07:00 / 16.04.2021.

Autor: T.V./HRT/Hina

Oporba: Maske su pale, vrijeme je za istinu o dugovima u zdravstvu

Sabor

Sabor

Foto: Patrik Macek / PIXSELL

Saborska oporba komentirala je u petak istupe ministra zdravstva Vilija Beroša i ministra financija Zdravka Marića na saborskom Odboru za zdravstvo o dugovima u zdravstvu riječima maske su pale i vrijeme je da se počne govoriti istina o dugovima.







- Vidimo da su maske pale, prebacuje se odgovornost s jednog ministra na drugog, a na kraju najveća je odgovornost na premijeru Andreju Plenkoviću, izjavila je Andreja Marić (SDP) u Saboru. Prepričavajući sjednicu Odbora kojoj je u četvrtak prisustvovala, Marić je ustvrdila kako je Beroš rekao da je argumentirano odgovorio na sve što je Marić tražio od njega. Konačno su ministri iznijeli ono što mi stalno govorimo - da postoje problemi koji se ne rješavaju, pa je krajnje vrijeme da se prime posla, ustvrdila je Marić.

Stephen Nikola Bartulica (DP) smatra da je Marić s pravom bio kritičan prema načinu upravljanja sredstvima u zdravstvu. "Radi se o gubicima u milijardama, moramo ljudima početi govoriti istinu - sve košta i nema racionalizacije troškova bez ozbiljnih reformi", smatra. 

Hrelja: Marić bio iznimno iskren o rashodima u zdravstvu

- Marić je bio iznimno iskren i otvoren, iz toga zaključujem kako je to zadnji put da tolerira nekonkrolirane rashode u zdravstvu, rekao je Silvano Hrelja (HSU). S obzirom na rastuće troškove u zdravstvu izgleda da je svima dogorijelo do nokta, ustvrdio je. Izjavu ministra zdravstva Vilija Beroša o navodnom Plenkovićevom blokiranju reforme zdravstva zbog lokalnih izbora Hrelja nije čuo jer je u jednom trenutku išao izmjeriti šećer.

Komentirajući sjednicu Odbora za zdravstvo Zvonimir Troskot (Most) ustvrdio je kako je očito da Vlada više nema stvari pod kontrolom, a troškovi u zdravstvu se gomilaju. Nikola Grmoja (Most) ocijenio je kako će Plenković napraviti sve da ostane na vlasti, dok je Beroš očito nezadovoljan time što je bio najpopularniji ministar u Vladi, a sada je postao jedan od najomraženijih.

Selak Raspudić: Ono što nije dobro za europske građane, davat ćemo siromašnima?

Saborska zastupnica Marija Selak Raspudić (Most) osudila je u petak najavu da će Danska, koja svoje građane neće cijepiti Astra&Zenecom, to isto cjepivo donirati siromašnim zemljama te poručila kako Hrvatska na tu vijest mora reagirati.

Koja je poruka takvog postupanja - da ćemo ono što nije dobro za europske građane, davati siromašnim zemljama, s njima se može eksperimentirati, ustvrdila je zastupnica u slobodnom govoru.

Pavić (SDP): Kroz platformu CijepiSe izvođač "sa strane" stavio 4,4 milijuna: "Super, prekrasno!"

Poručila je i kako se takav postupak prije može tumačiti kao rješavanje potencijalno nagomilanog medicinskog otpada, nego kao iskaz dobročinstva.

Da je pravde, to je trebao biti prvorazredni diplomatski skandal i pokazatelj moralnog sunovrata Danske, a time i EU koja dozvoljava ili ne komentira takvo potencijalno postupanje članica, istaknula je.

Smatra da takva praksa u EU, koja se poziva na vladavinu prava, ne smije biti tolerirana, kako joj se Hrvatska treba usprotiviti iz dva razloga: kako se ne bi dogodilo da slično reagira sa svojim cjepivom, ali i zbog toga da, zbog problema s veledrogerijama, sutra ne bude ta siromašna zemlja koja se mora osloniti na nešto što se smatra potencijalno medicinskim upitnim.

Željko Pavić (SDP) referirao se na medijske objave o netransparentnosti i pogodovanju određenim dobavljačima koji su angažirani u izradi platforme CijepiSe, pa pozvao Vladu i premijera da poduzmu korake i promjene procedure u javnoj nabavi, da uvedu kontrole i smanje malverzacije u njoj.

- Sustav, odnosno platforma, naplaćen je 50-ak puta više nego što vrijedi, a u njemu su napravljene greške zbog kojih bi studenti pali na ispitu na 2. godini računarstva, ustvrdio je zastupnik.

Procijenio je kako maksimalni troškovi izrade iznose 100 tisuća kuna, a naplaćeni su 4, 5 milijuna. Izvođač je sa strane stavio 4, 4 milijuna, izračunao je Pavić i zaključio super, prekrasno.

Vukovac (DP): Austrija nam može biti primjer za opstanak na ruralnom području

Ružica Vukovac (DP) svim je kandidatima na lokalnim izborima sugerirala mjere za opstanak ruralnog prostora, a kao dobar primjer navela je Austriju.

Poručila im je kako hitno treba poboljšati infrastrukturu, omogućiti izravnu prodaju proizvoda na kućnom pragu, uvesti dane otvorenih vrata i proizvođače tada osloboditi plaćanja lokalnih poreza. Preporučila im je i subvencioniranje kilometraže kako bi se potaknulo kupce iz Dalmacije da kupuju u Slavoniji, zauzela se za pomoć mljekarima, izgradnju kapaciteta za preradu.

Suverenist Željko Sačić grubom manipulacijom nazvao je inicijativu Krausa, Pupovca i Pusića iz koje je, kaže, izostavljena osuda zločinačkih komunističkih režima koje je Hrvatski sabor davno osudio.

Oni razinu osude ograničavaju na njima ideološki suprotne, a zanemaruju da je Vijeće Europe donijelo važnu rezoluciju u kojoj se podjednako osuđuju zločini nacističkog, fašističkog i komunističkog režima, ustvrdio je Sačić.

Ljubica Maksimčuk (HDZ) izrazila je zadovoljstvo podacima Eurostata da je Hrvatska u veljači, s Mađarskom i Irskom, bila u skupini zemalja EU-a s najvećim rastom industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini.

- Hrvatska je izdvojena među zemljama EU-a s najvećim rastom industrijske proizvodnje u veljači u odnosu na prethodni mjesec, za 3,4 posto prema sezonski prilagođenim podacima. U siječnju proizvodnja je porasla 1,5 posto, rekla je zastupnica.


Sabor o javnoj nabavi

Hrvatski sabor danas na dnevnom redu ima samo jednu točku - Godišnje izvješće o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM). Nakon izjašnjavanja zastupničkih klubova, u tijeku su pojedinačne rasprave. Glasovanja o raspravljenim točkama danas neće biti.

Komisija je samostalno i neovisno državno tijelo nadležno za rješavanje o žalbama u vezi s postupcima javne nabave, davanja koncesija i odabira privatnog partnera u projektima javno-privatnog partnerstva.

U 2019. Komisija je u radu imala 1.365 žalbenih predmeta, od kojih je 1.209 bilo novo zaprimljenih, što je 3, 3 posto više u odnosu na godinu prije.

Najveći broj žalbi odnosio se na fazu odluke o odabiru (66 posto), no nastavljen je trend velikog broja žalbi na dokumentaciju o nabavi (32 posto), što se velikim dijelom može pripisati jedinstvenoj naknadi za pokretanje žalbenog postupka u iznosu od 5.000 kuna, neovisno o procijenjenoj vrijednosti nabave.

Uočen je nastavak visokog trenda prihvaćenih žalbi (47 posto), ali i povećanje postotka odbačenih (22 posto).

Zakonski rok za rješavanje predmeta je 30 dana, no Komisija odlučuje ispod tog roka, prosjek je 27 dana od kompletiranja dokumentacije, a u još kraćem roku rješavaju se predmeti vezani uz povlačenje sredstava EU, njima se daje prioritet.

Godišnje Izvješće pokazuje da je Komisija u 2019. godini više zaradila, nego potrošila. Naime, na ime naknada za pokretanje žalbenog postupka u državni je proračun uplaćeno 17, 3 milijuna kuna, što je 6,8 milijuna više od sredstva planiranih za rad Komisije.

Rasprava o Godišnjem izvješću o radu DKOM-a prilika je i za raspravu o stanju javne nabave čija se ukupna vrijednost na godišnjoj razini procjenjuje na oko 43 milijarde kuna.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!