09:25 / 16.09.2021.

Autor: V.G./HRT

Sabor o izmjenama zakona o minimalnoj plaći

O raspravi o izmjenama Zakona o minimalnoj plaći

O raspravi o izmjenama Zakona o minimalnoj plaći

Foto: Dnevnik/HTV / HRT

Drugi radni dan jesenskog zasjedanja Hrvatski je sabor počeo raspravom o izmjenama Zakona o minimalnoj plaći koji propisuje njezino obvezno ugovaranje u bruto iznosu. To konkretno znači da će poslodavac s radnikom morati ugovoriti isplatu minimalne plaće u bruto iznosu od 4 250 kuna, a ne 3 400 kuna koliko se radniku isplaćuje na račun. Zastupnici pozdravljaju izmjene, no upozoravaju da u praksi još niz situacija treba urediti. Raspravu je pratila Tatjana Munižaba koja se javila za podnevni Dnevnik HTV-a.

Novinarka Tatjana Munižaba istaknula je kako nije upitna potpora oporbe ovom Vladinom zakonskom prijedlogu. 


- Još se u hrvatskoj politici nije pojavio netko tako hrabar da najbrojnijem biračkom tijelu, poput više od 50 tisuća radnika na minimalnoj plaći, uskrati povećanje primanja, ma koliko taj iznos bio mali, rekla je. 


Dodala je da broj radnika na minimalnoj plaći u uvjetima pandemije raste, ali i da, prema podacima Državnog inspektorata, raste i broj poslodavaca koji minimalnu plaću ne isplaćuju. 


- Iskazana oporbena potpora prijedlogu izmjena zakona HDZ-ove Vlade ne znači da je oporba zadovoljna njezinim radom, kazala je Munižaba najavljujući neke replike iz rasprave.  

Oporba: Minimalna plaća nije dostatna za dostojan život

Saborska oporba ocijenila je u četvrtak da minimalna plaća od 3400 kuna nije dostatna za dostojan život te istaknula da treba ustrajati na njezinu rastu, s čim su se složili i iz redova vladajućih.

U raspravi o izmjenama Zakona o minimalnoj plaći, koje su uglavnom podržali, oporbeni zastupnici su istaknuli da je po iznosu minimalne plaće Hrvatska na začelju Europske unije.

Prosjek minimalne plaće u EU je oko 700 eura, u Sloveniji ona iznosi 1024 eura, u Irskoj 1724 eura, a Njemačkoj 1.600 eura, kazala je Vesna Vučemiović (Klub zastupnika Hrvatskih suverenista).

Ne mogu se složiti sa činjenicom da možemo biti konkurentni samo ako imamo niske plaće jer to dugoročno nije održivo. Uvijek će se naći netko negdje u svijetu tko će raditi za nižu plaću, kazala je.

Po minimalnoj plaći su iza nas samo Mađarska, Litva, Rumunjska i Bugarska, istaknula je također Urša Raukar Gamulin (Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka) apelirajući na Vladu da podigne minimalnu plaću. Jer sadašnja daleko je od toga da pruža slobodan i dostojanstven život, rekla je.

Erik Fabijanić (Klub zastupnika SDP-a) podsjetio je na izborna obećanja HDZ i poručio kako očekuje od Vlade da krajem listopada uredbom podigne minimalnu plaću za najmanje 300 kuna na 3700 kuna neto.

Zato što ne pruža slobodan i dostojan život, minimalna plaća u Hrvatskoj je i protustavna, ustvrdila je Katarina Peović (Klub zastupnika HSS-a i RF-a).

Peović: Minimalna plaća u Hrvatskoj je protuustavna

Minimalna zakonska plaća iznosi samo 25 posto dostojanstvene plaće, znači da je minimalna plaća u Hrvatskoj protuustavna, dodala je Peović.

Iako je Hrvatska u zadnjih pet godina napredovala po kriteriju udjela minimalne plaće u prosječnoj plaći s 38 posto na više od 46 posto, pitanje je kolika je njezina kupovna moć, kazala je Anka Mrak Taritaš (Klub zastupnika Centra i GLAS-a).

A po tom kriteriju smo, nažalost, među onim najlošijim đacima Europske unije, poručila je i istaknula je Europski zeleni plan šansa da Hrvatska transformira gospodarstvo i smanji udio ljudi na minimalnoj plaći.

Da su najbolja socijalna mjera ekonomske reforme, složio se Davor Dretar (Klub Domovinskog pokreta).

Da bismo zaustavili trend odljeva ljudi i ne bismo bili među zadnjima u Europskoj uniji po visini minimalne plaće, treba povećati radnu sigurnost, radnu ravnopravnost i ići prema tome da minimalna plaća bude 60 posto medijalne plaće ili 50 posto prosječne plaće, zaključio je Milorad Pupovac (Klub SDSS-a).

Majda Burić (Klub HDZ-a) istaknula je da je cilj dalje postupno povećanje minimalnih plaća, ali i da je u mandatu premijera Andreja Plenkvića minimalna plaća bruto rasla za 1130 kuna, a neto za više od 900 kuna.

Zastupnici su u raspravi pozdravili ugovaranje minimalne plaće u bruto iznosu, zabranu odricanja od minimalne plaće i izuzimanje dodatak na plaću iz minimalne plaće.

Aladrović o zakonskim izmjenama

Izmjenama Zakona o minimalnoj plaći, poslodavac koji s radnikom ne ugovori plaću u bruto iznosu bruto iznosu može biti kažnjen od 60 tisuća do 100 tisuća kuna.

Predstavljajući zakonske izmjene zastupnicima, ministar rada Josip Aladrović pohvalio se kako je, unatoč svim izazovima, krajem kolovoza u Hrvatskoj bilo 50 500 osiguranika više nego u istom razdoblju lani. 


Ministar rada iznio je i podatke o kretanju bruto minimalne plaće, hvaleći se njenim rastom u mandatu Vlade Andreja Plenkovića.


Krajem 2013. ta je plaća iznosila 2. 984 kune, a krajem 2016. godine 3.120 kuna. To znači da je u mandatu prethodne, SDP-ove vlade, bruto minimalna plaća rasla samo 4,5 posto, rekao je. kuna.


- U mandatu ove Vlade povećana je sa 3. 120 kuna na 4.250 kuna u ovoj godini, što je povećanje za 1. 130 kuna bruto. Promatrano kroz neto iznos, minimalna je plaća u navedenom razdoblju, od 

2. 496 kuna dosegnula 3. 400 kuna, povećana je 904 kune, odnosno za 36, 2 posto, naglasio je ministar.


Aladrović je istaknuo i kontinuirani rast prosječne neto plaće. 


- U lipnju ove godine iznosila je 7. 175 kuna , a navedeni iznos približava se onom iz programa Vlade kojim je do 2024. najavljen rast prosječne neto plače na 7. 600 kuna, podsjetio je.


Izmjene su rezultat analize i dogovora socijalnih partnera 


- Rast minimalne plaće je evidentan, no u primjeni Zakona uočeni su nedostaci pa se predloženim izmjenama žele spriječiti zlouporabe u područjima koja nisu dovoljno uređena, kazao je Aladrović, dodavši kako su predložene novine rezultat analize i dogovora sa socijalnim partnerima.

Zastupnici pozdravljaju izmjene, no upozoravaju da u praksi još uvijek ima niz situacija koje treba urediti.


- Ima poslodavaca koji radniku isplaćuju minimalnu plaću u bruto iznosu, a ostatak na ruke, upozorio je Ivan Kirin (HDZ). 


Andreja Marić (SDP) dodala je kako neki poslodavci ne plaćaju prekovremene sate, ne daju slobodne dane, a radnici nemaju tjedni odmor.


Davor Dretar (DP) upozorio je da kućanstvima s minimalnom plaćom za život nedostaje trećina prihoda mjesečno. 


- Mjesečna košarica za kućanstvo je između 7. 500 i 8. 000 kuna, a ona koja bi zadovoljila minimalne potrebe oko 10 tisuća kuna, kazao je zastupnik. Upitao je znači li to da time Hrvatska postaje deponij za lošu robu.


- Reći da Hrvatska postaje deponij je izvan okvira, odgovorio mu je ministar Aladrović. 


Istaknuo je da trenutačno minimalnu plaću prima nešto manje od 52 tisuće radnika, a prije dvije godine bilo ih je više od 70 tisuća.


- Dakle, imamo povećanje minimalne plaće i pad broja korisnika, istaknuo je ministar rada.


Hrvoje Zekanović (HS) upozorio je da stotine tisuća ljudi primaju samo nekoliko stotina kuna više od minimalne plaće, primjerice, poštari. 


- Je li tih 3. 400 kuna u neto iznosu dovoljno za preživjeti mjesec dana, upitao je Zekanović i zaključio da su "ti ljudi virtuozi preživljavanja."


- Je li dovoljno ili ne, to je sigurno subjektivan dojam svih od nas, odgovorio mu je Aladrović. 


Objasnio je kako se treba biti svjestan negativnog efekta administrativnog povećanja plaća, odnosno da preveliko povećanje minimalne plaće može imati i negativne ekonomske posljedice.

Prijenos sjednice Hrvatskog sabora možete pratiti ovdje:

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!