Zastupnici predložene izmjene Zakona o prekršajima i Zakona o stečaju potrošača

Saborski zastupnici raspravljali su o izmjenama Prekršajnog zakona koji Vlada predlaže s ciljem smanjenja priljeva prekršajnih predmeta na sudove. Pozdravili su izmjene Zakona o stečaju potrošača kojima se ti postupci prebacuju s općinskih na trgovačke sudove s ciljem bržeg rješavanja. Ministar pravosuđa Damir Habijan tom je prilikom naveo trend smanjenja i takvih postupaka i broja blokiranih građana.

Habijan: Sudovi zatrpani prekršajima, država pooštrava kazne

- Glavni razlog izmjena Prekršajnog zakona je nastojanje smanjena broja predmeta na sudovima. Mi na godišnjoj razini imamo priljev od milijun i 250.000 novih predmeta na sudove, što je za našu zemlju doista velika brojka, istaknuo je ministar Damir Habijan predstavljajući zastupnici prijedlog izmjena Zakona.

Od toga, naveo je, gotovo 120.000 se odnosi na prekršajne postupke, a 60 posto na prometne prekršaje. Upravo zato se redefinira kaznena politika. Predlaže se ukidanje mogućnosti plaćanja dvije trećine novčane kazne izrečene u presudi po podnošenju prigovora kojom se okrivljenik proglašava krivim, koja je značila da je kazna plaćena u cijelosti, a s ciljem motivacije počinitelja prekršaja da novčanu kaznu plate na mjestu njegova počinjenja u umanjenom iznosu.

Navedena pogodnost i dalje će postojati za kazne izrečene drugim odlukama o prekršaju, primjerice prekršajnim nalogom ili obaveznim prekršajnim nalogom koje izdaje policija.

Uz to, povećavaju se maksimalne novčane kazne. Po obaveznom prekršajnom nalogu povećavaju se sa 663 na 1000 eura, pri čemu ostaje mogućnost plaćanja dvije trećine kazne, one koje se mogu odmah naplatiti s 265 na 380 eura, pri čemu ostaje pogodnost plaćanja polovine kazne, te one za koje se može dobiti samo upozorenje sa 132 na 300 eura, čime će se omogućiti izdavanje pisanog ili izricanje usmenog upozorenja za veći broj prekršaja.

- Podatak koji je bio svojevrsni okidač za ove izmjene je taj da je 2022. u 50 posto slučajeva na izdani obvezni prekršajni nalog bio uložen prigovor, a da je 2024. taj postotak narastao na 84 posto. Ulaganje prigovora postao je institut izbjegavanja plaćanja kazne. Ako gledamo novčane kazne izdane u obveznom prekršajnom nalogu, one su bile u nešto većem iznosu od 100 milijuna eura, a u presudi je dosuđeno svega 42,3 milijuna eura, dodao je. 

Modernizacija postupka, uvođenje e-komunikacije i tonskog snimanja

Izmjene Prekršajnog zakona fokusirane su i na modernizaciju postupka, što uključuje uvođenje e-komunikacije pred sudovima kako bi se omogućilo brže vođenje postupka, efikasnija razmjena pismena te smanjenje troškova postupka.

E-komunikacija će biti obvezna za državna tijela, lokalne jedinice, državno odvjetništvo, odvjetnike, sudske vještake, sudske tumače i pravne osobe. Okrivljenik, oštećenik i drugi sudionici koji su fizičke osobe nisu obveznici e-komunikacije, ali se mogu uključiti ako će na to pristati.

Od 1. srpnja 2027. uvodi se i obvezno tonsko snimanje glavnih rasprava, a za opremanje dodatnih 212 sudnica u državnom proračunu za ovu godinu osigurano je 2,1 milijuna eura.

Na pitanje Ante Kujundžića (Most) zašto nam treba godinu dana za tehničko opremanje sudova kako bi se tonsko snimanje uvelo i za prekršajne postupke, ministar je pojasnio kako se radi o "složenoj stručnoj operaciji".

- Ovo je svojevrsni treći pokušaj uvođenja obveznog tonskog snimanja. Bilo bi mi drago kada biste sudjelovali na jednom sastanku koordinacije u Ministarstvu da postanete svjesni koji je to obujam posla po pitanju tehničkog opremanja, ali i osiguravanja sigurne infrastrukture i čvrste veze. A slijedi i edukacija pravosudnih dužnosnika i zapisničara, rekao je. 

I oporbeni i vladajući zastupnici složni su u stavu da je nužno ujednačiti postupanja sudova i policije u izricanju kazne kako se ne bi događalo da policijski službenici izriču znatno veće iznose i druge mjere, a sudovi ih umanjuju.

Ministar je ukazao i na problem velikog iznosa kazni koji se nikada ne naplati.

- To nije samo pitanje za Ministarstvo pravosuđa nego je puno šire pitanje i za jednu međuresornu suradnju. Uvijek postoji mogućnost izricanja rada za opće dobro ili alternativne sankcije, ali cilj je da tu naplatnost dignemo na višu razinu, ustvrdio je.

Nikola Grmoja (Most) ocijenio je da nema smisla da Sabor raspravlja o tehničkim izmjenama predmetnog Zakona, dok godinu dana nemamo predsjednika Vrhovnog suda, a stanje u pravosuđu je loše.  

Nikola Mažar rekao je kako će Klub HDZ-a podržati predložene izmjene jer su važne i konkretne, a ne tek tehničke. Istaknuo je da se godišnje rješava oko 120 tisuća prekršajnih predmeta te da se broj neriješenih postupaka smanjuje.

Predstavnici Kluba SDP-a najavili su da će taj klub podržati izmjene u prvom čitanju, ali uz rezerve prema ukidanju mogućnosti plaćanja dvije trećine kazne nakon sudskog postupka. 

Klub IDS-a, odnosno njegov predstavnik Dalibor Paus, upozorio je na nelogičnosti u predloženim rješenjima, navodeći kako nije jasno zašto se povećavaju kazne za fizičke i odgovorne osobe, dok se istodobno ne mijenjaju kazne za pravne osobe. 

Damir Barbir (Centar, NPS, GLAS) rekao je kako je modernizacija pravosuđa nužna, ali da učinkovitost ne smije biti jedini kriterij reforme.

Žustrija rasprava povela se nakon replike SDP-ove Kristine Ikić Baniček

Nešto žustrija rasprava povela se nakon replike SDP-ove Kristine Ikić Baniček. Zastupnica je, citirajući stav pokojnog predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića da smanjenje broja predmeta na sudovima ne znači da su i okončani kvalitetno, upitala Habijana što je onda bolje za građane - "pravedno sudstvo ili peglanje statistike za ministra".

Ministar joj uzvratio protupitanjem je li dostavila dokumentaciju USKOK-u koju je trebala dostaviti.

- Licemjerno je od zastupnice Ikić Baniček, koja je ignorirala istražna tijela, pričati o pravosuđu, poručio je HDZ-ov Marin Piletić kroz povredu Poslovnika. 

Zastupnici pozdravili izmjene o stečaju potrošača; Habijan: Smanjen broj blokiranih

Polazišna točka za izmjene Zakona o stečaju potrošača je stalan rast broja predmeta na općinskim sudovima i stagnacija na trgovačkim sudovima", kazao je ministar pravosuđa Damir Habijan.

Predstavljajući prijedlog izmjena Zakona o stečaju potrošača, Habijan je naveo kako se od ukupno 1.250.000 novih predmeta koji godišnje pristižu na sudove, više od milijun 2024. vodilo pred općinskim sudovima, a tek oko 130.000 pred trgovačkim sudovima.

Habijan: Blokiranih građana 2014. bilo 323.000, danas 197.000

- Smatramo, imajući u vidu ovaj trend priljeva predmeta pred općinske sudove i specijaliziranost pravosudnih dužnosnika na trgovačkim sudovima koji cijelo vrijeme provode postupke stečaja trgovačkih društava, da bi predmeti koji se tiču stečaja potrošača svoje mjesto trebali naći pred trgovačkim sudovima, ustvrdio je.

Time bi se, očekuje se, skratilo i ubrzalo vrijeme trajanja tih postupaka. Trenutno postupak jednostavnog stečaja potrošača u prosjeku traje 234 dana, odnosno generalno sam postupak stečaja potrošača prosječno traje 358 dana, naveo je ministar.

Odgovarajući na replike zastupnika, Habijan je poručio kako je intencija ovog zakona, kao što je bila i 2015. kada se donosio, da blokirani dobiju šansu za novi početak. Naveo je trend smanjenja broja postupaka stečaja potrošača, ali i broja blokiranih građana.

- Blokiranih građana je 2014. godine bilo 323.000, a danas 197.000. Voljeli bismo da takvih predmeta bude što manje, što će govoriti da je naših sugrađana u teškoj situaciji isto tako manje, rekao je.

U 10 godina pokrenuto je gotovo 246.000 takvih postupaka, a 217.000 ih je završeno. Prije tri godine predmeta stečaja potrošača bilo je 38.000, a 2024. godine 29.375, naveo je.

Za lijevu oporbu izmjene idu u dobrom smjeru, za Most ovo nije šansa za novi početak

Većina zastupnika je intenciju ubrzanja rješavanja postupaka prebacivanjem na trgovačke sudove pozdravila, no istodobno su ukazali da treba vidjeti hoće li to zaista tako i biti.

- Vidjet ćemo hoće li to doista ubrzati postupke ili samo dodatno opteretiti trgovačke sudove koji se već bave kompleksnim poslovnim stečajevima, ustvrdila je Kristina Ikić Baniček (Klub SDP-a). U zakonu, kaže, nedostaju jasno definirani rokovi za određene radnje i rješavanje samih postupaka. Ocjenjuje i kako će ove zakonske izmjene biti uzaludne ako potrošači nisu upoznati sa svojim pravima ili ne znaju kako pokrenuti postupak, stoga nužnim smatra predvidjeti snažne oblike savjetovanja.

- Država pokušava smanjiti broj blokiranih građana bržim otpisom dugova, no glavni izazov ostat će kako to učiniti pravedno i učinkovito, a da se u isto vrijeme ne destimulira plaćanje obveza i da se ne oštete manji vjerovnici, ukazala je.

Marijana Puljak (Klub Centra, NPS-a i GLAS-a) istaknula je da ova promjena, s obzirom na to da postupci traju predugo, ide u dobrom smjeru. Specijalizacija sudova, koncentracija znanja i rasterećenje najopterećenijih dijelova sustava su razumni i potrebni potezi, smatra, no ukazuje i na problem koncentracije trgovačkih sudova u samo devet regionalnih centara.

- Što to znači za građanina iz, primjerice, Metkovića koji mora na sud u Dubrovnik ili Split? Ili za nekoga iz Gorskog kotara tko mora u Rijeku? Govorimo o ljudima koji su u postupku stečaja jer doslovno nemaju novca. Ovim zakonom im namećemo dodatne putne troškove i gubitak radnog vremena samo da bi pristupili sudu koji je sada fizički udaljeniji, izjavila je.

S druge strane Klub Mosta ove izmjene neće podržati jer smatraju da predstavljaju "administrativnu egzekuciju ljudskog dostojanstva, a ne šanse za novi početak".

- Zakon ne prati život i dinamiku života. Riječ je o jednom tekstu koji dolazi nakon života, kao epilog. Cijeli sustav stečaja potrošača postavljen je kao da se radi o tehničkom kvaru na vozilu, a ne životnom slomu. Nema nijedne odredbe koja bi pokušala spriječiti pad, nema savjetovanja prije nego dug eskalira, sustava ranog upozorenja nego države koja dolazi prije nego što te ovršilo, naveo je Mostov Ante Kujundžić.

HDZ: Povećava se učinkovitost pravosuđa, smanjuje broj neriješenih predmeta

- Ovim zakonom se rješavaju posljedice određenog dužničko-vjerovničkog odnosa, a uzroke takvog odnosa, kako je čovjek zapao u dug, teško je predvidjeti, odgovara Danijela Blažanović (Klub HDZ-a).

- Ponajviše dugova se odnosi na telekomunikacijske usluge, ne u ukupnom iznosu, ali po pojedinačnim dugovanjima. Ljudi kupuju po pet mobitela koji im ne trebaju, sami sebe dovode u dugove, ne plaćaju usluge, a ovime se želi učiniti da budu odgovorniji za usluge koje im nisu nužno životno potrebne, dodala je.

Odbacila je i tvrdnje da će se prebacivanjem nadležnosti na trgovačke sudove stvoriti dodatni troškovi dužnicima jer, kazala je, za jednostavne stečaje potrošača, kojih je preko 98 posto, nije niti potrebno dolaziti na sud. Ove izmjene su još jedne u nizu usmjerene na povećanje učinkovitosti pravosuđa, smanjenje broja neriješenih predmeta i skraćenje sudskih postupaka, poručila je.