Oporba u raspravi o DSV-u i DOV-u: Javnost nema povjerenja u pravosuđe; HDZ: Neovisnost pravosuđa

Hrvatski sabor nastavio je sjednicu raspravom o izmjenama Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću kojima je namjera osigurati kvalitetniji rada oba Vijeća, unaprijediti postupak imenovanja pravosudnih dužnosnika te povećati njihovu odgovornost. Sjednica je započela slobodnim govorima zastupnika.

- Kao i svake srijede, tako i danas, sjednica je započela slobodnim govorima. Nakon toga se prelazi na službeni dnevni red koji je danas u znaku pravosuđa. U sklopu svoje reforme, uz zdravstvo jednog od najproblematičnijih resora, ministar Malenica ovaj put Saboru predlaže izmjene dva zakona kojima će se pooštriti izbor i imenovanje sudaca i državnih odvjetnika, javila je iz Sabora u Studio 4 novinarka HTV-a Tatjana Munižaba.

- Upravo je dio tih pravosudnih dužnosnika, konkretno DORH, zaslužan što je u sabor stigao zahtjev za skidanje imuniteta donedavnom potpredsjedniku Vlade, a sada saborskom zastupniku SDSS-a Borisu Miloševiću. O tome će sutra na plenarnoj sjednici raspravljati zastupnici, a već u petak i potvrditi na glasovanju u podne, pretposljednjom glasovanju na ovoj 11. sjednici, rekla je Munižaba.

- Zadnje glasovanje slijedi za dva tjedna kada će HDZ i njegovi partneri odbaciti i drugi oporbeni zahtjev za smjenom ministra zdravstva. To znači da Vili Beroš i nakon 15. srpnja ostaje u Vladi, ali odlaze saborski zastupnici na dvomjesečnu stanku, sve do 15. rujna, a možda i koji dan duže, javila je Munižaba. 

- Državnoodvjetničko i Sudbeno vijeće su dva važna tijela koja odlučuju o imenovanju i razrješenju pravosudnih dužnosnika, a ovim zakonskim promjenama dodatno će se osigurati da pravosudni sustav bude efikasniji, kvalitetniji i odgovorniji, poručio je ministar pravosuđa Ivan Malenica.

Novina u Zakonu o Državnoodvjetničkom vijeću, je propisivanje umanjenja obveza u obavljanju državnoodvjetničke dužnosti za zamjenike državnih odvjetnika koji su članovi Vijeća, i to za predsjednika za 75 posto a za članove za 20 posto. Navedeno bi trebalo omogućiti učinkovitiji rad Vijeća.

Dodatno se uređuje i postupak utvrđenja okolnosti prestanka dužnosti i razrješenja državnog odvjetnika te pitanja vezana uz plan popunjavanja slobodnih mjesta zamjenika državnih odvjetnika i njihovih premještaja.

Uvodi se više različitih novčanih kazni u stegovnim postupcima koji se vode protiv zamjenika državnih odvjetnika, uvodi se mogućnost uvjetne osude te njezinog opoziva, a uskrata suglasnosti za provedbu sigurnosne provjere predloženim izmjenama postati će osnova za razrješenje dužnosti zamjenika državnog odvjetnika.

Izmjenama Zakona o Državnom sudbenom vijeću zastara zbog nepoduzimanja radnji u postupku, bez opravdanog razloga, jasno se utvrđuje kao stegovno djelo neurednog obnašanja dužnosti. Revidiraju se i odredbe o postupcima imenovanja sudaca i preciziraju uvjeti za imenovanje te dodatno uređuje institut premještaja.

Utvrđuje se i koliko odluka sudac mora poduzeti u određenoj godini da bi ispunio normu. "Do sada je bilo propisano da mora ispuniti 80 posto norme, a sada je to sto posto, kako bi se povećala učinkovitost sudova", rekao je ministar.

"Javnost nema povjerenja u pravosuđe" 

Saborska oporba je u raspravi isticala da javnost nema povjerenja u pravosuđe te da se to neće promijeniti, a vladajući kako čine napore da se sustav učini boljim.

- Građani imaju sve manje povjerenja u pravosuđe i neovisnost pravosuđa od izvršne vlasti, a ova dva zakona neće to promijeniti, ocijenila je Vesna Nađ (Klub Socijaldemokrati).

I Miro Bulj (Most) ističe da javnost nema povjerenja u pravosuđe.

- DSV i DOV trebali bi biti stup i temelj neovisnog pravosuđa, međutim mi imamo problem što u ljude u tim tijelima narod nema povjerenja, kazao je.

- Državni odvjetnici, prema prijedlogu, ne moraju podnositi imovinsku karticu po završetku dužnosti, kako se time ide na ruku da se poveća povjerenje u pravosuđe?, upitao je Marin Lerotić (IDS).

Dario Zurovec (Fokus) rekao je da je prema analizama Svjetskog ekonomskog foruma, naše pravosuđe u goroj poziciji po neovisnosti nego ono u Kongu, Sierra Leoneu i Mozambiku.

Dalija Orešković (Centar) ocijenila je pak da DSV i DOV treba transformirati tako da budu neovisna tijela, a ne "uzica kojom dirigira izvršna vlast".

"Želi se osigurati učinkovit rad obaju vijeća"

Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Juro Martinović istaknuo je da se izmjenama zakona o DSV-u i o DOV-u želi osigurati učinkovitiji rad oba vijeća, unaprijediti postupci imenovanja pravosudnih dužnosnika, te povećati njihova odgovornost i transparentnost.

- Ovim zakonskim izmjenama stvaramo pretpostavke za bolje funkcioniranje sustava i bolji nadzor nad dužnosničkim financijama, za bolji nadzor ispunjavanja normi. To je jedino jamstvo da ćemo sutra imati i bolju sudbenu vlast, naglasio je.

- Činimo napore da hrvatski građanin, hrvatski poduzetnik pred sudom može dobiti adekvatnu zaštitu i adekvatnu pravdu, kazao je Martinović te dodao da se upravo zbog percepcije javnosti norma sudaca diže s 80 na 100 posto.

- Umjesto da nagradite stručnost i znanje kandidata koji se žele prijaviti za članove DSV-a, vi ne dajete bodove za njihovu stručnost i postignuto znanje. Vi dajete bodove za usmeni razgovor, a nitko ne zna što se to boduje na usmenom razgovoru jer se oni ne snimaju i objavljuju javno, rekao je u raspravi Božo Petrov (Klub Mosta). 

I Mišel Jakšić (Klub SDP-a) upozorio je na lošu percepciju građana u pravosuđe, kazavši da je za puno faktora koje je tome doprinijelo kriva nacionalna politika koja je "žmirila" na neke stvari i nije ih htjela raščišćavati ili je u drugim situacijama dopustila "bjegove preko granice", neke zastare, propasti nekih velikih istraga zbog pucanja mjera i sl. Jakšić je upozorio i da izmjene ta dva zakona još ostavljaju podosta upitnika o budućim napredovanjima, budućim izborima te kako će se sam proces provoditi.

HDZ: Izmjene štite neovisnost pravosuđa od politike

Za razliku od oporbe, Dražen Bošnjaković (Klub HDZ-a) smatra da će se ovim izmjenama i dopunama zakona izbor sudaca i državnih odvjetnika pojačati i lišiti bilo kakvog utjecaja politike kako bi se štitila neovisnost pravosuđa. Poručio je da povećanje bodova za razgovor kandidata s članovima DSV-a i DOV-a nisu dominantni za donošenje odluke o nečijem imenovanju ili napredovanju. Prije toga, istaknuo je, u strukturi bodova postoji puno veći udio koji se odnosi na odluke koje donose sudačka vijeća pojedinih sudova o npr. rezultatima rada pojedinog kandidata.

- Te su ocjene dominantne... sam razgovor pomoćni je kriterij gdje se propituje motiv kandidata i njihove ambicije. Zapravo, uvijek je odlučna stručnost, poručio je.

Bošnjaković je objasnio i da se svatko tko smatra da nije dobro vrednovan može pojaviti pred Ustavnim sudom i tražiti je li ta odluka u skladu sa zakonom. Takvih postupaka koji se vode pred Ustavnim sudom je vrlo malo, kazao je.

Ukida se zakon star gotovo 50 godina

Saborski zastupnici jednoglasno su u kraćoj raspravi podržali prijedlog o prestanku važenja Zakona o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prijepisa iz 1974. godine.

- Navedeni zakon postoji gotovo 50 godina, njegove odredbe više se ne primjenjuju pa ga je potrebno staviti izvan snage, kazao je državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Juro Martinović dodavši da je pravna materija zakona u cijelosti uređena drugim propisima prvenstveno Zakonom o javnom bilježništvu.

Poslovi ovjeravanja potpisa prestali su se u većini ureda obavljati 1995. godine, a posljednje 2016. u nekadašnjem Uredu državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u Dubrovniku i ispostavi u Lastovu, rekao je Martinović.