-dalmatinske županije.

Benčić: Oporba će tražiti ocjenu ustavnosti zakona

Nakon Vlade, i Sabor je odbio oporbene amandmane da se drukčije poslože neke izborne jedinice, smanji broj zastupnika koje biraju nacionalne manjine, a dijaspori omogući dopisno i elektroničko glasovanje.

Oporba je i danas ponovila svoje nezadovoljstvo konačnim izgledom zakona, procesom i transparentnošću njegova donošenja.

Sandra Benčić (Možemo!) rekla je da se nikada do sada izmjene izbornog zakona nisu donosile na takav bizaran način gdje opozicija nije bila uključena, nije bilo stručne radne skupine, a do danas se ne zna tko su članovi skupine koja ga je izradila.

Posljedica je klasični izborni inženjering u HDZ-ovu stilu, kazala je i najavila da će opozicija podnijeti zahtjev za ocjenu ustavnosti zakona.

Dalija Orešković (Centa) upire prstom u podatak da je u popisu birača 500 tisuća ljudi više nego što imamo odraslih građana pa traži treće čitanje zakona i sređivanje registra birača.

Da je zakon krojen kako odgovara HDZ-u i vladajućoj većini, tvrdi Marijan Pavliček (HS) pitajući se kakve veze imaju Hrvatska Dubica i Karlobag koji su u istoj jedinici, te zašto nije dopušteno dopisno glasovanje?

Vratimo dite materi, poručio je Emil Daus (IDS), navodeći da je 8. jedinica najbolji primjer izbornog inženjeringa. Nema opravdanja da su Matulji u 7., a Bakar i Novi Vinodolski u 8. izbornoj jedinici, rekao je i ustrajao da dva grada ostanu u 7., a Matulji u 8. izbornoj jedinici.

Hrvatski sabor odobrio je u četvrtak da se u HDZ-ove saborske redove vrati Ivan Radić, osječki gradonačelnik koji je iz njih privremeno otišao početkom godine. 

Oporba traži ocjenu ustavnosti tek usvojenog Zakona o izbornim jedinicama

Peđa Grbin (SDP) kazao je da je SDP još i prije zatražio od Ustavnog suda da se očituje kako se ne bi gubilo vrijeme, a sada su i iz Možemo uputili takav zahtjev, što su podržali pa neka Ustavni sud sada radi svoj posao.

- Ono što je ovdje bitno je da ne odugovlače. Imate svoju odluku, imate prijedlog zakona, prijedlog ocjene ustavnosti, gospodo, odradite to što prije kako bi znali po kojim pravilima idemo na izbore, izjavio je Grbin nakon što je zakon izglasan.

Grbin smatra da bi stav Ustavnog suda o o novom prijedlogu trebao biti unaprijed jasan ako će se držati onoga što su rekli u prvoj odluci. "Ali ovo je naš Ustavni sud i tko što zna unaprijed - nitko, rekao je Grbin.

Upitan je li odlučio u kojoj će se on izbornoj jedinici kandidirati - osmoj, šestoj ili prvoj, kazao je da jest, ali da će ta odluka prvo biti na stranačkim tijelima, a tek onda u javnosti.

Sandra Benčić (Možemo!) najavila je da odmah početkom sljedećeg tjedna upućuju zahtjev za ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu. Očekuju brzu i prioritetnu reakciju jer smatraju da je Zakon u izravnoj suprotnosti s onime što je rekao Ustavni sud.

Marijan Pavliček (HS) očekuje da Ustavni sud poništi danas izglasani Zakon jer se pri izradi nije držalo njihovih preporuka.

Ovo je možda i najbitniji zakon u ovom sazivu Sabora jer o njemu ovise buduća parlamentarna većina, nova Vlada, a skrojen je isključivo kako odgovara HDZ-u dok nijedan prijedlog oporbe nije prihvaćen, upozorio je Pavliček.

Činjenica da je ishodište tog zakona u popisu birača koji ne prikazuje stvarno stanje pokazuje da ne može proći na Ustavnom sudu, smatra Pavliček.

Hrvoje Zekanović (HDS), iz redova vladajućih, kazao je da nijedan oporbeni klub, možda osim nekog manjeg, nije izašao s konkretnim prijedlogom kako bi izborne jedinice trebale izgledati.

Jedini prijedlog što se čuo je da Hrvatska bude jedna izborna jedinica, što Mostovci zazivaju, rekao je Zekanović, poručivši im da na europskim izborima, 9. lipnja imaju priliku iskušati se u takvoj izbornoj jedinici. Dodao je da su na prošlim izborima ostali ispod izbornog praga.