Drastično veće kazne za prekršaje, ukinuto smanjenje povlaštenih mirovina
21.04.2023.
Zadnja izmjena 14:33
Autor: Hina/HRT
PODIJELI
Saborski zastupnici izglasali Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira
Foto: Patrik Macek / PIXSELL
Hrvatski sabor u petak je izmijenio Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira i drastično povećao kazne za prekršaje koje sada idu do čak četiri tisuće eura, za izmjene je glasovalo 77 zastupnika, 50 je bilo protiv.
Većinom glasova podržane su i izmjene Zakona o smanjenju mirovina ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, kojima se ukida 10%-tno smanjenje tih mirovina, čime je obuhvaćeno oko 96.000 umirovljenika.
Najteži prekršaji, među kojima su isticanje simbola i pozdrava čiji sadržaj izražava ili potiče mržnju, a takav je, primjerice Za dom spremni, kao i širenje lažnih vijesti, kažnjavat će se od 700 do 4000 eura.
Za teške prekršaje, među kojima su tuča i svađa na javnom mjestu, lažno predstavljanje i neovlašteno nošenje znakova službene osobe, kazne iznose od 300 do 2000 eura.
U iznosima od 200 do 1000 eura, kažnjavalo bi se vrijeđanje i omalovažavanje moralnih osjećaja građana, pijančevanje ili konzumaciju opojnih droga na javnom mjestu.
Mlinarić (DP): Izmjene radi komemoracije u Jasenovcu
Sabor je spomenuti Zakon izmijenio u hitnoj proceduri čemu se protivila i lijeva i desna oporba koja je ustrajala na tvrdnjama da se to radi na zahtjev SDSS-a, HDZ-ova koalicijskog partnera, a uoči nedjeljne komemoracije u Jasenovcu.
Ovo je napravljeno radi komemoracije, radi jedne kolone, a Milorad Pupovac je jasno rekao da se to odnosi na pozdrav ZDS, ponovio je i danas Stipo Mlinarić (DP) u raspravi u kojoj je, opet, podijeljen niz opomena, a zastupnici se međusobno vrijeđali.
- Jasno je da dolaze izbori, HDZ nije samo odriješio kesu, nego i po hitnom postupku i ispunjava dugove koalicijskom partneru SDSS-u, tvrdi Ružica Vukovac (PH), dodavši kako je ne bi čudilo da slijedeći potez vladajućih bude bude brisanje prvog, bijelog polja na grbu crkve svetog Marka.
Nino Raspudić (Most) za zakon kaže da je zabrinjavajući, da se radi o opasnoj stvari, uvodu u budući totalitarizam i represiju.
Željko Sačić (HS) ponavlja da je predmetni zakon duboko protuustavan i nezakonit da krši temelja načela vladavine prava i narušava pravnu sigurnost naših građana. Krajnje je nejasno koje su sklade, slike, simboli kažnjivi, upozorio je te najavio kako će Suverenisti, izglasuje li se zakon, tražiti od predsjednika države da ga ne potpiše.
Bauk (SDP): Domobranski pristup
Za izglasovana zakonska rješenja, Arsen Bauk kaže da su domobranski pristup, za koji mi kojima teče partizanska krv nikada nismo bili. Ističe i da je zakon donesen u dosta skučenoj demokratskoj proceduri i da bi ga Ustavni sud iz pedagoških razloga trebao vratiti.
- Bavimo se tko će što govoriti, a ne rješavamo ozbiljnije prekršaje, poput uništavanja imovine, kaže Dario Zurovec (Fokus).
Sasvim drugačiji pogled na zakon nudi Nikola Mađar (HDZ) koji ističe da je njegova svrha odvraćanje, preventiva, sigurnost za sve građane i imovinu.
- Prekršaji se usklađuju sa drugim zakonima, ne mijenja se sadržaj zakona, niti se uvodi ijedan novi prekršaj, naglasio je.
U raspravi koja je prethodila izglasavanju izmjena Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, zastupnici su ponovno 'otklizali' u međusobne uvrede, pa je predsjednik Sabora podijelio niz opomena.
Vlada: Nema novih prekršajnih dijela, samo se povećavaju kazne
Vladini predstavnici proteklih su dana tumačili da se izmjenama Zakona o prekršajima ne ustanovljavaju nova prekršajna djela, već se samo povećavaju novčane kazne za njih.
Svrha većih kazni je da odvrati počinitelje, odnosno da osoba iz godine u godinu ne ponavlja isti prekršaj i da se pošalje poruka društvu da neki prekršaji nisu prihvatljivi, tumačili su Vladin predstavnici.
Na opaske zastupnika da je trebalo donijeti novi zakon, a ne mijenjati postojeći, star 46 godina, otkrili su da je osnovana međuresorna radna skupina za izradu novog zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
Sabor usvojio zakon kojim se ukida smanjenje mirovina po posebnim propisima
Sabor je većinom glasova podržao izmjene Zakona o smanjenju mirovina ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, kojima se ukida 10-postotno smanjenje tih mirovina, čime je obuhvaćeno oko 96.000 umirovljenika. Za izmjene zakona glasovalo je 125 zastupnika, jedan je bio suzdržan, a nitko nije bio protiv.
Izmjenama se ukida 10%-tno smanjenje mirovina po posebnim propisima, uvedeno u vrijeme krize 2010. godine. Od 1. srpnja oko 96.000 umirovljenika, koji su mirovine ostvarili po posebnim propisima, primat će više mirovine, a to će se uvećanje od 1. siječnja 2024. udvostručiti.
Sabor je usvojio i izmjene Zakona o prijenosu i obradi podataka o putnicima u zračnom prometu u svrhu istraživanja i vođenja kaznenog postupka za kaznena djela terorizma i druga teška kaznena djela. Njime se uređuje prijenos podataka o putnicima koje prikupljaju zračni prijevoznici te uvjeti za daljnju obradu tih podataka, uključujući i međunarodnu razmjenu s nadležnim tijelima država članica EU i trećih država.
Većinom glasova donesene su izmjene Zakona o vodama, kojima se poboljšava pristup pitkoj vodi za sve stanovnike, a posebno za ranjive i marginalizirane skupine.
Obuljen ponovno imenovan za predsjednika Vijeća HAKOM-a
Sabor je prihvatio da se razriješi dosadašnjeg predsjednika, zamjenika predsjednika i članove Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) radi isteka mandata te da se Tonka Obuljena ponovno, na pet godina, imenuje predsjednikom Vijeća. Za članove vijeća izabrani su Ante Milas, Nikola Popović, Mislav Hebel i Marko Jukić. Sabor je u drugo čitanje poslao prijedlog Zakona o mirnom rješavanju sporova kojem je cilj unaprjeđenje postupka mirenja, osiguravanje veće dostupnosti mirnog rješavanja sporova i ubrzanje postupka. Također, prihvaćena su izvješća o korištenju Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) u 2021. i prvoj polovici 2022. godine te izvješća o obrani za 2020. i 2021.
Prije glasovanja Davorko Vidović (Klub Socijaldemokrata) rekao je da oni neće glasovati za ta izvješća jer su duboko uvjereni da je izvješće koje je Vlada uputila Hrvatskom saboru podneseno na nezakonit način tj. zanemaren je Zakon o obrani. Smatra kako osim osobnog sukoba između ministra obrane Maria Banožića i predsjednika Republike Zorana Milanovića nije postojao nijedan razlog da se ne zatraži prethodno mišljenje predsjednika Republike i da se takvo izvješće uputi u Hrvatski sabor na usvajanje.
Većinom glasova zastupnici su podržali mišljenje saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav da je predsjednik Sabora Gordan Jandroković imao pravo tijekom stanke na dva dana iz rada isključiti Željka Sačića (HS), uz objašnjenje da je i stanka dio sjednice Hrvatskog sabora.
Sabor: Bulj (Most) drugi put traži da se zabrani glifosat
Ni iz drugog pokušaja Miro Bulj (Most) nije u petak uspio uvjeriti saborsku većinu da prihvati njegov prijedlog o zabrani glifosata, herbicida za suzbijanje korova u poljoprivredi, koji je, tvrdi, štetan i za ljude i prirodu općenito.
- Znanstvenici su utvrdili da je to strašno štetan kemijski spoj, to je herbicid koji rastvara sve, rekao je Bulj u saborskoj raspravi, podsjetivši da je već jednom, u prošlom mandatu, predložio zabranu glifosata, ali da Hrvatski sabor to nije prihvatio. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u ožujku 2015. objavila je da je herbicid glifosat "vjerojatno kancerogen, da novija istraživanja ukazuju na njegov mogući utjecaj na zdravlje ljudi i životinja i utjecaj na okoliš, navodi Bulj u svom prijedlogu.
Tvrdi i da je zbog svega navedenog Austrija zabranila upotrebu istog kemijskog spoja.
Majdak: Ne postoji veza između glifosata i malignih oboljenja
Njegove navode demantira Vladin predstavnik Tugomir Majdak.
- Na temelju iscrpne znanstvene procjene, ne postoji veza između glifosata i malignih oboljenja kod ljudi, kaže Majdak i dodaje kako ni jedna država članica EU nije zabranila uporabu glifosata u poljoprivredi, pa ni Austrija.
I dok oporbeni zastupnici hvale Buljevu inicijativu, vladajući su suzdržani, a Stipan Šašlin (HDZ) proziva ga da skuplja jeftine političke poene.
- Na resornom Odboru za poljoprivredu čuli smo da u ovom trenutku gotovo sve europske zemlje koriste glifosat, jer nema adekvatne zamjene za njega, zabranom korištenja naše bi poljoprivrednike doveli u nepovoljan položaj u odnosu na druge, kaže Šašlin.
Taj je pak Odbor, svjestan nedostupnosti alternativnih sredstava za zaštitu bilja, koja bi poljoprivrednicima koji prestanu koristiti glifosat, zajamčila konkurentnost, pozvao resorno ministarstvo da, s ciljem smanjenja korištenja glifosata, pokrene dijalog s Europskom komisijom kako bi se kreirale mjere kojima bi se proizvođačima, koji napuste korištenje glifosata, kompenzirao porast troškova proizvodnje i osigurala njena održivost i konkurentnost.
Odbijeni amandman Možemo! koji je tražio i strože kazne za reklamiranje kockanja
Vladin predstavnik nije u petak u Hrvatskom saboru prihvatio zahtjev Kluba Možemo da se strože kažnjava kockanje na javnom mjestu i reklamiranje kockanja, prodaja alkohola maloljetnicima te zahtjev da se onemogući kažnjavanje osoba koje vrijeđaju političke dužnosnike.
Možemo je svoje zahtjeve uobličio u amandmane na izmjene Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira koje bi Sabor danas trebao izglasovati.
Vladin predstavnik Žarko Katić odbio ih je uz obrazloženje da njihov sadržaj nije i sadržaj izmjena koje Vlada predlaže. Predlaže se samo povećanje iznosa novčanih kazni za prekršaje, naglasio je Katić navodeći i kako je osnovana međuresorna radna skupina za izradu novog zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
Zagovarajući amandmane svoga Kluba, Sandra Benčić upozorila je kako je Hrvatska, po nekim pokazateljima, prvak po kockanju u EU i kako taj problem treba ozbiljno shvatiti. Reklame za kladionice su svuda oko nas, od prijevoznih sredstva, do panoa na ulicama, sve je to dostupno maloljetnicima, kazala je.
Vladin predstavnik nije prihvatio ni amandmane koje je Klub Možemo podnio na izmjene Zakona o vodama, tražeći da se iz državnih tijela makne bočice s vodom.
- Nije u redu da trošimo novce i stvaramo toliko plastike tim više što je voda iz slavine zdrava, rekla je Benčić, čiji Klub zagovara da se besplatna ili voda uz nisku naknadu omogući za goste restorana, kantina i sličnih objekata.
Neprimjerenim da se ministarstvima, ali i u Hrvatskom saboru pije flaširana voda smatrala je i Katarina Peović (RF), no ni njen amandman nije prošao.
Sabor prihvatio premijerovo izvješće o sastancima Europskog vijeća
Hrvatski sabor u petak je, glasovima većine, prihvatio izvješće premijera Andreja Plenkovića s prvih sastanaka Europskog vijeća u ovoj godini.
Za premijerovo izvješće je glasovalo 77 zastupnika, 25 j e bilo suzdržanih, a 25 protiv.
Prvi, izvanredni sastanak održan je 9. veljače i na njemu je sudjelovao ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, a drugi, redovni sastanak održan je 23. ožujka.
Šefovi država i vlada razgovarali su o ruskoj invaziji na Ukrajinu, a Plenković je naglasio da bi pobjeda Ukrajine u ratu "Rusiju dugoročno odvratila od daljnje osvajačke politike jer su ogromni ljudski i materijalni gubici koje je doživjela zaista štetni ne samo za Rusiju, nego i za Ukrajinu".
Premijer je rekao da je na tim sastancima zagovarao "tezu održivosti".
Naveo je da "snaga, domoljublje i motivacija ukrajinskog naroda, vodstva i sposobnost njihovih oružanih snaga" trebaju biti "trajnog karaktera", da je nužno "zadržati političko jedinstvo u podršci Ukrajini što podrazumijeva snažnu vojnu pomoć i snažnu financijsku potporu", dok se treći element odnosi na one vlade koje podupiru Ukrajinu.
Gospodarstvo, migracije i situacija na jugoistoku Europe također su bili na dnevnom redu Europskog vijeća.