Saboru upućen konačni prijedlog Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti

Vlada je sa sjednice u četvrtak u Hrvatski sabor uputila konačni prijedlog Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti koji se usklađuje s Paktom o migracijama i azilu s primjenom od lipnja 2026., radi osiguranja pravne sigurnosti i zaštite prava osoba koje traže međunarodnu zaštitu u RH.

Izmijenjeni Zakon trebao bi pridonijeti smanjenju zlouporaba sustava međunarodne zaštite i sekundarnih kretanja uvođenjem učinkovitijih instrumenata nadzora i upravljanja prihvatom.

Azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom obvezan je položiti ispit znanja iz hrvatskog jezika

Među ključnim novinama su postrožavanje kriterija za odobravanje međunarodne zaštite, kao i mogućnost ograničavanja slobode kretanja tražiteljima zaštite i strancima u transferu u posebnim slučajevima. Uređuje se prestanak međunarodne zaštite u slučajevima ozbiljne prijetnje za društvo ili sigurnost, a socijalna prava osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom uvjetuju se sudjelovanjem u obveznim integracijskim programima.

Azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom bit će obvezan položiti ispit iz znanja hrvatskog jezika na razini A1 u roku od jedne godine od dana stjecanja statusa, odnosno na razini A2 u roku od tri godine. U odnosu na prvo čitanje, korigirana je odredba koja se odnosi na tražitelje kojima još nije donesena odluka o zahtjevu za međunarodnom zaštitom, a prema kojima pohađanje tečajeva hrvatskog jezika i radionica kulturne orijentacije nisu obvezni.

Izmjenama Zakona uvodi se interni mehanizam za kontrolu kvalitete prihvata u skladu sa smjernicama Europske agencije za azil, kao i mogućnost ograničenja slobode kretanja u posebnim slučajevima iz razloga javnog reda ili s ciljem sprječavanja samovoljnog napuštanja prihvatilišta. U konačnom prijedlogu preciziraju se termini ograničenja slobode kretanja, zadržavanja i specijaliziranih objekata za zadržavanje, a zadržanim tražiteljima azila jačaju se procesna jamstva na način da im se omogućava pristup organizacijama koje se bave pravima tražitelja međunarodne zaštite.

Uvodi se EU zajednička lista sigurnih zemalja podrijetla

Uvodi se i EU zajednička lista sigurnih zemalja podrijetla te se jačaju i tzv. dablinska pravila kroz bržu proceduru i kraće rokove za transfere u države članice u kojima osoba treba proći posebnu proceduru.

Zakon se usklađuje i s novim pravilima o prikupljanju, obradi i razmjeni podataka kroz Eurodac sustav svih osoba starijih od šest godina. Taj proces obuhvaća unos i pretragu otisaka prstiju i fotografija, što je bitno u slučajevima razdvojenosti od obitelji i njihove zaštite od trgovine ljudima i iskorištavanja. Maloljetnicima bez pratnje biometrijske podatke će uzimati posebno osposobljeni službenici.

Novost u prijedlogu koji ide u drugo saborsko čitanje je i propisivanje mogućnosti sudjelovanja predstavnika UNHCR-a ili drugih organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava u postupku međunarodne zaštite kad MUP ocijeni da je njihovo sudjelovanje nužno i u interesu tražitelja. Preciziraju se rokovi vezani za pokretanje tužbe u graničnoj proceduri te za prešutni odustanak od zahtjeva za međunarodnu zaštitu, pa se tako propisuje rok od pet radnih dana za pokretanje upravnog spora, dok se smatra da je tražitelj prešutno odustao od zahtjeva ako u roku od dva dana od zakazanog datuma ili vremena obveznog javljanja nadležnim tijelima ne opravda razloge zbog kojih je bio spriječen.

Nadalje, u postupku odobrenja međunarodne zaštite saslušanje će, osim službenika MUP-a, moći provoditi i stručnjaci Agencije EU za azil (EUAA). Prilikom saslušanja sastavlja se zapisnik koji s audiozapisom čini sastavni dio spisa i služi kao dokaz povodom pravnog lijeka. Na tražitelje azila koji se nalaze u postupku na granici primjenjuje se pravna presumpcija kako se ne nalaze na teritoriju RH. Pravnici iz udruga neće moći pružati pravnu pomoć u području međunarodne zaštite.

Uvodi se i obvezni mehanizam solidarnosti u obliku premještanja tražitelja, financijskih doprinosa i drugih mjera potpore za države članice pod migracijskim pritiskom te obvezna granična procedura azila za tražitelje međunarodne zaštite koji obmanjuju nadležna tijela iznošenjem lažnih informacija, predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti i dolaze iz zemalja s pragom odobrenja međunarodne zaštite manjim od 20 posto.

Božinović: Sve mjere provode se s posebnim naglaskom na zaštitu ranjivijih skupina

- Sve mjere provode se uz dužno poštovanje međunarodnih i europskih standarda zaštite ljudskih prava, s posebnim naglaskom na zaštitu ranjivih skupina i najboljeg interesa djeteta, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Vlada je odlučila da će putem Svjetskog programa za hranu (WEF) uputiti humanitarnu pomoć Sudanu vrijednu 100 tisuća eura, a donijela je odluku i o dodjeli milijun eura za suzbijanje sredozemne voćne muhe u višegodišnjim nasadima na području Dubrovačko-neretvanske županije za 2026. godinu, a koja predstavlja najznačajniji štetni organizam u proizvodnji agruma i drugih voćnih vrsta.

Vlada je donijela odluku o pokretanju postupka za sklapanje sporazuma s Japanom o programu radnog odmora, koji ima za cilj potaknuti mobilnost mladih od 18. do 30. godina starosti, te im omogućiti da kroz boravak, putovanje i rad unaprijede poznavanje jezika, kulture i društva države domaćina. Program omogućuje boravak u zemlji domaćinu u trajanju od jedne godine, a program omogućuje i zapošljavanje čime će sudionici moći dopuniti sredstva za boravak i putovanje.

- Njime će se pojednostaviti i olakšati administrativni postupci za hrvatske i japanske državljane koji namjeravaju boraviti u Hrvatskoj, odnosno Japanu, rekao je Božinović.

Predsjednik Vlade imenovan predsjednikom Otočnog vijeća

U skladu s donesenim novim Zakonom o otocima, Vlada je donijela i novu odluku o imenovanju članova te zadaćama i načinu rada Otočnog vijeća, koji broji 44 člana, a kojom se mijenja čelnik Vijeća. Do sada je funkciju predsjednika obnašao ministar iz resora regionalnog razvoja, a sada tu funkciju preuzima predsjednik Vlade.

Prihvaćeno je i izvješće o radu Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom za 2025. tijekom koje je Zavod, navodi se, isplatio više od 25 milijuna eura poticaja za 1417 poslodavaca, odnosno 4604 zaposlenih osoba s invaliditetom.

U odnosu na 2024. zabilježeno je povećanje broja korisnika poticaja - broj poslodavaca povećao se za 29, a broj osoba s invaliditetom za 30 posto. Također, 31. prosinca 2025. evidentirano je 21.607 zaposlenih osoba s invaliditetom, što je povećanje za 11,79 posto u odnosu na godinu prije.

Zavod je uprihodovao 30,96 milijuna eura koja su se koristila za razvoj sustava profesionalne rehabilitacije, isplatu poticaja te za provođenje projekata i programa za zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Nastavljeno je i unaprjeđenje procesa vještačenja, navodi se, prvenstveno kroz informatizaciju i kontinuiranu edukaciju vještaka, a s obzirom na nedostatak liječnika na tržištu rada Zavod je uveo i prekovremeni rad te je angažirao vanjske vještake putem ugovora o djelu.

Lani je zabilježeno značajno povećanje zahtjeva za vještačenje, posebice iz sustava socijalne skrbi. Tako je zaprimljeno 233.010 zahtjeva, što je povećanje za 13,36 posto u odnosu na 2024. a riješeno ih je ukupno 184.820.