Sabor: Kritike na plan usklađivanja zakonodavstva s pravnom stečevinom EU

U raspravi o planu usklađivanja zakonodavstva s pravnom stečevinom EU za ovu godinu oporbeni zastupnici u petak su iznijeli kritiku da im se plan dostavlja u obliku tablice s popisom naziva zakonskih akata bez ikakvog sadržaja, na što je i HDZ-ova Ljubica Lukačić apelirala da se to promijeni.

- Zakonodavstvo EU ima za cilj unaprijediti kvalitetu života njezinih građana, osnažiti pravnu sigurnost te stvoriti stabilno, sigurno i konkurentno okružje za djelovanje gospodarskih subjekata na jedinstvenom europskom tržištu, istaknula je državna tajnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić predstavljajući zastupnicima prijedlog plana usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU za 2026. godinu.

Kako je navela, plan je u ovoj godini uskladiti 72 zakona s EU direktivama i uredbama.

- Primjerice, u području zdravstva predlaže se osigurati provedba Uredbe koja uspostavlja europski prostor za zdravstvene podatke kako bi se poboljšao pristup pojedinca njihovim osobnim elektroničkim zdravstvenim podacima. Plan obuhvaća i zakonodavne mjere u području zaštite okoliša i održivog gospodarstva, mjere kojima se jača zaštita potrošača i tržišna odgovornost. U području ravnopravnosti i antidiskriminacije plan predviđa preuzimanje Direktive o jednakim plaćama muškaraca i žena za jednaki rad, jednakost u zapošljavanju i standardima, kao i mjere za jačanje demokratskih standarda, rekla je državna tajnica.

Oporba uputila kritiku na plan bez ikakvog sadržaja, ali i neprovođenje EU uredbi koje su na snazi

Oporbeni zastupnici uputili su kritiku što se Saboru dostavlja prijedlog plana u obliku tablice samo s popisom naziva zakonskih akata bez ikakvog sadržaja i objašnjenja, kao što je to sada, primjerice, državna tajnica usmeno navela za neka područja. SDP-ovi zastupnici Marija Lugarić i Ivan Račan ustvrdili su kako je upitno treba li ovaj tehnički dokument u ovakvom obliku pro forme radi uopće dolaziti na raspravu u Sabor.

Urša Raukar Gamulin (Možemo) upozorila je na činjenicu da se u Hrvatskoj ne primjenjuju Uredbe EU koje su već stupile na snagu i koje, naglasila je, bez obzira na to što još nisu implementirane u naše zakonodavstvo, imaju snagu zakona te se moraju provoditi u svim članicama. Tako je navela tzv. Europski akt o slobodi medija (EMFA) koji je u EU stupio na snagu u kolovozu prošle godine s glavnim ciljem osiguranja neovisnosti i depolitizacije javnih medijskih servisa i prema kojem bi trebalo izmijeniti zakone o Hini i HRT-u, ali se to ne čini.

- Unatoč tome što je ta Uredba stupila na snagu i što vrijedi i na području RH, imenovan je ravnatelj Hine bez promjene Zakona o Hini, a uskoro će biti imenovanje i ravnatelja HRT-a bez ikakve naznake da će se mijenjati Zakon o HRT-u. Vidimo u ovom planu jedino Zakon o medijima i to tek u četvrtom kvartalu, istaknula je.

Na isto je ukazao i SDP-ov Račan istaknuvši kako je Vlada uputila prijedlog Europskog akta o slobodi medija (EMFA) u Sabor, ali bez onoga što je suština EMFA-e, "a to je oslobađanje javnog medijskog servisa od političkog utjecaja".

- EMFA je primjer nečega što očito nemamo namjeru u ovoj godini provesti. EMFA podrazumijeva promjenu daleko više od onoga što se u našem zakonu predlaže, cilja na smanjivanje i brisanje političkog utjecaja na javne medijske servise, a Hrvatska ne radi ništa da krenemo u tom smjeru. Treba mijenjati zakone o elektroničkim medijima, HRT-u i Hini, ali toga nema u planu", rekao je te podsjetio kako je Europska komisija u okviru izvješća o vladavini prava za prošlu godinu navela da Hrvatska nije napravila nikakav napredak.

Metelko-Zgombić je poručila kako je Vlada prijedlog Europskog akta o slobodi medija izradila u skladu s konzultacijama s Europskom komisijom.

- U konzultacijama sa stručnjacima EK detektirano je što je potrebno promijeniti u hrvatskom zakonodavstvu i ne može se reći da su Zakon o HRT-u i elektroničkim medijima u neskladu s ovim aktom, dodala je.

Metelko-Zgombić: Hrvatska je na visokom drugom mjestu po kvaliteti usklađivanja s EU zakonodavstvom

Odgovarajući HDZ-ovom Nikoli Mažaru o zadovoljstvu s dosadašnjom implementacijom pravne stečevine EU, državna tajnica naglasila je kako Hrvatska "jako dobro stoji" kada je riječ o samoj povredi prava EU te da je povreda našeg članstva utvrđena u samo jednom slučaju.

- Kada je riječ o predsudskim postupcima u kojima EK djeluje prema državi članici, tu Hrvatska, također, dobro stoji. 2025. je Hrvatska sudjelovala u 20 postupka, što je stavlja na visoko drugo mjesto po kvaliteti usklađivanja zakonodavstva, rekla je.

Ljubica Lukačić je u ime Kluba HDZ-a istaknula kako Hrvatska kao članica EU ima obvezu usklađivanja svog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU te naglasila značaj što je na samom vrhu po ispunjavanju te obveze.

- Čuli smo da postoje neke primjedbe, a ja sam sigurna da se ovaj plan može mijenjati i da Vlada o tome vodi brigu. Važno je da svi ovi zakoni koje ćemo uskladiti, kao i svi koje smo do sada uskladili, pridonose kvaliteti života naših građana, pa tako i osoba s invaliditetom, i našeg gospodarstva, kazala je.

Nije se složila s ocjenom oporbe da se radi o tehničkom aktu koji se u Saboru raspravlja i donosi samo formalno, ali je ipak apelirala da im se iduće godine prijedlog plana dostavi i s obrazloženjem kako bi zastupnici "imali nešto šire od samog nabrajanja propisa koji će se usklađivati".