Sabor o izmjenama Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata

Sabor je raspravljao o izmjenama Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata kojima je sa 60 posto na 20 posto snižen minimalni postotak oštećenja organizma za ostvarivanje statusa civilnog invalida iz Domovinskog rata po osnovi bolesti.

Sjednicu Hrvatskog sabora možete pratiti ovdje:

Nekić: Nema mogućnosti da agresor ostvari zakonska prava

- Povjerenstvo koje odlučuje o pravima, posebno valorizira svaki predmet, ne vidim mogućnost da netko dobije prava, a da je bio agresor na ovu državu, rekao je državni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja Darko Nekić u raspravi o izmjenama spomenutog Zakona kojima se širi pravo civilnih stradalnika, a koje su hvalili i vladajući i oporbeni zastupnici.

Državni tajnik to je rekao osvrćući se na izjavu Ivice Ledenka (Most) kako o civilnim stradalnicima Domovinskog rata brine hrvatska država, bez da je riješena ratna šteta i odgovornost Srbije. Pitanje izjednačavanja žrtve i agresora ne može se rješavati kroz povjerenstvo, nego kroz registar agresora, ustvrdio je.

Državni tajnik objasnio je kako se izmjenama Zakona mijenja način određivanja osnovice za utvrđivanje prava, do sada se za to koristila proračunska osnovica koja se nije mijenjala 24 godine, sada će se osnovica određivati jednom godišnje, odlukom Vlade.

Trenutno 2044 osobe ostvaruju pravo

Iznos osnovice ne može biti niži od onog koji je bio u prethodnoj godini. To će, ističe, omogućiti povećanje osobne invalidnine, posebnog dodatka za njegu i pomoć druge osobe, ortopedskog dodatka, obiteljske invalidnine i novčane naknade za civilne stradalnike.

Osim toga, omogućeno je ostvarivanje statuta civilnog invalida Domovinskog rata po osnovi bolesti već kod 20 posto oštećenja organizma, a do sada je granica bila 60 posto.

- To je značajna novost, kaže Irena Dragić (SDP) koju zanima što će trebati napraviti ljudi kojima je zahtjev odbijen po starom zakonu, a sada imaju pravo na priznavanje statusa?

Nastavit će se postupak koji su vodili, u njemu će se donijeti odluka koja im ide u korist, odgovorio je državni tajnik. Naveo je da po postojećem zakonu trenutno 2044 osobe ostvaraju pravo, a koliko će ih biti u budućnosti, to će se, kaže, tek vidjeti.

- Kad je Zakon donesen 2021. godine još je 1326 predmeta zaprimljeno, odgovorio je Dubravki Pehar Lipovac (DP), opetujući kako se nisu ostvarile tvrdnje da će nakon zakona slijediti 'poplava' zahtjeva i da će prava ostvariti i pripadnici agresorskih snaga.

Mišić (DP): Hrvatska neće plaćati agresorima

Te 2021. predvidjeli smo da će biti do 2.500 zahtjeva, a do sada je samo pola od toga broja pristiglo u proceduru. Najveći priljev zahtjeva bio je nakon donošenja zakona, što se dalje odmičemo, broj im sve više pada, tako da ne očekujem značajno povećanje njihova broja, odgovorio je državni tajnik Nevenku Barbariću (HDZ).

Procjena je da će provedba zakona stajati oko 1, 8 milijuna eura na godišnjoj razini, odgovorio je državni tajnik Dariju Zurovcu (NZ). Dragana Jeckov (SDSS) pitala je zašto se blanketno odbija inozemna medicinska dokumentacija, te stradalnici ne ostvaruju status koji im pripada.

- Pozivamo se i na presuda Ustavnog suda iz 2008. po kojoj dokumentacija izdana od strane države, ne može biti dokaz o događaju koji se zbio u Hrvatskoj, rekao je Nekić.

Hrvatska neće plaćati agresorima, poručio je Predrag Mišić (DP). 

- Ne smije se ni jednim zakonom izjednačiti žrtva, a to je hrvatski narod, i agresor. Važno je da vladajući paze da slučajno ne damo ni jedan cent nekome, tko nije bio samo puka civilna žrtva u Domovinskom ratu, nego je bio na strani agresora, kazao je Marin Miletić (Most).

Jeckov (SDSS) ističe da civilne žrtve ne bi smjele imati nacionalnost, kao ni vjersko i političko obilježje.

-"Žrtva je žrtva, a patnja je patnja, a naša dužnost je da zakon i provedba tog zakona ne pretvara se u administrativne uvjete i novu nepravdu za one koji su već jednom stradali, rekla je.

Klasić: Povećati proračun za obranu, znatno iznad dva posto

Saborski zastupnik Darko Klasić (HSLS), tijekom iznošenja stajališta klubova zastupnika - podsjetio je na nedavne hibridne akcije s dronovima u Danskoj i poručio kako je krajnje vrijeme da Hrvatska počne odlučno djelovati, i to povećanjem proračuna za obranu, znatno iznad dva posto.

Sve ostalo je zanemarivanje nacionalnih interesa i vođenje kratkovidnih politika, rekao je taj zastupnik saborske većine u govoru na slobodnu temu.

Istaknuo je i da sustav oružanih snaga, nakon više od 20 godina sustavne devastacije, u posljednje tri godine tek bilježi značajne pomake, ali ne brzinom kojom bi trebalo, unatoč trudu i htijenju aktualnog ministra obrane, da procese ubrza.

Ocijenio je također da Hrvatsku od hibridnih prijetnji ne može zaštiti samo 12 rafalea. Bez učinkovitog protuzračnog, proturaketnog i protudronskog sustava Oružane snage RH ne mogu obraniti nacionalni teritorij, pa ni baze u kojima su ti zrakoplovi smješteni, ocijenio je.