Sabor o radu Vrhovnog suda - žestoke reakcije oporbe

Samo dan nakon što Odbor za pravosuđe ni u trećem pokušaju nije uspio glasati o kandidatima za predsjednika Vrhovnog suda, u Hrvatskom saboru raspravlja se o tri godišnja izvješća o stanju sudbene vlasti - koja je podnio tadašnji predsjednik Radovan Dobronić. S obzirom na to da Vrhovni sud nema predsjednika već godinu dana, oporba je HDZ optužila da državu vodi u ustavnu krizu, dok su im zastupnici vladajuće koalicije uzvratili da jačaju institucije.

"Više od 1,2 milijuna novih predmeta u sudovima"

Sutkinja ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave Gordana Jalšovečki koja je privremeno, već godinu dana, na čelu Vrhovnog suda od smrti bivšeg predsjednika Radovana Dobronića Saboru je u srijedu predstavila izvješća Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti za 2022. i 2023., koje je podnio tadašnji predsjednik Radovan Dobronić te ono za 2024. godinu, koje je sama podnijela.

Jalšovečki je izvijestila zastupnike da, s obzirom na negativnu percepciju pravosuđa, treba izdvojiti 2023. godinu u kojoj je bilo problema jer su sudovi imali zastoj u radu zbog sudačkih mjera upozorenja i štrajka državnih službenika i namještenika.

- U trogodišnjem razdoblju sudovi su primili između 1,260.000 i 1,290.000 novih predmeta, stopa ažurnosti rješavanja 2023. je bila nešto manja i iznosila je 79 posto, navela je.

- No, u 2024. se vratila na gotovo 102 posto, što znači da je više predmeta riješeno nego li je primljeno te se skratilo vrijeme potrebno za rješavanje predmeta na 124 dana, istaknula je.

- U 2024. godini broj predmeta se povećavao i svaki sudac je prosječno riješio 790 predmeta, a broj neriješenih predmeta je padao i iznosio je 269 predmeta, kazala je.

"Trend pada neriješenih predmeta, Vrhovni sud među najučinkovitijima"

Navela je i da povećani priljev predmeta bilježe županijski, općinski, trgovački sudovi i na Vrhovnom sudu RH, jedino je na upravnim sudovima bio smanjen priljev novih predmeta.

Na Visokom kaznenom sudu broj predmeta bio je približno na istoj razini kao i 2023. godine.

- Analiza broja neriješenih predmeta po sudovima za 2024. godinu pokazuje trend smanjenja broja neriješenih predmeta na općinskim sudovima, Visokom prekršajnom sudu, Visokom trgovačkom i Vrhovnom sudu, kazala je.

Na ostalim sudovima primjetan je trend povećanja predmeta, a najveći broj neriješenih predmeta bilježe županijski i upravni sudovi koji imaju relativno visoku stopu rješavanja, 95 posto, ustvrdila je.

Najveću stopu rješavanja imao je Vrhovni sud, kao i Visoki prekršajni sud, navela je.

"Najveći problem sudbene vlasti postupci koji traju duže od 10 godina"

Kao najveći problem sudbene vlasti istaknula je postupke koji traju duže od 10 godina.

To obrazlaže zakonskim izmjenama po kojima suci moraju ispuniti normu od 100 posto, zbog čega suci pribjegavaju rješavanju novijih i lakših predmeta, inače im prijete stegovni postupak.

Predlaže stoga, budući da 'stari' predmeti iziskuju više vremena, da se sudačka norma vrati na prijašnjih 80 posto.

- U odnosu na vrstu predmeta 2024. godine trend je smanjivanje broja neriješenih građanskih predmeta, dok se broj upravnih i kaznenih predmeta povećavao, no, stopa rješavanja i dalje iznosi 97 posto, istaknula je.  

Što se tiče kadrovskih kapaciteta, navela je broj od 1660 sudaca u 2024. što je, kazala je, povećanje u odnosu na 2022., no i dalje smanjenje u višegodišnjem razdoblju kada se gleda da je sudaca 2013. bilo 1912.

Upozorila je i na problem starosne dobi sudaca, te istaknula da je resorno ministarstvo uložilo sredstva i napore u uređenje pojedinih sudskih zgrada, pa tako i Trga pravde, što će, kazala je, poboljšati uvjete rada.

Jalšovečki: Suci nisu najslabija karika sustava

Navela je kako je za funkcioniranje sudbene vlasti bitna sinergija s druge dvije grane vlasti. 

- Zato je šteta što predsjednik Dobronić nije imao priliku izložiti svoja izvješća u godinama kad ih je podnosio, istaknula je.

Smatra da bi to doprinijelo boljem razumijevanju sudstva, osvrnuvši se na činjenicu i da su izvješća za razdoblje od prije tri, četiri godine došla na dnevni red sjednice Sabora tek sada.

- Činjenica je da je percepcija pravosuđa više negativna nego pozitivna, no, pozitivni pomaci ne dobivaju na istom značaju u javnosti, kazala je, dodavši da suci rješavaju normu i preko normi i imaju prevelik priljev predmeta, apostrofirala je.

- Ne pristajem na tezu da su suci naslabija karika u sudbenoj vlasti, poručila je, naglasivši da pravosuđe ne čine samo sudovi nego i DORH.

Odgovarajući na replike 30-ak zastupnika, Jalšovečki nije htjela odgovarati na politički motivirana pitanja kao ni na pitanja o konkretnim predmetima.

S obzirom na različitu sudsku praksu najavila je da će Vrhovni sud u iduća dva mjeseca donijeti odluku vezanu uz različite presude vezane uz tužbe u vezi kredita u švicarskim francima.

Habijan: Najveći izazov u pravosuđu je veliki godišnji priljev predmeta

Ministar pravosuđa Damir Habijan se u ime Vlade u Saboru osvrnuo na izvješća o radu Vrhovnog suda, upozorivši na veliki godišnji priljev predmeta, ali dodavši da su sudovi učinkoviti, dok je oporba tražila odgovor je li izjava 'fali jedan papir' politička trgovina ili ucjena.

- Kad je riječ o načinu na koji je dio oporbe govorio o percepciji i povjerenju u pravosuđe - pridonio je rastu nepovjerenja i negativnoj percepciji pravosuđa. Kad-tad na mjestu ministra pravosuđa bit će netko od vas, kada se jednom steknu uvjeti ali do toga će proći još dugo vremena, i onda ćete imati okvir i percepciju koju ste si sami stvorili, i to će biti nepovratno. Kotač koji ste zakotrljali i način na koji prikazujete pravosuđe generalno i općenito teško ćete promijeniti, uzvratio je Habijan na kritike iz oporbenih redova.

- Uvijek ću, ističe, stati iza struke i neću dopustiti da se o pravosudnim dužnosnicima i stanju u pravosuđu govori općenito i generalno, samo na negativan način jer to jednostavno ne stoji, poručio je.

- Da ima stvari i izazova koji nisu dobri, koji su negativni, ima, dodao je.

Govoreći o učinkovitosti pravosuđa, podsjetio je na razdoblje ulaska u EU i pregovore, kazavši da smo tada imali više od milijuna neriješenih predmeta godišnje, a na kraju prošle godine došli smo do 400 tisuća, dok smo 28. veljače ove godine na njih 385.233.

- Najveći izazov koji vidim je veliki godišnji priljev predmeta, a podaci iz 2025. godine samo dodatno potvrđuju te trendove i mi smo na godišnjem priljevu 1,258 milijuna predmeta godišnje, kazao je.

Sudstvo, prekršaji i političke replike

Kada je riječ o strukturi predmeta koji godišnje pristižu, kaže, velik dio otpada na prekršajne postupke, oko 120 tisuća, a od toga oko 70 posto se odnosi na prometne prekršaje i treba razmotriti na koji način te postupke maknuti s pravosudnih tijela i ostaviti pravosudnim dužnosnicima da svoje vrijeme učinkovito posvete rješavanju sporova koji su doista bitni.

Na Habijanov istup pristiglo je 30-ak zastupničkih replika.

 SDP-ova Sanja Radolović od ministra je tražila odgovor tko je osoba koja je krajem prošle godine izjavila da neće biti konsenzusa na Odboru za pravosuđe o kandidatima za čelnu osobu Vrhovnog suda dok se paralelno ne krene rješavati i pitanje odabira tri ustavna suca i je li to primjer političke trgovine. 

Habijan se začudio zašto baš SDP spominje ovo pitanje.

- Hajdemo malo pogledati izbor predsjednika Vrhovnog suda i gdje su korijeni, kazao je.

-  Zlata Đurđević se javila bez poziva, gospođa Artuković predložena je bez mišljenja, nije zatraženo niti mišljenje. Možete li reći koja je ta osoba koja je to napravila. Hajdemo pričati o tome i zašto se nalazimo u ovoj poziciji, odgovorio je.

Na njega se nadovezao i HDZ-ov Nikola Mažar riječima kako su zastupnici jutros svjedočili 'još jednom propalom performansu iz propale partijske PR-ovske kuhinje'.

- Uvijek ih razoružaju činjenice i brojevi. Prije dva dana hrvatski povijesni rejting A, što omogućuje da dvije milijarde eura usmjerimo na stabilnost, sigurnost i obranu RH. Njima je povijesni investicijski rejting Hrvatske ništa. Njima je bio rejting smeće kad su vladali, istaknuo je Mažar.

SDP-ova Kristina Ikić Baniček pitala je ministra što misli o izjavi v.d. predsjednice Vrhovnog suda Gordane Jalšovečki da je bitno izabrati predsjednicu ili predsjednika Vrhovnog suda jednako kao imati predsjednika Sabora ili predsjednika Vlade.

Na to joj je Habijan odgovorio protupitanjem: Jeste li dostavili dokumentaciju USKOK-u koju je od Vas tražio? Kad već govorite o poštivanju institucija.

Marković (SDP): Je li HDZ normalizirao političku trgovinu?

Ivanu Marković (SDP) zanimalo je što ministar misli o izjavi 'fali jedan papir'.

- Molim odgovor je li to poruka da je normalizirana politička trgovina ili se radi o jasnoj i nedvosmislenoj ucjeni, pitala je.

- Vlada to ne gleda tako i pogledajte brojne primjere gdje HDZ na lokalnoj razini nije na vlasti, a Vlada ulaže u projekte i investira, odgovorio je Habijan.

Arsen Bauk (SDP) od ministra, koji je po struci odvjetnik, tražio je stručno mišljenje.

- U situaciji kada recimo jedan čelnik lokalne samouprave, nazovimo ga za potrebe ove replike oporbeni Zurovec, dođe u ministarstvo i traži nešto s urednom dokumentacijom, a službenik mu kaže, a ne može fali ti jedan papir ili obrnuto, ako vladajući Zurovec dođe u Ministarstvo bez uredne dokumentacije, a službenik mu nešto obavi što ne smije. Vidite li vi u tome, gospodine ministre, školski primjer opisa iz članka 295. stavka 1 Kaznenog zakona i što biste vi kao odvjetnik u tom slučaju savjetovali?

Habijan je odgovorio da je on prije svega odvjetnik u mirovini i da se kao odvjetnik bavio trgovačkim i korporativnim pravom, pa nikada neće ulaziti u sferu kaznenog prava jer ima puno stručnih kolega koji mogu govoriti o tome. 

Habijan o reformi pravosuđa i ulaganjima

HDZ-ova Vesna Bedeković ministra je pitala gdje vidi prostor kako bi se smanjivao broj onih predmeta koji traju dulje od 10 godina na što je ministar odgovorio da je ključ svega u komunikaciji sa svim dionicima unutar pravosudnog sustava.

HDZ-ovi saborski zastupnici pitali su ministra i o ulaganjima u pravosudni sustav, pri čemu je on posebno istaknuo infrastrukturna ulaganja kao što je to Trg pravde u Zagrebu vrijedan oko 160 milijuna eura.

Također i Trg pravde koji se planira u Rijeci i Velikoj Gorici i izgradnja novih zgrada pravosudnih tijela u Bjelovaru.

Ministar je u odgovorima zastupnicima također najavio reformu državne škole za pravosudne dužnosnike, pomlađivanje kadrova s obzirom da oko 50 sudaca odlazi u mirovinu, a jedan od načina je vježbeništvo i izmjena zakonodavnog okvira