Božinović: Sigurnost se brani strategijama, a ne seoskim stražama

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je u četvrtak da se izmjenama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti Hrvatska želi sustavno pripremiti za moguće migrantske valove u budućnosti, istaknuvši da se sigurnost ne brani facebook statusima ni seoskim stražama.

- Sigurnost se na brani galamom, megafonima, facebook statusima ni seoskim stražama nego sustavom i strategijama, ulaganjima u tehnologiju i opremu, edukacijom policajaca i prilagodbama zakona svim situacijama i uredbama Europske unije, rekao je ministar.

Cilj ovih izmjena je spriječiti zloupotrebu sustava međunarodne zaštite, istaknuo je Božinović pozivajući se na podatke iz protekle dvije godine. Tijekom 2024. u Hrvatskoj je izraženo 26.776 namjera za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu, međutim samo 1.419 tražitelja je formalno podnijelo zahtjev. Takav je trend nastavljen i u 2025., kada je od 14.298 izraženih namjera samo 1.236 tražitelja podnijelo zahtjev.

- Cilj je brže procesirati one osobe koje ne ispunjavaju uvjete za ulazak u Hrvatsku, bez obzira na to što se u tom trenutku nalaze u centru za registraciju migranata, jer će se za većinu njih, poučen iskustvima, pokazati da su njihovi zahtjevi neutemeljeni i da ih treba vratiti u zemlju podrijetla ili u treću zemlju koju su prošli, rekao je ministar.

Božinović: Demokracija i vladavina prava nisu slabost nego jedini put

Izmjenama zakona želi se također osigurati što lakša integracija u društvo i tržište rada onih koji ispunjavaju sve kriterije za dobivanje međunarodne zaštite. Jedna od novina koju je ministar najavio je i potpisivanje integracijskih sporazuma.

- Sporazum će sadržavati individualni plan integracije kojim će se redovito pratiti njihov napredak u procesu integracije. Međutim, kako bismo potaknuli ispunjenje obveza, uvodi se mogućnost ograničenja nekih socijalnih prava. Naglašavam da se sankcije ne uvode radi kažnjavanja nego radi postizanja ravnoteže između motivacije, odgovornosti i potreba Hrvatske, poručio je Božinović.

Uzevši u obzir nemire na Bliskom istoku i podatak da je 60 posto stanovnika afričkog kontinenta mlađe od 25 godina, ministar ističe da će se sa potencijalnim migrantskim valom moći nositi samo one države sa uređenim sustavom i procedurama.

- Krijumčari se ne boje galame, ali se itekako boje rada i koordinacija hrvatske policije, Frontexa i Europola. Demokracija i vladavina prava nisu slabost nego naš odabir i jedini put, rekao je.

Sabor podijeljen oko zakona o migracijama

- Kao i uvijek, kada je riječ o migracijama, jasno se vidi razlika u mišljenju lijeve i desne strane sabornice. Naime, dok ljevica mahom pozdravlja zakonska unapređenja, Desni spektar niže kritike na račun hrvatske migracijske politike, navodeći da će učinak ovoga zakona jasno se vidjeti na grbači hrvatskih građana, rekao je HRT-ov Šime Vičević.

Ovaj zakon mijenja se dijelom zbog toga što se nastoji uskladiti zakonske propise s Europskim paktom o migracijama i azilu, koji će na snagu stupiti u lipnju ove godine. Želi se, među ostalim, ubrzati administrativne procedure, ali na neki način i podignuti razinu zaštite i nadzora, pa će to primjerice uključivati i ograničavanje slobode kretanja za one osobe za koje se procijeni da za Hrvatsku predstavljaju opasnost za nacionalnu sigurnost.

S druge strane, one osobe koje dobiju međunarodnu zaštitu morat će proći i fazu integracije, a to podrazumijeva primjerice učenje hrvatskog jezika i hrvatskih društvenih normi.

Čulo se danas u Sabornici i da se pritisak emigranata na hrvatsku granicu u posljednje vrijeme smanjio, međutim Hrvatska mora ostati spremna za sve potencijalne buduće izazove.

Grmoja: Tražitelji azila past će na grbaču hrvatskih ljudi

Zastupnik Mosta Nikola Grmoja naglasio je da će Hrvatska ovim zakonom omogućiti da svi tražitelji azila ''padnu na grbaču hrvatskih ljudi''.

- Šaljem podršku našim ljudima u Plitvicama koji se protive centru za migrante. Svakog se tjedna deportacijskim letovima iz zapadnih zemalja vraćaju migranti koji su se ovdje registrirali, među kojima su oni koji su u tim zemljama detektirani kao prijetnja nacionalnoj sigurnosti, rekao je.

- Osam tisuća osoba smo vratili prošle godine u druge zemlje, a primili smo manje od tisuću, a i tih tisuću je među onih osma tisuća vraćenih. Bilo bi dobro izbjegavati tu dramaturgiju straha, odgovorio je Božinović.

SDP-ova Sabina Glasovac kazala je da je mogućnost gradnje centra za migrante na području bivšeg vojnog aerodroma Željava uznemirila stanovnike Plitvičkih jezera i Korenice. Podsjetila je da država ima obvezu do lipnja ove godine uspostaviti jedan takav centar.

- Stići ćemo sve. Što se tiče konkretne lokacije u Lici, mi smo razgovarali s lokalnim i županijskim vlastima, ne u smislu da je odluka već donesena nego smo otišli vidjeti postoje li infrastrukturni kapaciteti i mogućnosti za centar koji bi bio na samoj granici, odgovorio je ministar.

Na pitanje zastupnice Centra Marijana Puljak o mogućnostima korištenja umjetne inteligencije, Božinović je kazao da su nedavno predstavljena dva alata koja su usavršili prepoznavanja lica (face recognition) i obradu biometrijskih podataka.

- Apeli protuimigracijski da se centri ne otvaraju su potpuno razumljivi i mi ih podržavamo i razumijemo opravdan i strah naših ljudi., kazao je Krešimir Čabaj, Klub zastupnika DOMiNO i Hrvatski suverenisti.

- Ovo nije tema za politizaciju straha. Sa strahom se najlakše manipulira i najlakše zapale emocije, ali on generalno proizvodi mržnju, ksenofobiju, kaže Damir Barbir, Klub zastupnika Centra i NPS-a. 

- Nova pravila koja uvodimo u Hrvatsko zakonodavstvo dovode do veće obaveze Republike Hrvatske. Hoće li trošak za to pasti na Hrvatski državni proračun, upitao je Ivan Račan, Klub zastupnika SDP-a.

- Hrvatskoj stoji na raspolaganje 200 milijuna eura. Ovo je europski napor, europski projekt i ovo je uglavnom i europsko financiranje, kazao je Božinović.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti predložen je radi usklađivanja s europskim Paktom o migracijama i azilu koji je stupio na snagu u lipnju 2024. godine.

Radi se o paketu od 10 zakonodavnih akata kojima se reformira europska migracijska politika i politika azila i koji će se u državama članicama Europske unije početi primjenjivati u lipnju ove godine.

Tijekom 2024. u Hrvatskoj je izraženo 26.776 namjera za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu, međutim samo 1.419 tražitelja je podnijelo isti zahtjev, navodi se u prijedlogu zakona.

Takav je trend nastavljen i u 2025., kada je od 14.298 izraženih namjera samo 1.236 tražitelja podnijelo zahtjev za međunarodnu zaštitu.

Prijedlog zakona pridonijet će smanjenju zlouporaba sustava međunarodne zaštite i sekundarnih kretanja uvođenjem bržih procedura te učinkovitijih instrumenata nadzora i upravljanja prihvatom, uključujući mogućnost određivanja obveza i ograničenja kretanja kada je to nužno.

Povećat će se razina koordinacije među tijelima nadležnim za prihvat i integraciju, čime će se osigurati dosljedna provedba prava i obveza tražitelja, ali i veća predvidivost postupanja.

Također, izmjene zakona doprinijet će unaprjeđenju standarda prihvata, osobito u pogledu identificiranja i odgovarajuće skrbi za ranjive skupine, pristupa tržištu rada, uvjeta smještaja, zdravstvene i psihološke skrbi, te preventivnih mjera protiv zlostavljanja i nasilja u prihvatnim centrima.

Na dnevnom redu Sabora je i Konačni prijedlog zakona o deviznom poslovanju. Njime se uređuje poslovanje između rezidenata i nerezidenata u stranim sredstvima plaćanja i u eurima, kao i kontrola gotovine koja se unosi u Europsku uniju preko Hrvatske ili se preko nje iznosi iz EU.

Također se propisuje kontrola gotovine koja se unosi u Hrvatsku iz druge države članice EU ili iznosi iz Hrvatske u drugu državu članicu.